Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Sij 2019

Turizam značajan u hrvatskoj ekonomiji, ali ne koliko se dosad vjerovalo

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: Ivica Brkljača, Arhivanalitika  

Turizam značajan u hrvatskoj ekonomiji, ali ne koliko se dosad vjerovalo

Iako je Institut za turizam posljednji turistički satelitski račun izradio 2014. (za 2011. godinu), u utorak su u Ministarstvu turizma predstavljeni rezultati satelitskog računa turizma za 2016. koji je rezultat prve međuinstitucionalne suradnje svih ključnih nositelja sustava statistike turizma RH: Ministarstva turizma, Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva financija, HNB-a i Instituta za turizam.

Satelitski račun turizma tako je postao dio službene statistike Republike Hrvatske, a njegovi rezultati su metodološki potpuno usporedivi s ostalim zemljama (tablice satelitskog računa turizma sastavljene u skladu sa međunarodnim metodološkim okvirima „Satelitski račun turizma: Preporučeni metodološki okvir 2008.“ i „Međunarodne preporuke za statistiku turizma 2008.“).

Naime, do sada se u javnosti često moglo čuti kako turizam generira 19 do 20 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, što je pogrešno jer omjer prihoda od turizma (podatak iz platne bilance) u odnosu na BDP nije isto što i stvarni udio turizma u BDP-u.

Satelitski račun turizma služi upravo procjenjivanju izravnoga ekonomskog doprinosa turizma nacionalnom gospodarstvu. Naime, turizam nije djelatnost sam po sebi, već ga definiraju svojstva potrošača ovisno o tome jesu li potrošači ujedno i turisti ili nisu, a iz perspektive ponude turizam se ne može definirati kao jedna aktivnost već se radi o skupu djelatnosti. Satelitski račun turizma, kako navodi DZS, dodatak je Sustavu nacionalnih računa (SNA) osmišljen kako bi se omogućilo bolje uključivanje statistike turizma u statistiku nacionalnih računa i poboljšanje međunarodne usporedivosti tih statistika.

Ukratko, najvažniji rezultati izvedeni iz satelitskog računa turizma za 2016. su sljedeći:

1. Vrijednost unutarnje turističke potrošnje u 2016. iznosila je 78,6 milijardi kuna: od toga dolazni turistički izdaci (potrošnja stranih turista) čine 66,4 mlrd. kn, domaći turistički izdaci (potrošnja domaćih turista) 10,5 mlrd. kn te ostale sastavnice turističke potrošnje 1,7 mlrd. kn.

2. Bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti u 2016. – koja predstavlja zbroj ukupne bruto dodane vrijednosti svih poslovnih jedinica koje pripadaju turističkim djelatnostima, neovisno o tome pruža li se sva proizvodnja posjetiteljima i neovisno o stupnju specijalizacije procesa proizvodnje – iznosila je 69,9 milijardi kuna, što predstavlja 24% ukupno ostvarene bruto dodane vrijednosti (BDV-a) u 2016.

3. Izravna bruto dodana vrijednost turizma – zbroj dijela bruto dodane vrijednosti koju u ekonomiji stvaraju turističke djelatnosti ili ostale djelatnosti u ekonomiji koje služe izravno posjetiteljima u odgovoru na unutarnju turističku potrošnju – iznosila je 31,7 mlrd. kn i činila je 10,9% ukupne bruto dodane vrijednosti (BDV-a).

4. Izravni bruto domaći proizvod turizma u 2016. – zbroj bruto dodane vrijednosti (u bazičnim cijenama) koju ostvaruju sve djelatnosti kao rezultat unutarnje turističke potrošnje i neto poreza (porezi umanjeni za subvencije) – iznosio je 40,04 milijardi kuna i njegov udio u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP-u) iznosio je 11,4%.

Dakle, turizam u Hrvatskoj izravno generira 11,4% BDP-a.

Ipak, za bolju sliku i međunarodnu usporedbu koristi se dodana vrijednost turizma (jer isključuje subvencije i poreze), a izravna bruto dodana vrijednost turizma u Hrvatskoj čini 10,9% hrvatskog BDV-a. U tablici 2 vidimo kako Hrvatska time značajno odstupa od konkurenata jer je, primjerice, u Portugalu doprinos turizma BDV-u 6,7%, u Španjolskoj 6,6%, Italiji 6,0% itd.

Satelitski račun turizma pokazuje kako turizam izravno pokreće brojne gospodarske djelatnosti u širem obuhvatu od onoga što se uobičajeno smatra turizmom (poput djelatnosti pružanja smještaja ili pripreme i usluživanja hrane) te uključuje i djelatnosti vezane uz sve vrste putničkog prijevoza, djelatnosti kulture, sporta i rekreacije, zatim trgovine odnosno proizvodnje trgovačke robe itd. Na slici 1 možemo vidjeti kolika je izravna dodana vrijednost turizma po djelatnostima.

S obzirom da se zna kako turizam indirektno pokreće i stvaranje dodane vrijednosti u ostalim djelatnostima, Institut za turizam dodatno je izračunao i te neizravne te time ukupne učinke turizma na hrvatsko gospodarstvo u 2016. Input-output modelom procijenili su multiplikativne učinke turističke potrošnje te uvoznu ovisnost turizma.
Procjena je kako ukupan doprinos turizma gospodarstvu Hrvatske (cjelokupni izravni i neizravni doprinos turizma bruto dodanoj vrijednosti) iznosi 16,9%, a uvozna ovisnost tj. udio izravnog i neizravnog međufaznog uvoza generiranog turističkim domaćim finalnim isporukama u ukupnom uvozu (robnom i uslužnom) iznosi 6,5%.

Dakle, dva su najvažnija rezultata iz predstavljene studije: 1) turizam u Hrvatskoj izravno generira 11,4% BDP-a odnosno 10,9% BDV-a, te 2) cjelokupni izravni i neizravni doprinos turizma BDV-u iznosi 16,9%. To su značajni udjeli, no očito je kako turizam ipak ne generira toliki udio godišnje novostvorene vrijednosti u Hrvatskoj kako se to često prezentira u javnosti.

Satelitski račun turizma od sada će se objavljivati svake dvije godine, bit će dio službene statistike, a ovime će se unaprijediti i kvaliteta izračuna samog BDP-a.

http://arhivanalitika.hr/blog/satelitski-racun-turizma-koliko-turizam-doprinosi-hrvatskom-gospodarstvu/


Komentari članka

Vezani članci

Nautičke turiste kradu nam Turska, ali i Grčka, a ovo je osnovni razlog

19.04.2019.

Sezona u Nautičkom turizmu već se je počela prije mjesec dana i ona traje najduže, oko 8 mjeseci. Kakvu se sezona očekuje i jesu li Grci zbog državnim subencija odvukli dio gostiju

Nacionalni program reformi: 30 mjera koje Vlada planira provesti do parlamentarnih izbora

19.04.2019.

Liberalizacijom tržišta usluga i digitalizacijom pokretanja poslovanja omogućit će se lakši ulazak na tržište novih poduzetnika i tržišna konkurencija. Poboljšanje regulatornog okvira radi poticanja ulaganja putem gospodarskog aktiviranja neaktivne imovin

Novo europsko hit-mjesto u kojem pivo košta 6 kuna

18.04.2019.

Vrvi Britancima koji se dolaze zaboraviti u potocima jeftinog alkohola i ludom partijanju

Ozbiljno njemačko upozorenje: Gotovo pola investitora ne bi ponovo ulagalo u Hrvatskoj

17.04.2019.

Istraživanje je provedeno u veljači među sto pedeset tvrtki članica Komore te nekima od vodećih kompanija u Hrvatskoj. Na ista pitanja odgovarale su i članice petnaest drugih njemačkih vanjskotrgovinskih komora u zemljama Srednje i Istočne Europe.

Nakon 30 godina direktan let iz Hrvatske za SAD

16.04.2019.

Nove aviolinije i povećanje broja rotacija su, između ostaloga, i rezultat aktivnosti Hrvatske turističke zajednice. Suradnju s avioprijevoznicima ostvarujemo kroz programe strateških promotivnih kampanja na emitivnim tržištima, koje za cilj imaju pozicio

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 948 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 912 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 507 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 569 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija