Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Srp 2009

»Turističke« cijene voća i povrća diktira zelena mafija?!

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ljubica Ivičev Balen  

»Turističke« cijene voća i povrća diktira zelena mafija?!

Kako je moguće da je cijena voća i povrća ubranog u Ravnim kotarima na zadarskim tržnicama viša nego na tržnicama u Zagrebu? Kilogram bresaka, primjerice, na glavnoj gradskoj tržnici u Zadru ovih dana doseže cijenu od 15 kuna, dok se istodobno u Zagrebu prodaje po najviše osam kuna. A riječ je o istom voću uzgojenom u zadarskom zaleđu.

Prodavači visoku cijenu opravdavaju činjenicom da je Zadar turistički grad, a s druge se strane, žale se da ove godine turisti kupuju znatno manje nego prijašnjih godina. Je li im u interesu prodati robu ili su takve tvrdnje samo izgovor za što veću zaradu? Visoke »turističke« cijene voća i povrća prodavači, naime, drže cijelu godinu.

Ili, primjerice, ako kiša ne pada dvadesetak dana, cijena blitve doseže i 20 kuna po kilogramu, s opravdanjem da nema dovoljno vode! Posebna je priča s cijenama trešanja koja je ove sezone bila vrtoglava - 35 kuna po kilogramu - i nikako se nije spuštala. Jesu li prodavači ti koji nabijaju cijene dok se proizvođači žale da su otkupne cijene preniske ili je »kvaka« u nečem drugom? Stara je priča da cijene domaćeg voća i povrća na putu od proizvođača do kupca narastu nekoliko puta od cijene plaćene uzgajivaču. Između njih je niz otkupljivača i prodavača, od veletržnica do gradskih tržnica. Čini se da, sudeći prema izjavama prodavača na glavnoj zadarskoj tržnici, upravo oni zarađuju najviše.

»Ako sam ovaj limun jutros platio devet kuna po kilogramu, a prodajem ga za 10 ili 11 kuna, kolika je moja zarada? Gotovo nikakva, jer kad zbrojim sve troškove, ispada da ništa nisam zaradio. Mjesečna su mi davanja za obrt i štand oko 2000 kuna, plus 22 posto poreza, pa je lako izračunati i troškove i zaradu«, kaže jedan od najstarijih prodavača na tržnici. Dodaje da mu se jedino isplati prodavati vlastite proizvode, ali s obzirom na to da na štandu treba imati sve vrste voća, ono koje ne uzgaja, poput limuna, naranača i kivija, mora kupovati. Zato se, primjerice, na njegovu štandu mogu naći breskve po osam kuna jer ih uzgaja sam.

No, oni prodavači koji nemaju vlastita uzgoja, robu kupuju na Zelenoj tržnici, a tu su robu otkupljivači kupili izravno od proizvođača. U zimskom razdoblju opskrbljuju se uglavnom u tvrtki Koel u Gaženici koja ima hladnjače i gdje se prodaje voće i povrće iz inozemstva - od banana, manga i avokada do tikvica, krastavaca i rajčica usred zime. Osim Koela, postoje u Zadru još dvije tvrtke koje se bave prodajom voća i povrća: ZKM iz Škabrnje i Samirić.

Unatoč svim naporima i akcijama Ministarstva poljoprivrede i Državnog inspektorata, koje se poduzimaju posljednjih godina, »zelenoj mafiji« još se nije stalo na kraj. Ona uvijek pronađe ilegalne načine i kanale do proizvođača i prodavača pritom ostvarujući dobru zaradu, dok proizvođač dobije malo, a zadnji u nizu, kupac, plati previše. Nije stoga čudno da je na sceni stalna povika na trgovačke centre u čijim se prodavaonicama hrane prodaje i voće i povrće. Priče o nekvalitetnoj robi iz uvoza koja se tamo nudi, iako je na većini proizvoda istaknuta oznaka o podrijetlu uzgoja, uglavnom dolaze od »zelene mafije« koja u toj priči gubi dobar dio kolača. A građani, pritisnuti gospodarskom krizom i neimaštinom, sve više kupuju u trgovačkim centrima. Kolike su zapravo trgovačke marže na veleprodajne cijene voća i povrća, teško je utvrditi jer ih diktiraju razni mešetari, a usput ovise i o trenutačnoj ponudi svježih proizvoda, gdje također ima prostora za lov u mutnom, točnije, za visoku zaradu mešetara. Koji se, pak, žale da veliki robni lanci snižavaju cijene, a time i uništavaju razvoj veće proizvodnje.

Možemo li doista proizvoditi dovoljno za potrebe domaćih kupaca? Dok slušamo jadikovke kako nam poljoprivreda kaska za onom drugih europskih zemalja, uvozimo sve više voća i povrća. Hoće li nam se dogoditi priča kao s tulipanima, simbolom Nizozemske, koji to cvijeće uvoze iz Izraela!? Već, naime, uvozimo mandarine i naranče iz Španjolske i Grčke dok neretvanski uzgajivači ne znaju što će s velikim količinama tog južnog voća.

Jabuke u veleprodaji pet kuna, a na tržnici 15
Jasno je da će zbog besparice kupac radije kupiti španjolsku naranču po pet do šest kuna, a ne domaću za desetak kuna. Velike su i razlike u jabukama čija je prosječna veleprodajna cijena pet kuna dok je po maloprodajnoj i na tržnicama plaćamo od 10 do 15 kuna. Računica i objašnjenje vrlo su jednostavni: nakupci, prekupci i »zelena mafija« zarađuje na trudu onih koji su uložili najviše - uzgajivača - a ukupnu »transportnu« cijenu plaćaju - kupci. Često pak plaćaju i visoku cijenu za nekvalitetnu robu. Bude li se to mešetarima isplatilo, uskoro ćemo umjesto visokokvalitetnih bresaka iz Ravnih kotara jesti »umjetne« iz, primjerice, Španjolske.


Komentari članka

Vezani članci

Lanci naknadama "gule do kože": Rabat trgovaca u cijeni proizvoda 30 do čak 80 posto

27.04.2016.

Nije država, odnosno njeni visoki nameti, kažu proizvođači, toliko kriva za skupe proizvode u trgovinama, koliko su to nameti ...

Seljak - zaboravljeni kostur u ormaru Ministarstva?

27.04.2016.

Država se u poljoprivredi, čak i više nego drugdje, uspavala u ulozi balkanskog birokrata koji u provedbi svojih arbitrarnih ...

Todorić zavapio: Ne smijemo izgubiti naše selo!

26.04.2016.

Dopredsjednik koncerna Agrokor Ante Todorić gostovao je u nedjelju na Hrvatskom radiju u Emisiji za selo i poljoprivredu. ...

'Robot' i 'Brodomerkur' gube bitku s velikim centrima

26.04.2016.

Smanjen obujam posla, milijunski minusi, kao i iz godine u godinu sve manji broj zaposlenika...Premda se broj prodavaonica ...

Kakvim se čudom cijena hektara državne oranice sa 26 tisuća poveća na 1,2 mil. kuna?

25.04.2016.

Čemu služi ovoliko pumpanje cijene zemljišta u Vukovarsko-srijemskoj županiji i što ono skriva, ostaje, nažalost, i dalje ...

Tag cloud

  1. 1337 članka imaju tag turizam
  2. 1102 članka imaju tag hrvatska
  3. 1251 članka imaju tag financije
  4. 825 članka imaju tag izvoz
  5. 812 članka imaju tag EU
  6. 743 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 703 članka imaju tag trgovina
  8. 513 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 444 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 684 članka imaju tag industrija
  11. 876 članka imaju tag kriza
  12. 659 članka imaju tag menadžment
  13. 473 članka imaju tag investicije
  14. 608 članka imaju tag ict
  15. 496 članka imaju tag svijet
  16. 467 članka imaju tag maloprodaja
  17. 427 članka imaju tag krediti
  18. 430 članka imaju tag marketing
  19. 438 članka imaju tag banke
  20. 400 članka imaju tag dzs
  21. 225 članka imaju tag poticaji
  22. 346 članka imaju tag hnb
  23. 345 članka imaju tag tehnologija
  24. 309 članka imaju tag gospodarstvo
  25. 265 članka imaju tag poduzetnici
  26. 337 članka imaju tag obrazovanje
  27. 182 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag recesija
  29. 260 članka imaju tag hgk
  30. 237 članka imaju tag osijek
  31. 263 članka imaju tag investicija
  32. 274 članka imaju tag prehrambena industrija
  33. 320 članka imaju tag vlada
  34. 281 članka imaju tag energetika
  35. 265 članka imaju tag rast
  36. 229 članka imaju tag projekt
  37. 310 članka imaju tag istraživanje
  38. 227 članka imaju tag proizvodnja
  39. 168 članka imaju tag edukacija
  40. 306 članka imaju tag statistika