Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Velj 2019

Tko to plaća porez još…

Izvor: mreza.bug.hr · Autor: Tajana Barančić  

Tko to plaća porez još…

Nakon duge četiri godine pauze, od sada tvrtke koje se bave istraživanjem i razvojem vlastitih proizvoda opet imaju mogućnost ne plaćati porez na dobit, ili ga, pak, drastično smanjiti. Naime, nakon što je lani donesen Zakon, 6. veljače stupio je na snagu i Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, koji omogućuje umanjenje porezne osnovice za sve troškove istraživanja i razvoja koje ostvarite nakon prijave projekta. To je zaista odlična mjera, a moja misija je da ljudi za nju znaju i da je koriste. Stoga slijedi mala edukacija i Q&A.

Kakvi su to projekti? Znanstvena fantastika?
“Što to znači”, pitate se? “Ma to je za neke znanstvenike, nije to za mene”, pomislili ste? Varate se.

Dakle, R&D potpora može se ostvariti za svaki projekt istraživanja i/ili razvoja koji tvrtka ili obrtnik provodi o svom riziku, stvarajući vlastiti intelektualni kapital u tvrtki/obrtu. Razvojni projekti koje radite za klijente ne spadaju u tu kategoriju.

Projekti za R&D potporu ne moraju biti nevjerojatno inovativni, niti morate izmisliti lijek za rak ili teleportaciju, dovoljno je da razvijate neko novo rješenje, bolje od konkurentskih u nekim performansama.

Ako je vaš projekt u fazi da imate samo koncept te postoje i određeni tehnološki rizici, to je faza industrijskog istraživanja. Svi troškovi koje imate u toj fazi projekta dodatno umanjuju poreznu osnovicu za 150%. Kad riješite tehnološke rizike i imate validiran prototip, govorimo o fazi razvoja proizvoda. U toj fazi svi troškovi dodatno umanjuju poreznu osnovicu za 125%. Cool, zar ne?

Kako i kome prijavljujem projekt?
Projekt se prijavljuje Hamag-Bicrou. Malo ćete se namučiti da shvatite Zakon i Pravilnik, ali kada to svladate, prijava sama za sebe sasvim je prihvatljiva. U odnosu na prijave za fondove EU, “it’s a walk in the park”.

Kako ostvarujem potporu?
Nakon prijave projekta, ako vam on bude prihvaćen, potpora se ostvaruje u vidu neplaćenog poreza na dobit/dohodak. Ako i dalje imate upitnik iznad glave, evo primjera:

Ostvarili ste prihode od 2 mil. kn, a rashode u iznosu od 1,5 mil. kn (od čega je 400.000 kn troškova razvojnog istraživanja za RD projekt koji ste uspješno prijavili za potporu). Porezna osnovica je, prema tome, 500.000 kn. No, s obzirom na to da imate RD potporu, umanjujete u prijavi poreza na dobit tu poreznu osnovicu za 400.000 kn*1,25 (faktor umanjenja), odnosno, za 500.000 kn. Rezultat ovog primjera: na bruto dobit od 500.000 kn platit ćete ravno 0% poreza na dobit, a s dobiti ćete slobodno raspolagati.

Naravno, moguće su i situacije u kojima će umanjenje porezne osnovice za R&D potporu biti veće od bruto dobiti te godine, u kojem slučaju će taj “višak” biti porezni gubitak, pa ćete tu neiskorištenu poreznu povlasticu koristiti sljedeće godine prilikom plaćanja poreza.

Koristim Zakon o poticanju ulaganja, imam stopu poreza na dobit od 9%, mogu li imati oboje?
Odlično, moguća je kombinacija obje mjere. Nakon umanjenja porezne osnovice za troškove istraživanja i razvoja, na ono što od porezne osnovice koja ostane, primjenjuje se stopa 9%. Gdje ćeš bolje od toga? Naravno, vodite računa o kumulaciji potpora.
Hrvatska ima mnogo problema, neadekvatne porezne okvire, birokraciju… “you name it”. No, činjenica je da tvrtke koje ulažu u nove proizvode, kao i one koje otvaraju nova radna mjesta i/ili ulažu u dugotrajnu imovinu, zaista danas u RH ne moraju plaćati porez na dobit, ili će ga plaćati po smiješno niskim efektivnim poreznim stopama. Naravno, većina nas nema tu mogućnost jer smo u krivoj industriji ili, pak, nismo inovativni pa plaćamo pune poreze. No, vi kojima je ta mogućnost dana – iskoristite sve što se nudi, svaka pomoć dobro dođe na trnovitom putu od ideje do tržišta.

Stoga svima vama koji ste dovoljno hrabri i/ili ludi da ulažete u istraživanje i razvoj u nadi da će tržište zagristi, želim uspješne prijave projekata na R&D potporu, i da iduće godine prilikom predaje porezne prijave, sretno zapjevate: “Tko to plaća porez još, tri za groš, tri za groš!”.


Komentari članka

Vezani članci

Objavljen javni poziv: Dijele bespovratnih 900.000 kuna

19.04.2019.

Vukovarsko-srijemska županija je prvi put raspisala ovakav javni poziv, koji traje od 5. travnja do 15. studenoga ili dok planirana sredstva ne budu utrošena

Za Slavoniju, Baranju i Srijem do sada ugovoreni projekti vrijedni čak 9,7 milijardi kuna

17.04.2019.

Prvi put u deset godina izvoz poljoprivrednih proizvoda raste dvostruko brže od uvoza

'Naše rajčice uzgajamo prirodnim putem, uz pomoć marljivih ljudi, sunca i 10.000 bumbara'

15.04.2019.

Zarja grupa, koja je svoje moderne staklenike s rajčicama postavila u Kerestincu pokraj Svete Nedjelje, nakon više od deset godina mijenja ime brenda - od danas se na policama trgovina njezine rajčice mogu pronaći pod imenom Rajska

Rastu potpore iz EU fondova za mlade poljoprivrednike

14.04.2019.

Isplate iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi se povećavaju, u 2019. predviđeno je 317,6 mil. eura

Od članstva u EU Hrvatska u plusu 14,4 milijarda kuna

12.04.2019.

Kada se govori o korištenju fondova Europske unije, Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,7 milijarda eura, a u ovom trenutku ugovoreno je 66% alokacije, raspisano gotovo 85% natječaja, dok je korisnicima isplaćeno 21% dodijeljenih sredstava

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 947 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 911 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 505 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 568 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija