Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Pro 2017

U 2018. sporiji rast, a najveći rizik restrukturiranje Agrokora

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Z. K./Hina  

U 2018. sporiji rast, a najveći rizik restrukturiranje Agrokora

Nakon nastavka solidnog rasta u ovoj godini, u 2018. analitičari očekuju nešto sporiji uspon gospodarstva, ali i nove turističke rekorde, kao i povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske, a najveći će rizik predstavljati restrukturiranje Agrokora

"U idućoj godini očekujemo nastavak pozitivnih trendova, pri čemu će rast gospodarstva biti nešto slabiji nego u ovoj godini, oko 2,5 posto. Među ostalim, zbog toga što nakon duljeg vremena neće biti nekih novih fiskalnih poticaja, odnosno fiskalnog rasterećenja, koje bi potaknulo potrošnju kućanstava", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Početkom ove godine uvedene su promjene u porezu na dohodak, koje su potaknule rast plaća za više od 4 posto na godišnjoj razini. To je, pak, potaknulo domaću potrošnju, najveću sastavnicu bruto domaćeg proizvoda (BDP), pa se procjenjuje da će gospodarstvo u ovoj godini porasti oko 3 posto.

No, u nedostatku takvih fiskalnih poticaja, u 2018. se očekuje usporavanje rasta BDP-a.

"Postoji i rizik za gospodarstvo zbog neizvjesnosti kako će se riješiti problemi u Agrokoru, kako će se provesti restrukturiranje tog koncerna. To je izuzetno važno ne samo za Agrokor nego i za njihove brojne dobavljače", kaže Šantić.

S druge strane, očekuje se nastavak pozitivnih trendova u ostalim područjima.

"Veliki je upitnik kako će se razviti situacija oko Agrokora. Sve druge stvari bi trebale predstavljati nastavak 2017. godine", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA).

Navodi da je vanjsko okruženje povoljno za Hrvatsku, što znači da gospodarski oporavak u Europi potiče potražnju za hrvatskim izvozom roba, ali i usluga jer se Hrvatska i dalje tretira kao sigurno turističko odredište.

"Isto tako, očekujemo da će u 2018. kamatne stope, znači troškovi zaduživanja, ostati na niskim razinama i u Europi i u Hrvatskoj, potičući tako gospodarski oporavak u uvjetima umjerene inflacije", kaže Zrinka Živković-Matijević.

Novi turistički rekordi

Na rast BDP-a pozitivno bi trebala utjecati još jedna dobra turistička sezona, nakon što su u posljednje dvije zabilježeni rekordi.

Podaci sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru, pokazuju da je u prvih 11 mjeseci ove godine ostvareno 18,2 milijuna dolazaka turista, što je 13 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je broj noćenja porastao za 12 posto, na 101,2 milijuna.

"Očekujemo nastavak dobrih trendova u turizmu, nastavak povoljnih trendova u EU, nešto skromniji doprinos domaće potrošnje, a moguć je i nešto veći rast investicija i povlačenja sredstava iz EU fondova jer bi se trebala ubrzati priča o realizacije Pelješkog mosta", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

Polovicom lipnja, naime, potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za financiranje projekta "Cestovno povezivanje s južnom Dalmacijom", koji uključuje izgradnju Pelješkog mosta, a ukupna vrijednost ugovora je oko 420 milijuna eura. Europska komisija sufinancirat će taj projekt u maksimalnom iznosu od 85 posto ili 357 milijuna eura.

Nedavno je potpisan i sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava EU-a u iznosu od 101,4 milijuna eura za izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku.

Pad nezaposlenosti, jačanje inflacije

Nakon tri godine deflacije, što je ponajviše posljedica uvozne deflacije zbog pada cijena nafte na svjetskom tržištu, ove se godine u Hrvatsku vratila inflacija.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prvih 11 mjeseci ove godine potrošačke su cijene porasle za 1,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U idućoj se godini očekuje blago ubrzanje rasta inflacije.

Razlog je tome očekivani rast cijena nafte na svjetskom tržištu nakon što su nedavno članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i neke nečlanice tog kartela, kao što je Rusija, odlučile produžiti dogovor s smanjenoj proizvodnji 'crnog zlata' na cijelu 2018. godinu kako bi se ublažila neravnoteža između prevelike ponude i nedovoljno snažne potražnje.

Očekuje se i daljnje smanjenje nezaposlenosti zbog rasta gospodarstva i investicija. Prema procjenama Europske komisije, prosječna stopa nezaposlenosti u ovoj će godini iznositi 11,1 posto, dok bi iduće godine mogla skliznuti na 9,2 posto.

"Na tržištu rada nastavit će se primjetan nedostatak radne snage, što bi ubuduće moglo generirati nešto brži rast plaća. To je kratkoročno pozitivno, no dugoročno bi brži rast plaća nego što raste produktivnost mogao izazvati poteškoće, pa bi se gospodarstvo moglo naći pod pritiskom", kaže Zdeslav Šantić.

Daljnji pad javnog duga

U idućoj se godini očekuje i nastavak pozitivnih trendova u javnim financijama – nizak proračunski deficit i daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u.

Prema podacima Eurostata, na kraju drugog tromjesečja javni dug iznosio je 287,25 milijardi kuna, ili 81,9 posto BDP-a. Iz Ministarstva financija ističu, pak, kako je proračunski deficit manji od 1 posto.

"I ove je godine nastavljena fiskalna konsolidacija, pa je deficit proračuna nizak, što je pozitivan trend koji treba zadržati i iduće godine", kaže Alen Kovač.

Ističe i kako je ove godine refinanciran dio dugova, posebice cestarskih kompanija, a povoljnije financiranje na međunarodnom, ali i domaćem tržištu omogućuju dobri trendovi u javnim financijama.

Zahvaljujući tome, "javni dug bi već krajem ove godine mogao pasti na otprilike 80 posto BDP-a, a iduće bi trebao definitivno pasti ispod te razine i potom krenuti prema 70 posto BDP-a", kaže Kovač.

A zahvaljujući stabilnom rastu gospodarstva i fiskalnoj konsolidaciji, polovicom ove godine Hrvatska je izašla iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) Europske komisije.

Hrvatska je u EDP-u, korektivnom mehanizmu EU-a osmišljenom kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod tri, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta, bila od siječnja 2014. godine.
Povećanje rejtinga?

Pozitivni trendovi u javnim financijama i rast gospodarstva naveli su u ovoj godini i rejting agencije na poboljšanje izgleda za kreditni rejting Hrvatske.

Doduše, sve tri vodeće rejting agencije – Fitch, Standard & Poor's i Moody's - i dalje drže kreditni rejting Hrvatske dva stupnja ispod investicijske razine, no sada Fitch i Moody's izglede drže stabilnima, a S&P pozitivnima. A to predstavlja samo korak prema povećanju rejtinga.

"Zabilježena su poboljšanja po pitanju kreditnog rejtinga, poboljšani su izgledi, što ukazuje da će se taj pozitivni trend u vezi percepcije rizičnosti države nastaviti i u 2018. A to će rezultirati i poboljšanjem samog rejtinga", kaže Zdeslav Šantić.

No, kada se rejting i podigne, i dalje će biti ispod investicijske razine.

"To je sve naoko lijepo, ali komparativno i stopa rasta i troškovi zaduživanja u Hrvatskoj i dalje su relativno viši nego u drugim državama, a gospodarski rast relativno niži", kaže Zrinka Živković-Matijević.

Ističe da je trend dobar, ali da bi Hrvatska došla u investicijski rejting, što je ključno za smanjenje troškova financiranja, rast gospodarstva i fiskalna politika, kaže, trebaju biti održiviji.

"To znači da kreatori ekonomske politike, političari i opća svijest društva treba doći do toga da se moraju stvoriti preduvjeti za to – efikasnije pravosuđe, efikasnija javna uprava, nastavak reforme mirovinskog, zdravstvenog, obrazovnog sustava... I to ne pojedinačno, nego te reforme treba provoditi paralelno. Imam rezerve oko toga hoće li se to početi provoditi u 2018.", zaključuje Zrinka Živković-Matijević.

Pregovori o Ini

U fokusu javnosti iduće će godine zasigurno biti i pregovori između Vlade i MOL-a o Ini, nakon što je prije godinu dana premijer Andrej Plenković najavio da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL.

U proteklih godinu dana po tom se pitanju nije puno napredovalo, no nedavno je Vlada odredila rok do 15. siječnja 2018. za podnošenje ponuda financijskih savjetnika za pružanje savjetničkih usluga Vladi u vezi s mogućom kupnjom dionica Ine i mogućom naknadnom prodajom kupljenih dionica strateškom partneru.

No, to je samo jedan u nizu izazova koji predstoje Vladi, kažu analitičari. Situaciju joj, dodaju, ponešto olakšavaju pozitivni gospodarski trendovi.


Komentari članka

Vezani članci

U Hrvatskoj su porasle cijene gotovo svega

17.01.2019.

Usporedba prošlogodišnjeg prosinca i studenoga pokazuje kako su najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, u prosjeku 4,2 posto, te cijene zdravlja za 0,1 posto. Istodobno su cijene komunikacija, obrazovanja i restorana i hotela ostale na razini iz

Dombrovskis opalio pljusku Hrvatskoj: Uvođenje eura bez reformi vodi u propast

15.01.2019.

Dovoljno upozorenje za državu u kojoj političari i ne razmišljaju što će se događati nakon njihova mandata (i uvođenja eura), koja je i zemljopisno talijanska susjeda, a od Latvije udaljena doslovno tisuću milja.

Javni dug Hrvatske pao na najnižu razinu od 2012. godine

08.01.2019.

Kretanja u fiskalnoj statistici ostat će i dalje razmjerno povoljna, kažu analitičari

Doprinosi 2019.: Financijsko opterećenje poslodavca samo 0,7 posto manje

08.01.2019.

Od 1. siječnja neće se plaćati doprinosi za nezaposlene i ozljede na radu, ali se zato povećava doprinos za zdravstvo. Također, ukinute su odredbe propisa prema kojima je za samozaposlene osobe ostvarivanje prava na novčanu naknadu u slučaju nezaposlenost

Goleme razlike robnog izvoza među županijama

08.01.2019.

Vrijednost izvoza Grada Zagreba od 33,2 milijarde kuna dva je puta veći od ukupnog izvoza županija Jadranske Hrvatske (15.9 milijardi kuna) i čini trećinu od 104,6 milijardi kuna ukupnog izvoza zemlje

Tag cloud

  1. 1844 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast