Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Stu 2009

Traže se optometristi, krizni menadžeri i automehatroničari

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivana Knežević  

Traže se optometristi, krizni menadžeri i automehatroničari

Iako je hrvatski obrazovni sustav često na udaru kritika kao nefleksibilan, sve se češće pojavljuju nova zanimanja kreirana upravo za potrebe tržišta. Tako nije neobično ako se netko školuje za automehatroničara, kuhara zdrave hrane te instalatera svih kućnih instalacija, dakle onih za vodu, plin, grijanje i klimatizaciju. Naime, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom pripremilo je nove obrazovne programe koji su u skladu s potrebama tržišta rada, ali i praksom zemalja EU-a.

No, pomaci se događaju i u visokom školstvu, pa tako posljednjih godina nisu rijetkost studiji koji nude obrazovanje za dosad nepoznata ili, pak, usko specijalizirana zanimanja. Nedavna najava otvaranja studija domovinske sigurnosti u Zagrebu, zato što Hrvatskoj i cijeloj regiji nedostaju stručnjaci tog profila, otkrila je, međutim, da takav studij već nekoliko godina postoji na Veleučilištu Velika Gorica. »Studij upravljanja u kriznim uvjetima pokrenut je upravo zato što smo uočili da na tom području nedostaje stručnjaka«, kaže pomoćnik dekana tog veleučilišta Alen Stranjik. Navodi ujedno da kadrove koji su obrazovani i osposobljeni za rukovođenje kriznim situacijama treba, među ostalim, i Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

Dosad je taj studij završilo stotinjak studenata, a od ove godine kreće i jednogodišnji specijalistički, diplomski studij. No, uz taj studij kriznog menadžmenta, Veleučilište Velika Gorica ima još četiri studijska programa koja su, naglašava Stranjik, nastala nakon što su pomno istražili koja to zanimanja, kada je u pitanju visokoškolsko obrazovanje, nedostaju Hrvatskoj. Tako je osmišljen i studij očne optike, jedini takav u našoj regiji. »Već 15 godina tržište pokazuje potrebu za inženjerima očne optike, tako da smo pokrenuli studij za obrazovanje optometrista, odnosno stručnjaka koji će voditi brigu o vidu«, ističe Alen Stranjik, navodeći da na tom studiju imaju i studente iz Slovenije.

Osim tih programa, imaju i studije održavanja zrakoplova, održavanja motornih vozila te studij održavanja računalnih sustava za kojim vlada i najveći interes. »Svi programi nastali su kao rezultat uske suradnje s gospodarstvom i tvrtkama, tako da studenti velikogoričkog veleučilišta velik broj nastavnih sati provode upravo na praksi, osposobljavajući se za konkretne poslove«, kaže Stranjik.

Poslodavci na taj način dobiju i uvid o kakvim je radnicima riječ, pa nije rijetkost da studenti budući posao nađu još za vrijeme prakse. Stoga su studiji kreirani na zahtjev gospodarstva i najbolji put prema prevladavanju onog što se zove - strukturna neusklađenost tržišta rada. Riječ je o apsurdnoj situaciji da je u Hrvatskoj gotovo 260.000 nezaposlenih, a da nedostaje radnika - od školovanih kuhara i konobara do informatičkih stručnjaka.

Dizajner brze hrane
Najbolji primjer kako tržište diktira pojavu novih zanimanja je svakako SAD, u kojem, zbog brzih promjena i načina života, postoji niz Starom kontinentu nepoznatih zanimanja. Tako je, na primjer, u SAD-u posao dizajnera brze hrane sasvim uobičajen te ga rade brojni stručnjaci koji smišljaju kako hranu učiniti što privlačnijom. Oni svoj radni dan provode u laboratoriju eksperimentirajući i kombinirajući razne okuse, sastojke i oblike. Da nije riječ o usputnom poslu govori i zarada - na godinu oko 80.000 dolara.


Komentari članka

Vezani članci

I MVEP zapošljava, broj zaposlenih u državnoj administraciji raste na 50.000

16.10.2017.

Novi val zapošljavanja u ministarstvima u kojem će posao naći oko 850 administrativaca, nije mimoišao ni Ministarstvo vanjskih poslova koje je ovaj tjedan primalo molbe za nova 32 radna mjesta

Ekonomski bum u Švedskoj, fali im 78 tisuća radnika

16.10.2017.

Prije nekoliko mjeseci švedski zavod za zapošljavanje objavio je kako će se u 2017. i 2018. godini u zemlji otvoriti 149 tisuća novih radnih mjesta te da će na njih čak osam od deset raditi stranci

Kinezi imaju veće plaće od Hrvata

12.10.2017.

Plaće u Šangaju nisu mnogo niže ni od onih u Poljskoj, gdje median iznosi 1569 dolara. Tu negdje je i Češka, gdje plaća u najbogatijem Pragu iznosi 1400 dolara.

Na ugovorima kraćim od mjesec dana čak 1.3 milijun radnika u Europi

11.10.2017.

Posljednjih 20 godina u cijeloj Europi povećao se udio nestandardnih oblika rada, poput rada na poziv ili putem vaučera, što za posljedicu ima nesigurnost radnog mjesta, potplaćenost i krajnje upitnu socijalnu sigurnost radnika

Ove su hrvatske tvrtke još prije 22 godine bile mega poduzeća

05.10.2017.

Podravka je 1995. bila šesto najveće poduzeće u Hrvatskoj, a danas je pala na 23. poziciju

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1705 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 862 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 881 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 278 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja