Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Srp 2009

»Turističke« cijene voća i povrća diktira zelena mafija?!

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ljubica Ivičev Balen  

»Turističke« cijene voća i povrća diktira zelena mafija?!

Kako je moguće da je cijena voća i povrća ubranog u Ravnim kotarima na zadarskim tržnicama viša nego na tržnicama u Zagrebu? Kilogram bresaka, primjerice, na glavnoj gradskoj tržnici u Zadru ovih dana doseže cijenu od 15 kuna, dok se istodobno u Zagrebu prodaje po najviše osam kuna. A riječ je o istom voću uzgojenom u zadarskom zaleđu.

Prodavači visoku cijenu opravdavaju činjenicom da je Zadar turistički grad, a s druge se strane, žale se da ove godine turisti kupuju znatno manje nego prijašnjih godina. Je li im u interesu prodati robu ili su takve tvrdnje samo izgovor za što veću zaradu? Visoke »turističke« cijene voća i povrća prodavači, naime, drže cijelu godinu.

Ili, primjerice, ako kiša ne pada dvadesetak dana, cijena blitve doseže i 20 kuna po kilogramu, s opravdanjem da nema dovoljno vode! Posebna je priča s cijenama trešanja koja je ove sezone bila vrtoglava - 35 kuna po kilogramu - i nikako se nije spuštala. Jesu li prodavači ti koji nabijaju cijene dok se proizvođači žale da su otkupne cijene preniske ili je »kvaka« u nečem drugom? Stara je priča da cijene domaćeg voća i povrća na putu od proizvođača do kupca narastu nekoliko puta od cijene plaćene uzgajivaču. Između njih je niz otkupljivača i prodavača, od veletržnica do gradskih tržnica. Čini se da, sudeći prema izjavama prodavača na glavnoj zadarskoj tržnici, upravo oni zarađuju najviše.

»Ako sam ovaj limun jutros platio devet kuna po kilogramu, a prodajem ga za 10 ili 11 kuna, kolika je moja zarada? Gotovo nikakva, jer kad zbrojim sve troškove, ispada da ništa nisam zaradio. Mjesečna su mi davanja za obrt i štand oko 2000 kuna, plus 22 posto poreza, pa je lako izračunati i troškove i zaradu«, kaže jedan od najstarijih prodavača na tržnici. Dodaje da mu se jedino isplati prodavati vlastite proizvode, ali s obzirom na to da na štandu treba imati sve vrste voća, ono koje ne uzgaja, poput limuna, naranača i kivija, mora kupovati. Zato se, primjerice, na njegovu štandu mogu naći breskve po osam kuna jer ih uzgaja sam.

No, oni prodavači koji nemaju vlastita uzgoja, robu kupuju na Zelenoj tržnici, a tu su robu otkupljivači kupili izravno od proizvođača. U zimskom razdoblju opskrbljuju se uglavnom u tvrtki Koel u Gaženici koja ima hladnjače i gdje se prodaje voće i povrće iz inozemstva - od banana, manga i avokada do tikvica, krastavaca i rajčica usred zime. Osim Koela, postoje u Zadru još dvije tvrtke koje se bave prodajom voća i povrća: ZKM iz Škabrnje i Samirić.

Unatoč svim naporima i akcijama Ministarstva poljoprivrede i Državnog inspektorata, koje se poduzimaju posljednjih godina, »zelenoj mafiji« još se nije stalo na kraj. Ona uvijek pronađe ilegalne načine i kanale do proizvođača i prodavača pritom ostvarujući dobru zaradu, dok proizvođač dobije malo, a zadnji u nizu, kupac, plati previše. Nije stoga čudno da je na sceni stalna povika na trgovačke centre u čijim se prodavaonicama hrane prodaje i voće i povrće. Priče o nekvalitetnoj robi iz uvoza koja se tamo nudi, iako je na većini proizvoda istaknuta oznaka o podrijetlu uzgoja, uglavnom dolaze od »zelene mafije« koja u toj priči gubi dobar dio kolača. A građani, pritisnuti gospodarskom krizom i neimaštinom, sve više kupuju u trgovačkim centrima. Kolike su zapravo trgovačke marže na veleprodajne cijene voća i povrća, teško je utvrditi jer ih diktiraju razni mešetari, a usput ovise i o trenutačnoj ponudi svježih proizvoda, gdje također ima prostora za lov u mutnom, točnije, za visoku zaradu mešetara. Koji se, pak, žale da veliki robni lanci snižavaju cijene, a time i uništavaju razvoj veće proizvodnje.

Možemo li doista proizvoditi dovoljno za potrebe domaćih kupaca? Dok slušamo jadikovke kako nam poljoprivreda kaska za onom drugih europskih zemalja, uvozimo sve više voća i povrća. Hoće li nam se dogoditi priča kao s tulipanima, simbolom Nizozemske, koji to cvijeće uvoze iz Izraela!? Već, naime, uvozimo mandarine i naranče iz Španjolske i Grčke dok neretvanski uzgajivači ne znaju što će s velikim količinama tog južnog voća.

Jabuke u veleprodaji pet kuna, a na tržnici 15
Jasno je da će zbog besparice kupac radije kupiti španjolsku naranču po pet do šest kuna, a ne domaću za desetak kuna. Velike su i razlike u jabukama čija je prosječna veleprodajna cijena pet kuna dok je po maloprodajnoj i na tržnicama plaćamo od 10 do 15 kuna. Računica i objašnjenje vrlo su jednostavni: nakupci, prekupci i »zelena mafija« zarađuje na trudu onih koji su uložili najviše - uzgajivača - a ukupnu »transportnu« cijenu plaćaju - kupci. Često pak plaćaju i visoku cijenu za nekvalitetnu robu. Bude li se to mešetarima isplatilo, uskoro ćemo umjesto visokokvalitetnih bresaka iz Ravnih kotara jesti »umjetne« iz, primjerice, Španjolske.


Komentari članka

Vezani članci

EKSKLUZIVNO Voditelj IKEA-e u Zagrebu: 'Bit će među najvećima na svijetu. Bit ćete zadovoljni!'

28.07.2014.

Od ‘89. upoznajem kupce iz regije, kad su u malim autima preko dvije granice dolazili kupovati u Austriju. Uvijek su bili pripremljeni i fantastični. Bit ćete zadovoljni s Ikeom, poručio je Georg Platzer, voditelj prve IKEA-e u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj raste prodaja novih i rabljenih automobila

25.07.2014.

Prva polovica godine u našoj je zemlji, barem kad se govori o prodaji novih automobila, u priličnom plusu.Prva polovica godine ...

Novi model izravnih plaćanja u poljoprivredi

24.07.2014.

Od iduće godine više će se isplatiti proizvodnja voća, povrća, šećerne repe, te ekološka i integrirana proizvodnja i ...

Novi model plaćanja u poljoprivredi - evo što se isplati uzgajati

24.07.2014.

Vlada je danas usvojila i na prihvaćanje u Europsku komisiju uputila hrvatski model izravnih plaćanja u poljoprivredi za ...

Jedan od najvećih lanaca sportske opreme stiže u Hrvatsku

20.07.2014.

Na jesen u zagrebačkom King Crossu vrata otvara jedan od najvećih svjetskih lanaca sportske opreme… Zagreb, 17. srpnja ...

Tag cloud

  1. 819 članka imaju tag turizam
  2. 663 članka imaju tag EU
  3. 723 članka imaju tag kriza
  4. 487 članka imaju tag poljoprivreda
  5. 533 članka imaju tag financije
  6. 254 članka imaju tag poduzetništvo
  7. 430 članka imaju tag trgovina
  8. 456 članka imaju tag izvoz
  9. 300 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 432 članka imaju tag banke
  11. 350 članka imaju tag krediti
  12. 397 članka imaju tag industrija
  13. 376 članka imaju tag menadžment
  14. 265 članka imaju tag poduzetnici
  15. 332 članka imaju tag maloprodaja
  16. 256 članka imaju tag investicije
  17. 289 članka imaju tag marketing
  18. 316 članka imaju tag recesija
  19. 296 članka imaju tag hnb
  20. 262 članka imaju tag investicija
  21. 324 članka imaju tag dzs
  22. 156 članka imaju tag poticaji
  23. 281 članka imaju tag tehnologija
  24. 228 članka imaju tag projekt
  25. 309 članka imaju tag istraživanje
  26. 143 članka imaju tag potpore
  27. 305 članka imaju tag statistika
  28. 219 članka imaju tag proizvodnja
  29. 214 članka imaju tag projekti
  30. 252 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 206 članka imaju tag hgk
  32. 192 članka imaju tag osijek
  33. 96 članka imaju tag seminar
  34. 253 članka imaju tag rast
  35. 148 članka imaju tag edukacija
  36. 117 članka imaju tag ministarstvo poljoprivrede
  37. 256 članka imaju tag obrazovanje
  38. 137 članka imaju tag hbor
  39. 70 članka imaju tag centar za poduzetništvo
  40. 155 članka imaju tag uvoz