Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Srp 2009

»Turističke« cijene voća i povrća diktira zelena mafija?!

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ljubica Ivičev Balen  

»Turističke« cijene voća i povrća diktira zelena mafija?!

Kako je moguće da je cijena voća i povrća ubranog u Ravnim kotarima na zadarskim tržnicama viša nego na tržnicama u Zagrebu? Kilogram bresaka, primjerice, na glavnoj gradskoj tržnici u Zadru ovih dana doseže cijenu od 15 kuna, dok se istodobno u Zagrebu prodaje po najviše osam kuna. A riječ je o istom voću uzgojenom u zadarskom zaleđu.

Prodavači visoku cijenu opravdavaju činjenicom da je Zadar turistički grad, a s druge se strane, žale se da ove godine turisti kupuju znatno manje nego prijašnjih godina. Je li im u interesu prodati robu ili su takve tvrdnje samo izgovor za što veću zaradu? Visoke »turističke« cijene voća i povrća prodavači, naime, drže cijelu godinu.

Ili, primjerice, ako kiša ne pada dvadesetak dana, cijena blitve doseže i 20 kuna po kilogramu, s opravdanjem da nema dovoljno vode! Posebna je priča s cijenama trešanja koja je ove sezone bila vrtoglava - 35 kuna po kilogramu - i nikako se nije spuštala. Jesu li prodavači ti koji nabijaju cijene dok se proizvođači žale da su otkupne cijene preniske ili je »kvaka« u nečem drugom? Stara je priča da cijene domaćeg voća i povrća na putu od proizvođača do kupca narastu nekoliko puta od cijene plaćene uzgajivaču. Između njih je niz otkupljivača i prodavača, od veletržnica do gradskih tržnica. Čini se da, sudeći prema izjavama prodavača na glavnoj zadarskoj tržnici, upravo oni zarađuju najviše.

»Ako sam ovaj limun jutros platio devet kuna po kilogramu, a prodajem ga za 10 ili 11 kuna, kolika je moja zarada? Gotovo nikakva, jer kad zbrojim sve troškove, ispada da ništa nisam zaradio. Mjesečna su mi davanja za obrt i štand oko 2000 kuna, plus 22 posto poreza, pa je lako izračunati i troškove i zaradu«, kaže jedan od najstarijih prodavača na tržnici. Dodaje da mu se jedino isplati prodavati vlastite proizvode, ali s obzirom na to da na štandu treba imati sve vrste voća, ono koje ne uzgaja, poput limuna, naranača i kivija, mora kupovati. Zato se, primjerice, na njegovu štandu mogu naći breskve po osam kuna jer ih uzgaja sam.

No, oni prodavači koji nemaju vlastita uzgoja, robu kupuju na Zelenoj tržnici, a tu su robu otkupljivači kupili izravno od proizvođača. U zimskom razdoblju opskrbljuju se uglavnom u tvrtki Koel u Gaženici koja ima hladnjače i gdje se prodaje voće i povrće iz inozemstva - od banana, manga i avokada do tikvica, krastavaca i rajčica usred zime. Osim Koela, postoje u Zadru još dvije tvrtke koje se bave prodajom voća i povrća: ZKM iz Škabrnje i Samirić.

Unatoč svim naporima i akcijama Ministarstva poljoprivrede i Državnog inspektorata, koje se poduzimaju posljednjih godina, »zelenoj mafiji« još se nije stalo na kraj. Ona uvijek pronađe ilegalne načine i kanale do proizvođača i prodavača pritom ostvarujući dobru zaradu, dok proizvođač dobije malo, a zadnji u nizu, kupac, plati previše. Nije stoga čudno da je na sceni stalna povika na trgovačke centre u čijim se prodavaonicama hrane prodaje i voće i povrće. Priče o nekvalitetnoj robi iz uvoza koja se tamo nudi, iako je na većini proizvoda istaknuta oznaka o podrijetlu uzgoja, uglavnom dolaze od »zelene mafije« koja u toj priči gubi dobar dio kolača. A građani, pritisnuti gospodarskom krizom i neimaštinom, sve više kupuju u trgovačkim centrima. Kolike su zapravo trgovačke marže na veleprodajne cijene voća i povrća, teško je utvrditi jer ih diktiraju razni mešetari, a usput ovise i o trenutačnoj ponudi svježih proizvoda, gdje također ima prostora za lov u mutnom, točnije, za visoku zaradu mešetara. Koji se, pak, žale da veliki robni lanci snižavaju cijene, a time i uništavaju razvoj veće proizvodnje.

Možemo li doista proizvoditi dovoljno za potrebe domaćih kupaca? Dok slušamo jadikovke kako nam poljoprivreda kaska za onom drugih europskih zemalja, uvozimo sve više voća i povrća. Hoće li nam se dogoditi priča kao s tulipanima, simbolom Nizozemske, koji to cvijeće uvoze iz Izraela!? Već, naime, uvozimo mandarine i naranče iz Španjolske i Grčke dok neretvanski uzgajivači ne znaju što će s velikim količinama tog južnog voća.

Jabuke u veleprodaji pet kuna, a na tržnici 15
Jasno je da će zbog besparice kupac radije kupiti španjolsku naranču po pet do šest kuna, a ne domaću za desetak kuna. Velike su i razlike u jabukama čija je prosječna veleprodajna cijena pet kuna dok je po maloprodajnoj i na tržnicama plaćamo od 10 do 15 kuna. Računica i objašnjenje vrlo su jednostavni: nakupci, prekupci i »zelena mafija« zarađuje na trudu onih koji su uložili najviše - uzgajivača - a ukupnu »transportnu« cijenu plaćaju - kupci. Često pak plaćaju i visoku cijenu za nekvalitetnu robu. Bude li se to mešetarima isplatilo, uskoro ćemo umjesto visokokvalitetnih bresaka iz Ravnih kotara jesti »umjetne« iz, primjerice, Španjolske.


Komentari članka

Vezani članci

Je li drama s EU potporama rezultat neznanja ili pogodovanja pojedincima?

25.05.2016.

Legitimno je pravo svakog poduzetnika pokušati dobiti nepovratne potpore za nove investicije, ali oni ne kreiraju pravilnike i ...

Ova ratarska kultura višestruko je isplativija od tradicionalnih žitarica

25.05.2016.

Na uloženih 50.000 kuna prihod je 140.000 kuna!

Zovu ga milijunašem iz Kosnice, ali on radi od četiri ujutro da bi mu posao bio isplativ

24.05.2016.

Posebno je ponosan na presadnice stevije, kojih godišnje uzgoji oko 200.000.Zovu ga milijunašem iz Kosnice. Na svom ...

Od čega se može dobro živjeti: Među najisplativijima su kamilica, smilje, grah...

24.05.2016.

U sve se mora uložiti i novac i rad te imati znanja, ali kada se kreće u biznis dobro je znati koje su kulture ...

Zašto strane kompanije kod nas prodaju manje kvalitetniju robu?

20.05.2016.

Dragan Munjiza rekao je da je hrvatska proizvodnja izvrsna i tko se odluči za naše proizvode, ne može pogriješiti.Zašto ...

Tag cloud

  1. 1359 članka imaju tag turizam
  2. 1137 članka imaju tag hrvatska
  3. 1273 članka imaju tag financije
  4. 847 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag EU
  6. 758 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 716 članka imaju tag trgovina
  8. 527 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 453 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 691 članka imaju tag industrija
  11. 881 članka imaju tag kriza
  12. 671 članka imaju tag menadžment
  13. 481 članka imaju tag investicije
  14. 621 članka imaju tag ict
  15. 510 članka imaju tag svijet
  16. 471 članka imaju tag maloprodaja
  17. 429 članka imaju tag krediti
  18. 439 članka imaju tag marketing
  19. 438 članka imaju tag banke
  20. 402 članka imaju tag dzs
  21. 229 članka imaju tag poticaji
  22. 348 članka imaju tag hnb
  23. 351 članka imaju tag tehnologija
  24. 312 članka imaju tag gospodarstvo
  25. 265 članka imaju tag poduzetnici
  26. 339 članka imaju tag obrazovanje
  27. 187 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag recesija
  29. 263 članka imaju tag hgk
  30. 242 članka imaju tag osijek
  31. 263 članka imaju tag investicija
  32. 278 članka imaju tag prehrambena industrija
  33. 322 članka imaju tag vlada
  34. 282 članka imaju tag energetika
  35. 266 članka imaju tag rast
  36. 229 članka imaju tag projekt
  37. 228 članka imaju tag proizvodnja
  38. 310 članka imaju tag istraživanje
  39. 168 članka imaju tag edukacija
  40. 306 članka imaju tag statistika