Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Kol 2009

Tradicijska proizvodnja pronašla put do kupaca

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Jadranka Klisović  

Tradicijska proizvodnja pronašla put do kupaca

Nakon propasti Mesoprometove pršutane u Drnišu, veterinar Željko Pilić i tadašnji poslovođa Drago Pletikosa odlučili su u mjestu Gornji Brišatni na Miljevcima sagraditi modernu pršutanu. Osigurali su tako sigurnu egzistenciju za svoje obitelji te za još sedmero stalno zaposlenih osoba.

Uz pomoć HBOR-ova kredita sagradili su 1998. manji objekt, a potom i veliku modernu pršutanu od 850 četvornih metara. U pršutanu, koju su nazvali Bel-Cro Trade d.o.o., dosad su investirali više od pet milijuna kuna. Tako su se, kaže nam Pilić, nastavili baviti poslom koji najbolje znaju i koji najviše vole.

Poštujući tradicijski način proizvodnje pršuta vrlo brzo su postali poznati po kvalitetnom domaćem proizvodu kojeg je hrvatsko tržište još uvijek »gladno«. U Bel-Crou su u prvim danima proizvodili dvije tone mesa, a danas se tamo prerađuje oko 150 tona svinjskog mesa od kojeg se proizvodi pršut, panceta, suhi vrat...

Kupci dolaze k njima, zovu ih, naručuju.
»Prisutni smo i na policama većih trgovačkih lanaca, poput Konzuma, dok smo s nekima prekinuli suradnju jer su se pripojili još većim lancima koji imaju uhodanu suradnju s nekim drugim pršutanama ili uvoznicima. S nekim smo pak prekinuli zbog neplaćanja. Inače, sam ulaz u trgovačke lance je vrlo težak i nadasve skup. Primjerice, 'ulaz' samo jednog našeg proizvoda u trgovački lanac košta 10.000 kuna, a mi imamo pet proizvoda, pa izračunajte koliko nas košta samo trošak ulaska u takve velike trgovine. Zadovoljni smo prodajom u našoj trgovini u Zagrebu na Kvatriću i pršutoreznici u Drnišu«, kaže Željko Pilić.

Drniški pršut koji se proizvodi u Bel-Crou i drugim pršutanama na širem drniškom području zasad ima samo zaštitu izvornog proizvoda, a cilj svih pršutara je dobiti zaštitu geografskog podrijetla na čemu se već neko vrijeme intezivno radi. »Naš je proizvod jedinstven jer se nalazimo na takvom području koje odvajkada daje odličnu kvalitetu. Područje Miljevaca u godini ima samo dva maglena dana, a bure koja stiže s okolnih planina ovdje je u izobilju. Dalmatinski krš prepun je ljekovitog bilja, a suhe grane na kojima sušimo meso dodatni su začin za drniški pršut«, kaže Pilić.

Proces proizvodnje drniškog pršuta traje između 12 i 18 mjeseci, dakle tri puta dulje od industrijskog. Tržište, tvrdi Pilić, i dalje traži domaći pršut koji, u usporedbi s talijanskim, sušenjem znatno više gubi na težini. Primjerice, domaći pršut 'kalira' oko 42 posto, a talijanski 32 posto.

Najbolji je pršut star 1,5 godina
Vječna dilema kada je pršut najbolji za konzumaciju razriješio je naš sugovornik Pilić koji tvrdi da je najbolji onaj star 1,5 godina. Oni stariji pretvaraju se u »dasku«, a mlađi nemaju dovoljno suhoće.

Tradicijski način proizvodnje je najbolji
Klasični ili tradicijski način proizvodnje drniškog pršuta izgleda ovako: meso se najprije soli mješavinom krupne, sitne i srednje morske soli u kojoj pršuti ostaju 15 do 20 dana. Postupak soljenja ponavlja se tri puta kako bi čestice soli doprijele do svih dijelova mesa. Kada se s mesa skine sol, stavljaju se pod »piz« gdje pršuti dobiju formu, a ujedno se iz mesa iscijedi zaostala krv. Na vrh »piza« u Bel Crou stavljaju velike bačve pune vode od oko 600 litara. Pršuti u »pizu« ostaju pet do sedam dana. Nakon toga operu se hladnom vodom i tako čisti odlaze na dimljenje. Loži se isključivo drvo grabovine, hrastovine i bukve, odnosno izbjegava se drvo koje u sebi ima smolu. Pršuti na dimu ostaju sve dok ne dobiju prepoznatljivu bakrenu boju, a to je otprilike 50 do 60 dana, nakon čega prelaze u prostoriju za provjetravanje i zrenje.

Na carskim i kraljevskim trpezama
Drniški pršut od davnina je bio prisutan na carskim i kraljevskim trpezama. Jedno je vrijeme domaći pršut ustuknuo pred onim uvoznim, ali se zadnjih godina situacija polako mijenja jer je sve više onih koji žele uživati u pravoj delikatesi. Drniški pršut najbolji je u kombinaciji s domaćim sirom, kruhom ispod peke, zelenim maslinama i čašom dobrog crnog vina iz domaćih podruma.


Komentari članka

Vezani članci

Radwan Joukhadar: Državi moram plaćati na sekundu, a bolnice mi duguju mjesecima

05.07.2019.

Božica Lapić vjerojatno je malo požalila svoj raniji poziv prisutnima na Lider investu u Vukovaru da se slobodno obrate Ministarstvu gospodarstva s upitima i komentarima, s obzirom da je tijekom okruglog stola o stvaranju pozitivnog investicijskog okružja

HBOR snizio kamatne stope i objedinio kreditne programe za poduzetnike

05.07.2019.

Po programu Priprema izvoza umjesto dosadašnjih dva, odnosno tri posto, kamatna stopa, koja ovisi o kreditnom rangu poduzetnika i kolateralu, sada može biti već od 1,75 posto. Snižena je i kamatna stopa za kreditiranje obrtnih sredstava s postojećih četir

Veća potražnja za pršutima spas za domaće svinjogojstvo

10.06.2019.

Uvoz sirovine za domaće pršute u uvjetima kada je domaće svinjogojstvo bilo na koljenima zbog velikog uvoza poljuljao je povjerenje i u domaće pršute na tržištu gdje ga prepoznaju.

Bivši vratar danas proizvodi poznati pršut: OPG godišnje proizvede 45 tona ove delicije

22.04.2019.

OPG Buršić je sinonim za "Vodnjansku špaletu", gastro događaj koji se odvija upravo ovih dana. Gostima će kuhati poznati političari. Tisuće ljudi posjetit će Stanciju Buršić, njihovo obiteljsko imanje. Samo za ilustraciju: prošle godine na fešti su izreza

HBOR pokreće fond od 40 milijuna eura namijenjen startupovima

26.10.2018.

Financijska pismenost je poseban problem kod poduzetnika u startup fazi i potreban je servis koji im pomaže u trenucima kad traže kapital. HBOR-ove strateške odrednice definitivno su EU fondovi, uvođenje novih prozvoda za venture i equity kapital te izvoz

Tag cloud

  1. 1921 članka imaju tag hrvatska
  2. 1945 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija