Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Kol 2009

Tradicijska proizvodnja pronašla put do kupaca

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Jadranka Klisović  

Tradicijska proizvodnja pronašla put do kupaca

Nakon propasti Mesoprometove pršutane u Drnišu, veterinar Željko Pilić i tadašnji poslovođa Drago Pletikosa odlučili su u mjestu Gornji Brišatni na Miljevcima sagraditi modernu pršutanu. Osigurali su tako sigurnu egzistenciju za svoje obitelji te za još sedmero stalno zaposlenih osoba.

Uz pomoć HBOR-ova kredita sagradili su 1998. manji objekt, a potom i veliku modernu pršutanu od 850 četvornih metara. U pršutanu, koju su nazvali Bel-Cro Trade d.o.o., dosad su investirali više od pet milijuna kuna. Tako su se, kaže nam Pilić, nastavili baviti poslom koji najbolje znaju i koji najviše vole.

Poštujući tradicijski način proizvodnje pršuta vrlo brzo su postali poznati po kvalitetnom domaćem proizvodu kojeg je hrvatsko tržište još uvijek »gladno«. U Bel-Crou su u prvim danima proizvodili dvije tone mesa, a danas se tamo prerađuje oko 150 tona svinjskog mesa od kojeg se proizvodi pršut, panceta, suhi vrat...

Kupci dolaze k njima, zovu ih, naručuju.
»Prisutni smo i na policama većih trgovačkih lanaca, poput Konzuma, dok smo s nekima prekinuli suradnju jer su se pripojili još većim lancima koji imaju uhodanu suradnju s nekim drugim pršutanama ili uvoznicima. S nekim smo pak prekinuli zbog neplaćanja. Inače, sam ulaz u trgovačke lance je vrlo težak i nadasve skup. Primjerice, 'ulaz' samo jednog našeg proizvoda u trgovački lanac košta 10.000 kuna, a mi imamo pet proizvoda, pa izračunajte koliko nas košta samo trošak ulaska u takve velike trgovine. Zadovoljni smo prodajom u našoj trgovini u Zagrebu na Kvatriću i pršutoreznici u Drnišu«, kaže Željko Pilić.

Drniški pršut koji se proizvodi u Bel-Crou i drugim pršutanama na širem drniškom području zasad ima samo zaštitu izvornog proizvoda, a cilj svih pršutara je dobiti zaštitu geografskog podrijetla na čemu se već neko vrijeme intezivno radi. »Naš je proizvod jedinstven jer se nalazimo na takvom području koje odvajkada daje odličnu kvalitetu. Područje Miljevaca u godini ima samo dva maglena dana, a bure koja stiže s okolnih planina ovdje je u izobilju. Dalmatinski krš prepun je ljekovitog bilja, a suhe grane na kojima sušimo meso dodatni su začin za drniški pršut«, kaže Pilić.

Proces proizvodnje drniškog pršuta traje između 12 i 18 mjeseci, dakle tri puta dulje od industrijskog. Tržište, tvrdi Pilić, i dalje traži domaći pršut koji, u usporedbi s talijanskim, sušenjem znatno više gubi na težini. Primjerice, domaći pršut 'kalira' oko 42 posto, a talijanski 32 posto.

Najbolji je pršut star 1,5 godina
Vječna dilema kada je pršut najbolji za konzumaciju razriješio je naš sugovornik Pilić koji tvrdi da je najbolji onaj star 1,5 godina. Oni stariji pretvaraju se u »dasku«, a mlađi nemaju dovoljno suhoće.

Tradicijski način proizvodnje je najbolji
Klasični ili tradicijski način proizvodnje drniškog pršuta izgleda ovako: meso se najprije soli mješavinom krupne, sitne i srednje morske soli u kojoj pršuti ostaju 15 do 20 dana. Postupak soljenja ponavlja se tri puta kako bi čestice soli doprijele do svih dijelova mesa. Kada se s mesa skine sol, stavljaju se pod »piz« gdje pršuti dobiju formu, a ujedno se iz mesa iscijedi zaostala krv. Na vrh »piza« u Bel Crou stavljaju velike bačve pune vode od oko 600 litara. Pršuti u »pizu« ostaju pet do sedam dana. Nakon toga operu se hladnom vodom i tako čisti odlaze na dimljenje. Loži se isključivo drvo grabovine, hrastovine i bukve, odnosno izbjegava se drvo koje u sebi ima smolu. Pršuti na dimu ostaju sve dok ne dobiju prepoznatljivu bakrenu boju, a to je otprilike 50 do 60 dana, nakon čega prelaze u prostoriju za provjetravanje i zrenje.

Na carskim i kraljevskim trpezama
Drniški pršut od davnina je bio prisutan na carskim i kraljevskim trpezama. Jedno je vrijeme domaći pršut ustuknuo pred onim uvoznim, ali se zadnjih godina situacija polako mijenja jer je sve više onih koji žele uživati u pravoj delikatesi. Drniški pršut najbolji je u kombinaciji s domaćim sirom, kruhom ispod peke, zelenim maslinama i čašom dobrog crnog vina iz domaćih podruma.


Komentari članka

Vezani članci

HBOR poduzetnicima odobrio 5,8 mlrd. kuna kredita

13.02.2020.

Kada se gleda ukupna financijska aktivnost banke, koja obuhvaća kreditnu, garancijsku i mandatnu aktivnost, osigurana je podrška za više od 2400 poduzetničkih projekata, s iznosom većim od sedam milijardi kuna, što također predstavlja rast odobrenih sreds

HBOR osigurao 77 milijuna kuna kredita za izvoznike

10.12.2019.

U Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) u utorak je potpisan Sporazum o osiguranju portfelja kredita za obrtna sredstva za male poduzetnike izvoznike s četiri poslovne banke: Banka Kovanica, Erste&Steiermärkische Bank, Hrvatska poštanska banka i Podra

Svinje odabrane za istarski pršut moraju imati barem jedan kuhani obrok dnevno

15.10.2019.

Istarski pršut nema kože, suho je salamuren morskom soli i začinima, a tijekom sušenja, od najmanje 12 do 18 mjeseci, ne dimi se, za razliku od dalmatinskog, drniškog ili krčkog pršuta.

Najnagrađivaniji dalmatinski pršutar: 'Ulažemo samo onoliko koliko zaradimo'

28.08.2019.

Šampion ovogodišnjeg 6. Međunarodnog festivala pršuta u Drnišu je tvrtka Smjeli iz Dugopolja. To je već četvrti put da je taj proizvođač dalmatinskog pršuta iz Dugopolja trijumfirao u Drnišu, gradu poznatom upravo po proizvodnji nadaleko poznatog drniškog

U proizvodnju pršuta u 5 godina uloženo 150 milijuna kuna

27.08.2019.

Uz pršutare, kojima će se dodijeliti nagrade i priznanja, na festivalu se predstavljaju i proizvođači sira, vina, meda te ostalih domaćih proizvoda.

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2042 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1060 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 699 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 887 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 280 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija