Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Srp 2009

»Turističke« cijene voća i povrća diktira zelena mafija?!

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ljubica Ivičev Balen  

»Turističke« cijene voća i povrća diktira zelena mafija?!

Kako je moguće da je cijena voća i povrća ubranog u Ravnim kotarima na zadarskim tržnicama viša nego na tržnicama u Zagrebu? Kilogram bresaka, primjerice, na glavnoj gradskoj tržnici u Zadru ovih dana doseže cijenu od 15 kuna, dok se istodobno u Zagrebu prodaje po najviše osam kuna. A riječ je o istom voću uzgojenom u zadarskom zaleđu.

Prodavači visoku cijenu opravdavaju činjenicom da je Zadar turistički grad, a s druge se strane, žale se da ove godine turisti kupuju znatno manje nego prijašnjih godina. Je li im u interesu prodati robu ili su takve tvrdnje samo izgovor za što veću zaradu? Visoke »turističke« cijene voća i povrća prodavači, naime, drže cijelu godinu.

Ili, primjerice, ako kiša ne pada dvadesetak dana, cijena blitve doseže i 20 kuna po kilogramu, s opravdanjem da nema dovoljno vode! Posebna je priča s cijenama trešanja koja je ove sezone bila vrtoglava - 35 kuna po kilogramu - i nikako se nije spuštala. Jesu li prodavači ti koji nabijaju cijene dok se proizvođači žale da su otkupne cijene preniske ili je »kvaka« u nečem drugom? Stara je priča da cijene domaćeg voća i povrća na putu od proizvođača do kupca narastu nekoliko puta od cijene plaćene uzgajivaču. Između njih je niz otkupljivača i prodavača, od veletržnica do gradskih tržnica. Čini se da, sudeći prema izjavama prodavača na glavnoj zadarskoj tržnici, upravo oni zarađuju najviše.

»Ako sam ovaj limun jutros platio devet kuna po kilogramu, a prodajem ga za 10 ili 11 kuna, kolika je moja zarada? Gotovo nikakva, jer kad zbrojim sve troškove, ispada da ništa nisam zaradio. Mjesečna su mi davanja za obrt i štand oko 2000 kuna, plus 22 posto poreza, pa je lako izračunati i troškove i zaradu«, kaže jedan od najstarijih prodavača na tržnici. Dodaje da mu se jedino isplati prodavati vlastite proizvode, ali s obzirom na to da na štandu treba imati sve vrste voća, ono koje ne uzgaja, poput limuna, naranača i kivija, mora kupovati. Zato se, primjerice, na njegovu štandu mogu naći breskve po osam kuna jer ih uzgaja sam.

No, oni prodavači koji nemaju vlastita uzgoja, robu kupuju na Zelenoj tržnici, a tu su robu otkupljivači kupili izravno od proizvođača. U zimskom razdoblju opskrbljuju se uglavnom u tvrtki Koel u Gaženici koja ima hladnjače i gdje se prodaje voće i povrće iz inozemstva - od banana, manga i avokada do tikvica, krastavaca i rajčica usred zime. Osim Koela, postoje u Zadru još dvije tvrtke koje se bave prodajom voća i povrća: ZKM iz Škabrnje i Samirić.

Unatoč svim naporima i akcijama Ministarstva poljoprivrede i Državnog inspektorata, koje se poduzimaju posljednjih godina, »zelenoj mafiji« još se nije stalo na kraj. Ona uvijek pronađe ilegalne načine i kanale do proizvođača i prodavača pritom ostvarujući dobru zaradu, dok proizvođač dobije malo, a zadnji u nizu, kupac, plati previše. Nije stoga čudno da je na sceni stalna povika na trgovačke centre u čijim se prodavaonicama hrane prodaje i voće i povrće. Priče o nekvalitetnoj robi iz uvoza koja se tamo nudi, iako je na većini proizvoda istaknuta oznaka o podrijetlu uzgoja, uglavnom dolaze od »zelene mafije« koja u toj priči gubi dobar dio kolača. A građani, pritisnuti gospodarskom krizom i neimaštinom, sve više kupuju u trgovačkim centrima. Kolike su zapravo trgovačke marže na veleprodajne cijene voća i povrća, teško je utvrditi jer ih diktiraju razni mešetari, a usput ovise i o trenutačnoj ponudi svježih proizvoda, gdje također ima prostora za lov u mutnom, točnije, za visoku zaradu mešetara. Koji se, pak, žale da veliki robni lanci snižavaju cijene, a time i uništavaju razvoj veće proizvodnje.

Možemo li doista proizvoditi dovoljno za potrebe domaćih kupaca? Dok slušamo jadikovke kako nam poljoprivreda kaska za onom drugih europskih zemalja, uvozimo sve više voća i povrća. Hoće li nam se dogoditi priča kao s tulipanima, simbolom Nizozemske, koji to cvijeće uvoze iz Izraela!? Već, naime, uvozimo mandarine i naranče iz Španjolske i Grčke dok neretvanski uzgajivači ne znaju što će s velikim količinama tog južnog voća.

Jabuke u veleprodaji pet kuna, a na tržnici 15
Jasno je da će zbog besparice kupac radije kupiti španjolsku naranču po pet do šest kuna, a ne domaću za desetak kuna. Velike su i razlike u jabukama čija je prosječna veleprodajna cijena pet kuna dok je po maloprodajnoj i na tržnicama plaćamo od 10 do 15 kuna. Računica i objašnjenje vrlo su jednostavni: nakupci, prekupci i »zelena mafija« zarađuje na trudu onih koji su uložili najviše - uzgajivača - a ukupnu »transportnu« cijenu plaćaju - kupci. Često pak plaćaju i visoku cijenu za nekvalitetnu robu. Bude li se to mešetarima isplatilo, uskoro ćemo umjesto visokokvalitetnih bresaka iz Ravnih kotara jesti »umjetne« iz, primjerice, Španjolske.


Komentari članka

Vezani članci

Tvrtka Boso, nažalost, nije iznimka

28.06.2016.

Priča što je izbila u javnost samo ilustrira aktualno stanje u hrvatskoj maloprodaji.U trgovini gdje rade moraju trošiti ...

Poduzetno sljubili vino, sir i svoj kraj

23.06.2016.

Uz Badel 1862, vinarija Lotada, obiteljska gospodarstva Voborski i Kovačević okosnica su vinske ponude.Daruvarski kraj među ...

U trgovinama na moru cijene dvostruko veće

20.06.2016.

Česi na blagajni ispred nas dali su 50-ak kuna za tri razglednice i kutiju keksa Domaćicakoju su platili 24 kune. U trgovini u ...

Udvostručene površine pod ekološkom proizvodnjom

16.06.2016.

RASTE SVIJEST POLJOPRIVREDNIKA O ZAŠTITI KLIME I OKOLIŠA Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju rastu površine pod ekološkom poljoprivredom

Ništa od poljoprivrede prekonoć

14.06.2016.

Ima trideset godina i više od 3000 sadnica ekološke aronije. U Preseki kod Vrbovca Bojan Novosel tek je na početku. Ali s ambicioznim planovima.

Tag cloud

  1. 1183 članka imaju tag hrvatska
  2. 1381 članka imaju tag turizam
  3. 1286 članka imaju tag financije
  4. 871 članka imaju tag izvoz
  5. 823 članka imaju tag EU
  6. 770 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 723 članka imaju tag trgovina
  8. 536 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 462 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 711 članka imaju tag industrija
  11. 883 članka imaju tag kriza
  12. 674 članka imaju tag menadžment
  13. 494 članka imaju tag investicije
  14. 627 članka imaju tag ict
  15. 531 članka imaju tag svijet
  16. 473 članka imaju tag maloprodaja
  17. 430 članka imaju tag krediti
  18. 448 članka imaju tag marketing
  19. 438 članka imaju tag banke
  20. 402 članka imaju tag dzs
  21. 362 članka imaju tag tehnologija
  22. 231 članka imaju tag poticaji
  23. 349 članka imaju tag hnb
  24. 312 članka imaju tag gospodarstvo
  25. 343 članka imaju tag obrazovanje
  26. 265 članka imaju tag poduzetnici
  27. 188 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag recesija
  29. 265 članka imaju tag hgk
  30. 246 članka imaju tag osijek
  31. 284 članka imaju tag prehrambena industrija
  32. 263 članka imaju tag investicija
  33. 325 članka imaju tag vlada
  34. 286 članka imaju tag energetika
  35. 267 članka imaju tag rast
  36. 229 članka imaju tag projekt
  37. 228 članka imaju tag proizvodnja
  38. 310 članka imaju tag istraživanje
  39. 169 članka imaju tag edukacija
  40. 307 članka imaju tag statistika