Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Srp 2009

»Turističke« cijene voća i povrća diktira zelena mafija?!

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ljubica Ivičev Balen  

»Turističke« cijene voća i povrća diktira zelena mafija?!

Kako je moguće da je cijena voća i povrća ubranog u Ravnim kotarima na zadarskim tržnicama viša nego na tržnicama u Zagrebu? Kilogram bresaka, primjerice, na glavnoj gradskoj tržnici u Zadru ovih dana doseže cijenu od 15 kuna, dok se istodobno u Zagrebu prodaje po najviše osam kuna. A riječ je o istom voću uzgojenom u zadarskom zaleđu.

Prodavači visoku cijenu opravdavaju činjenicom da je Zadar turistički grad, a s druge se strane, žale se da ove godine turisti kupuju znatno manje nego prijašnjih godina. Je li im u interesu prodati robu ili su takve tvrdnje samo izgovor za što veću zaradu? Visoke »turističke« cijene voća i povrća prodavači, naime, drže cijelu godinu.

Ili, primjerice, ako kiša ne pada dvadesetak dana, cijena blitve doseže i 20 kuna po kilogramu, s opravdanjem da nema dovoljno vode! Posebna je priča s cijenama trešanja koja je ove sezone bila vrtoglava - 35 kuna po kilogramu - i nikako se nije spuštala. Jesu li prodavači ti koji nabijaju cijene dok se proizvođači žale da su otkupne cijene preniske ili je »kvaka« u nečem drugom? Stara je priča da cijene domaćeg voća i povrća na putu od proizvođača do kupca narastu nekoliko puta od cijene plaćene uzgajivaču. Između njih je niz otkupljivača i prodavača, od veletržnica do gradskih tržnica. Čini se da, sudeći prema izjavama prodavača na glavnoj zadarskoj tržnici, upravo oni zarađuju najviše.

»Ako sam ovaj limun jutros platio devet kuna po kilogramu, a prodajem ga za 10 ili 11 kuna, kolika je moja zarada? Gotovo nikakva, jer kad zbrojim sve troškove, ispada da ništa nisam zaradio. Mjesečna su mi davanja za obrt i štand oko 2000 kuna, plus 22 posto poreza, pa je lako izračunati i troškove i zaradu«, kaže jedan od najstarijih prodavača na tržnici. Dodaje da mu se jedino isplati prodavati vlastite proizvode, ali s obzirom na to da na štandu treba imati sve vrste voća, ono koje ne uzgaja, poput limuna, naranača i kivija, mora kupovati. Zato se, primjerice, na njegovu štandu mogu naći breskve po osam kuna jer ih uzgaja sam.

No, oni prodavači koji nemaju vlastita uzgoja, robu kupuju na Zelenoj tržnici, a tu su robu otkupljivači kupili izravno od proizvođača. U zimskom razdoblju opskrbljuju se uglavnom u tvrtki Koel u Gaženici koja ima hladnjače i gdje se prodaje voće i povrće iz inozemstva - od banana, manga i avokada do tikvica, krastavaca i rajčica usred zime. Osim Koela, postoje u Zadru još dvije tvrtke koje se bave prodajom voća i povrća: ZKM iz Škabrnje i Samirić.

Unatoč svim naporima i akcijama Ministarstva poljoprivrede i Državnog inspektorata, koje se poduzimaju posljednjih godina, »zelenoj mafiji« još se nije stalo na kraj. Ona uvijek pronađe ilegalne načine i kanale do proizvođača i prodavača pritom ostvarujući dobru zaradu, dok proizvođač dobije malo, a zadnji u nizu, kupac, plati previše. Nije stoga čudno da je na sceni stalna povika na trgovačke centre u čijim se prodavaonicama hrane prodaje i voće i povrće. Priče o nekvalitetnoj robi iz uvoza koja se tamo nudi, iako je na većini proizvoda istaknuta oznaka o podrijetlu uzgoja, uglavnom dolaze od »zelene mafije« koja u toj priči gubi dobar dio kolača. A građani, pritisnuti gospodarskom krizom i neimaštinom, sve više kupuju u trgovačkim centrima. Kolike su zapravo trgovačke marže na veleprodajne cijene voća i povrća, teško je utvrditi jer ih diktiraju razni mešetari, a usput ovise i o trenutačnoj ponudi svježih proizvoda, gdje također ima prostora za lov u mutnom, točnije, za visoku zaradu mešetara. Koji se, pak, žale da veliki robni lanci snižavaju cijene, a time i uništavaju razvoj veće proizvodnje.

Možemo li doista proizvoditi dovoljno za potrebe domaćih kupaca? Dok slušamo jadikovke kako nam poljoprivreda kaska za onom drugih europskih zemalja, uvozimo sve više voća i povrća. Hoće li nam se dogoditi priča kao s tulipanima, simbolom Nizozemske, koji to cvijeće uvoze iz Izraela!? Već, naime, uvozimo mandarine i naranče iz Španjolske i Grčke dok neretvanski uzgajivači ne znaju što će s velikim količinama tog južnog voća.

Jabuke u veleprodaji pet kuna, a na tržnici 15
Jasno je da će zbog besparice kupac radije kupiti španjolsku naranču po pet do šest kuna, a ne domaću za desetak kuna. Velike su i razlike u jabukama čija je prosječna veleprodajna cijena pet kuna dok je po maloprodajnoj i na tržnicama plaćamo od 10 do 15 kuna. Računica i objašnjenje vrlo su jednostavni: nakupci, prekupci i »zelena mafija« zarađuje na trudu onih koji su uložili najviše - uzgajivača - a ukupnu »transportnu« cijenu plaćaju - kupci. Često pak plaćaju i visoku cijenu za nekvalitetnu robu. Bude li se to mešetarima isplatilo, uskoro ćemo umjesto visokokvalitetnih bresaka iz Ravnih kotara jesti »umjetne« iz, primjerice, Španjolske.


Komentari članka

Vezani članci

Uzgaja sortnu bazgu, a njezine bobice plasira u Mađarsku i Austriju

23.05.2017.

Dok vrijedne domaćice ovih dana beru cvjetove divlje bazge i pripremaju sirupe, malo je poznato kako ima i onih koji bazgu uzgajaju na plantažama

Agrokor se punom parom priprema za spasonosnu turističku sezonu

22.05.2017.

Pripreme Agrokorovih proizvodnih kompanija za nadolazeću ljetnu sezonu u punom su jeku, doznaje se iz koncerna, kao i da su, desetak dana prije isteka roka, promemoriji o mjenicama pristupili dobavljači koji drže 71,5 posto ukupnog volumena tražbina

U Lidlu regres u iznosu od 4000 kn bruto

19.05.2017.

Lidl Hrvatska će prvi put svojim zaposlenicima, kojih je gotovo 2000, isplatiti regres u brutoiznosu od 4000 kuna, što je ukupno osam milijuna kuna

Baš kao Konzum: I druge domaće lance kreditiraju dobavljači

18.05.2017.

Analiza Ekonomskog instituta o tržištu maloprodaje u Hrvatskoj otkriva da Agrokorov poslovni model, koji je doveo do kolapsa Konzuma, njeguju i drugi domaći maloprodajni lanci

Velika i moderna Lesnina otvara vrata iduće godine, već traže više od 100 radnika

17.05.2017.

Investicija je vrijedna 20 milijuna eura. U prvoj fazi gradi se objekt od 22 tisuće četvornih metara bruto površine, dakle i sa skladištima, dok će sam prodajni prostor imati površinu od oko 12 tisuća kvadrata

Tag cloud

  1. 1587 članka imaju tag hrvatska
  2. 1616 članka imaju tag turizam
  3. 1446 članka imaju tag financije
  4. 1054 članka imaju tag izvoz
  5. 671 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 867 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 835 članka imaju tag trgovina
  8. 582 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 866 članka imaju tag EU
  10. 804 članka imaju tag industrija
  11. 660 članka imaju tag investicije
  12. 760 članka imaju tag ict
  13. 714 članka imaju tag menadžment
  14. 903 članka imaju tag kriza
  15. 676 članka imaju tag svijet
  16. 519 članka imaju tag maloprodaja
  17. 485 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag krediti
  19. 438 članka imaju tag tehnologija
  20. 277 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 413 članka imaju tag dzs
  23. 360 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 360 članka imaju tag hnb
  25. 370 članka imaju tag obrazovanje
  26. 327 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 207 članka imaju tag potpore
  28. 289 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 265 članka imaju tag osijek
  31. 325 članka imaju tag energetika
  32. 338 članka imaju tag recesija
  33. 352 članka imaju tag vlada
  34. 264 članka imaju tag investicija
  35. 252 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  36. 272 članka imaju tag rast
  37. 174 članka imaju tag edukacija
  38. 243 članka imaju tag agrokor
  39. 230 članka imaju tag proizvodnja
  40. 230 članka imaju tag projekt