Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Srp 2009

»Turističke« cijene voća i povrća diktira zelena mafija?!

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ljubica Ivičev Balen  

»Turističke« cijene voća i povrća diktira zelena mafija?!

Kako je moguće da je cijena voća i povrća ubranog u Ravnim kotarima na zadarskim tržnicama viša nego na tržnicama u Zagrebu? Kilogram bresaka, primjerice, na glavnoj gradskoj tržnici u Zadru ovih dana doseže cijenu od 15 kuna, dok se istodobno u Zagrebu prodaje po najviše osam kuna. A riječ je o istom voću uzgojenom u zadarskom zaleđu.

Prodavači visoku cijenu opravdavaju činjenicom da je Zadar turistički grad, a s druge se strane, žale se da ove godine turisti kupuju znatno manje nego prijašnjih godina. Je li im u interesu prodati robu ili su takve tvrdnje samo izgovor za što veću zaradu? Visoke »turističke« cijene voća i povrća prodavači, naime, drže cijelu godinu.

Ili, primjerice, ako kiša ne pada dvadesetak dana, cijena blitve doseže i 20 kuna po kilogramu, s opravdanjem da nema dovoljno vode! Posebna je priča s cijenama trešanja koja je ove sezone bila vrtoglava - 35 kuna po kilogramu - i nikako se nije spuštala. Jesu li prodavači ti koji nabijaju cijene dok se proizvođači žale da su otkupne cijene preniske ili je »kvaka« u nečem drugom? Stara je priča da cijene domaćeg voća i povrća na putu od proizvođača do kupca narastu nekoliko puta od cijene plaćene uzgajivaču. Između njih je niz otkupljivača i prodavača, od veletržnica do gradskih tržnica. Čini se da, sudeći prema izjavama prodavača na glavnoj zadarskoj tržnici, upravo oni zarađuju najviše.

»Ako sam ovaj limun jutros platio devet kuna po kilogramu, a prodajem ga za 10 ili 11 kuna, kolika je moja zarada? Gotovo nikakva, jer kad zbrojim sve troškove, ispada da ništa nisam zaradio. Mjesečna su mi davanja za obrt i štand oko 2000 kuna, plus 22 posto poreza, pa je lako izračunati i troškove i zaradu«, kaže jedan od najstarijih prodavača na tržnici. Dodaje da mu se jedino isplati prodavati vlastite proizvode, ali s obzirom na to da na štandu treba imati sve vrste voća, ono koje ne uzgaja, poput limuna, naranača i kivija, mora kupovati. Zato se, primjerice, na njegovu štandu mogu naći breskve po osam kuna jer ih uzgaja sam.

No, oni prodavači koji nemaju vlastita uzgoja, robu kupuju na Zelenoj tržnici, a tu su robu otkupljivači kupili izravno od proizvođača. U zimskom razdoblju opskrbljuju se uglavnom u tvrtki Koel u Gaženici koja ima hladnjače i gdje se prodaje voće i povrće iz inozemstva - od banana, manga i avokada do tikvica, krastavaca i rajčica usred zime. Osim Koela, postoje u Zadru još dvije tvrtke koje se bave prodajom voća i povrća: ZKM iz Škabrnje i Samirić.

Unatoč svim naporima i akcijama Ministarstva poljoprivrede i Državnog inspektorata, koje se poduzimaju posljednjih godina, »zelenoj mafiji« još se nije stalo na kraj. Ona uvijek pronađe ilegalne načine i kanale do proizvođača i prodavača pritom ostvarujući dobru zaradu, dok proizvođač dobije malo, a zadnji u nizu, kupac, plati previše. Nije stoga čudno da je na sceni stalna povika na trgovačke centre u čijim se prodavaonicama hrane prodaje i voće i povrće. Priče o nekvalitetnoj robi iz uvoza koja se tamo nudi, iako je na većini proizvoda istaknuta oznaka o podrijetlu uzgoja, uglavnom dolaze od »zelene mafije« koja u toj priči gubi dobar dio kolača. A građani, pritisnuti gospodarskom krizom i neimaštinom, sve više kupuju u trgovačkim centrima. Kolike su zapravo trgovačke marže na veleprodajne cijene voća i povrća, teško je utvrditi jer ih diktiraju razni mešetari, a usput ovise i o trenutačnoj ponudi svježih proizvoda, gdje također ima prostora za lov u mutnom, točnije, za visoku zaradu mešetara. Koji se, pak, žale da veliki robni lanci snižavaju cijene, a time i uništavaju razvoj veće proizvodnje.

Možemo li doista proizvoditi dovoljno za potrebe domaćih kupaca? Dok slušamo jadikovke kako nam poljoprivreda kaska za onom drugih europskih zemalja, uvozimo sve više voća i povrća. Hoće li nam se dogoditi priča kao s tulipanima, simbolom Nizozemske, koji to cvijeće uvoze iz Izraela!? Već, naime, uvozimo mandarine i naranče iz Španjolske i Grčke dok neretvanski uzgajivači ne znaju što će s velikim količinama tog južnog voća.

Jabuke u veleprodaji pet kuna, a na tržnici 15
Jasno je da će zbog besparice kupac radije kupiti španjolsku naranču po pet do šest kuna, a ne domaću za desetak kuna. Velike su i razlike u jabukama čija je prosječna veleprodajna cijena pet kuna dok je po maloprodajnoj i na tržnicama plaćamo od 10 do 15 kuna. Računica i objašnjenje vrlo su jednostavni: nakupci, prekupci i »zelena mafija« zarađuje na trudu onih koji su uložili najviše - uzgajivača - a ukupnu »transportnu« cijenu plaćaju - kupci. Često pak plaćaju i visoku cijenu za nekvalitetnu robu. Bude li se to mešetarima isplatilo, uskoro ćemo umjesto visokokvalitetnih bresaka iz Ravnih kotara jesti »umjetne« iz, primjerice, Španjolske.


Komentari članka

Vezani članci

Nova uprava Peveca gradi centar u Bjelovaru

07.12.2016.

Pevec je s Erste bankom potpisao ugovor o kupovini zemljišta i nekretnine na kojoj se nalazi prodajni centar u Bjelovaru

Amazon otvara prilično nevjerojatnu trgovinu bez blagajni i redova. Samo uzmete što želite i izađete

06.12.2016.

Amazon je upravo otvorio dućan bez redova i blagajni. Amazon Go je prodajni prostor u Seattleu u kojeg kupci jednostavno uđu, ...

PROPAST POLJOPRIVREDE Hrvatska može hraniti pola Europe? To je glupost

02.12.2016.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić pozvao je građane da kupuju hrvatske proizvode, te najavio neke mjere koje bi, po njegovom mišljenju trebale pomoći poljoprivrednim proizvođačima

Velika prijevara na hrvatskim tržnicama: 95% proizvoda koji nose oznaku "domaće" je uvezeno

01.12.2016.

Građani zbilja ne znaju što kupuju. Kad dođu na tržnicu i vide natpis OPG, puni su povjerenja jer misle kako kupuju ...

Otvoren natječaj za najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika ili poljoprivrednicu

01.12.2016.

Otvoren natječaj za najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika ili poljoprivrednicu

Tag cloud

  1. 1438 članka imaju tag hrvatska
  2. 1546 članka imaju tag turizam
  3. 1389 članka imaju tag financije
  4. 978 članka imaju tag izvoz
  5. 827 članka imaju tag poljoprivreda
  6. 611 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 782 članka imaju tag trgovina
  8. 842 članka imaju tag EU
  9. 524 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 760 članka imaju tag industrija
  11. 700 članka imaju tag menadžment
  12. 576 članka imaju tag investicije
  13. 892 članka imaju tag kriza
  14. 706 članka imaju tag ict
  15. 624 članka imaju tag svijet
  16. 497 članka imaju tag maloprodaja
  17. 444 članka imaju tag krediti
  18. 467 članka imaju tag marketing
  19. 414 članka imaju tag tehnologija
  20. 438 članka imaju tag banke
  21. 250 članka imaju tag poticaji
  22. 408 članka imaju tag dzs
  23. 352 članka imaju tag hnb
  24. 323 članka imaju tag gospodarstvo
  25. 357 članka imaju tag obrazovanje
  26. 324 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 201 članka imaju tag potpore
  28. 266 članka imaju tag poduzetnici
  29. 278 članka imaju tag hgk
  30. 338 članka imaju tag recesija
  31. 257 članka imaju tag osijek
  32. 310 članka imaju tag energetika
  33. 337 članka imaju tag vlada
  34. 264 članka imaju tag investicija
  35. 272 članka imaju tag rast
  36. 229 članka imaju tag proizvodnja
  37. 230 članka imaju tag projekt
  38. 310 članka imaju tag istraživanje
  39. 169 članka imaju tag edukacija
  40. 307 članka imaju tag statistika