Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Srp 2009

»Turističke« cijene voća i povrća diktira zelena mafija?!

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ljubica Ivičev Balen  

»Turističke« cijene voća i povrća diktira zelena mafija?!

Kako je moguće da je cijena voća i povrća ubranog u Ravnim kotarima na zadarskim tržnicama viša nego na tržnicama u Zagrebu? Kilogram bresaka, primjerice, na glavnoj gradskoj tržnici u Zadru ovih dana doseže cijenu od 15 kuna, dok se istodobno u Zagrebu prodaje po najviše osam kuna. A riječ je o istom voću uzgojenom u zadarskom zaleđu.

Prodavači visoku cijenu opravdavaju činjenicom da je Zadar turistički grad, a s druge se strane, žale se da ove godine turisti kupuju znatno manje nego prijašnjih godina. Je li im u interesu prodati robu ili su takve tvrdnje samo izgovor za što veću zaradu? Visoke »turističke« cijene voća i povrća prodavači, naime, drže cijelu godinu.

Ili, primjerice, ako kiša ne pada dvadesetak dana, cijena blitve doseže i 20 kuna po kilogramu, s opravdanjem da nema dovoljno vode! Posebna je priča s cijenama trešanja koja je ove sezone bila vrtoglava - 35 kuna po kilogramu - i nikako se nije spuštala. Jesu li prodavači ti koji nabijaju cijene dok se proizvođači žale da su otkupne cijene preniske ili je »kvaka« u nečem drugom? Stara je priča da cijene domaćeg voća i povrća na putu od proizvođača do kupca narastu nekoliko puta od cijene plaćene uzgajivaču. Između njih je niz otkupljivača i prodavača, od veletržnica do gradskih tržnica. Čini se da, sudeći prema izjavama prodavača na glavnoj zadarskoj tržnici, upravo oni zarađuju najviše.

»Ako sam ovaj limun jutros platio devet kuna po kilogramu, a prodajem ga za 10 ili 11 kuna, kolika je moja zarada? Gotovo nikakva, jer kad zbrojim sve troškove, ispada da ništa nisam zaradio. Mjesečna su mi davanja za obrt i štand oko 2000 kuna, plus 22 posto poreza, pa je lako izračunati i troškove i zaradu«, kaže jedan od najstarijih prodavača na tržnici. Dodaje da mu se jedino isplati prodavati vlastite proizvode, ali s obzirom na to da na štandu treba imati sve vrste voća, ono koje ne uzgaja, poput limuna, naranača i kivija, mora kupovati. Zato se, primjerice, na njegovu štandu mogu naći breskve po osam kuna jer ih uzgaja sam.

No, oni prodavači koji nemaju vlastita uzgoja, robu kupuju na Zelenoj tržnici, a tu su robu otkupljivači kupili izravno od proizvođača. U zimskom razdoblju opskrbljuju se uglavnom u tvrtki Koel u Gaženici koja ima hladnjače i gdje se prodaje voće i povrće iz inozemstva - od banana, manga i avokada do tikvica, krastavaca i rajčica usred zime. Osim Koela, postoje u Zadru još dvije tvrtke koje se bave prodajom voća i povrća: ZKM iz Škabrnje i Samirić.

Unatoč svim naporima i akcijama Ministarstva poljoprivrede i Državnog inspektorata, koje se poduzimaju posljednjih godina, »zelenoj mafiji« još se nije stalo na kraj. Ona uvijek pronađe ilegalne načine i kanale do proizvođača i prodavača pritom ostvarujući dobru zaradu, dok proizvođač dobije malo, a zadnji u nizu, kupac, plati previše. Nije stoga čudno da je na sceni stalna povika na trgovačke centre u čijim se prodavaonicama hrane prodaje i voće i povrće. Priče o nekvalitetnoj robi iz uvoza koja se tamo nudi, iako je na većini proizvoda istaknuta oznaka o podrijetlu uzgoja, uglavnom dolaze od »zelene mafije« koja u toj priči gubi dobar dio kolača. A građani, pritisnuti gospodarskom krizom i neimaštinom, sve više kupuju u trgovačkim centrima. Kolike su zapravo trgovačke marže na veleprodajne cijene voća i povrća, teško je utvrditi jer ih diktiraju razni mešetari, a usput ovise i o trenutačnoj ponudi svježih proizvoda, gdje također ima prostora za lov u mutnom, točnije, za visoku zaradu mešetara. Koji se, pak, žale da veliki robni lanci snižavaju cijene, a time i uništavaju razvoj veće proizvodnje.

Možemo li doista proizvoditi dovoljno za potrebe domaćih kupaca? Dok slušamo jadikovke kako nam poljoprivreda kaska za onom drugih europskih zemalja, uvozimo sve više voća i povrća. Hoće li nam se dogoditi priča kao s tulipanima, simbolom Nizozemske, koji to cvijeće uvoze iz Izraela!? Već, naime, uvozimo mandarine i naranče iz Španjolske i Grčke dok neretvanski uzgajivači ne znaju što će s velikim količinama tog južnog voća.

Jabuke u veleprodaji pet kuna, a na tržnici 15
Jasno je da će zbog besparice kupac radije kupiti španjolsku naranču po pet do šest kuna, a ne domaću za desetak kuna. Velike su i razlike u jabukama čija je prosječna veleprodajna cijena pet kuna dok je po maloprodajnoj i na tržnicama plaćamo od 10 do 15 kuna. Računica i objašnjenje vrlo su jednostavni: nakupci, prekupci i »zelena mafija« zarađuje na trudu onih koji su uložili najviše - uzgajivača - a ukupnu »transportnu« cijenu plaćaju - kupci. Često pak plaćaju i visoku cijenu za nekvalitetnu robu. Bude li se to mešetarima isplatilo, uskoro ćemo umjesto visokokvalitetnih bresaka iz Ravnih kotara jesti »umjetne« iz, primjerice, Španjolske.


Komentari članka

Vezani članci

"Trgovački lanci pod robnim markama prodaju naše mlijeko na tržištu EU-a, a ono manje kvalitetno uvoze"

01.04.2015.

"Nažalost, hrvatski proizvođači ugroženi su nepoštenom trgovačkom praksom. Na naše tržište dolazi uvozno mlijeko, slabije ...

Grčić: Za ostvarivanje strateških ciljeva 96 milijardi kuna

01.04.2015.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio je u utorak kako za ostvarivanje strateških ciljeva do 2020., Hrvatska na ...

Ruši rekorde u proizvodnji povrća, samo on proizvede češnjaka za četvrtinu Hrvatske

30.03.2015.

"Uložio sam 2,5 milijuna kuna u akumulacijsko jezero i opremu za navodnjavanje pa sada ne moram gledati u nebo i čekati kada će ...

Ministarstvo gospodarstva u pojačanom nadzoru trgovačkih lanaca

27.03.2015.

Pojačana kontrola usmjerena je na  trgovačkih lanaca koji prodaju mješovitu robu, s posebnim naglaskom na ...

Dio usjeva pšenice zahvatile bolesti žuta hrđa i palež lista

26.03.2015.

S obzirom na prekomjerne količine vode u tlu i mjestimične pojave tzv. ležećih voda i, kako navode stručnjaci, velik broj izboja po pojedinoj biljci kod nekih pšenica, utvrđena je jaka zaraza septorijom (palež lista).

Tag cloud

  1. 1022 članka imaju tag turizam
  2. 943 članka imaju tag financije
  3. 746 članka imaju tag EU
  4. 787 članka imaju tag kriza
  5. 603 članka imaju tag poljoprivreda
  6. 560 članka imaju tag trgovina
  7. 318 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 556 članka imaju tag izvoz
  9. 357 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 516 članka imaju tag menadžment
  11. 524 članka imaju tag industrija
  12. 438 članka imaju tag banke
  13. 380 članka imaju tag krediti
  14. 390 članka imaju tag maloprodaja
  15. 475 članka imaju tag hrvatska
  16. 360 članka imaju tag marketing
  17. 308 članka imaju tag investicije
  18. 265 članka imaju tag poduzetnici
  19. 355 članka imaju tag dzs
  20. 185 članka imaju tag poticaji
  21. 310 članka imaju tag hnb
  22. 324 članka imaju tag recesija
  23. 398 članka imaju tag ict
  24. 262 članka imaju tag investicija
  25. 298 članka imaju tag tehnologija
  26. 158 članka imaju tag potpore
  27. 273 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 229 članka imaju tag projekt
  29. 233 članka imaju tag hgk
  30. 211 članka imaju tag osijek
  31. 309 članka imaju tag istraživanje
  32. 305 članka imaju tag statistika
  33. 220 članka imaju tag proizvodnja
  34. 214 članka imaju tag projekti
  35. 284 članka imaju tag obrazovanje
  36. 253 članka imaju tag rast
  37. 157 članka imaju tag edukacija
  38. 96 članka imaju tag seminar
  39. 118 članka imaju tag ministarstvo poljoprivrede
  40. 144 članka imaju tag hbor