Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lip 2016

Tko je partner, tko dobavljač, a tko kooperant

Izvor: lider.media · Autor: Edis Felić  

Tko je partner, tko dobavljač, a tko kooperant

Biti poslovni partner neke tvrtke, njezin dobavljač ili kooperant na prvi je pogled svejedno. Naime, netko tko je kooperant velike tvrtke ujedno je dobavljač te, možemo slobodno reći, poslovni partner. Ipak, razlike postoje.
Kad govorimo o poslovnom partnerstvu, najčešće mislimo na partnere unutar tvrtke, njezine osnivače, bilo da su je osnovale fizičke osobe bilo dvije tvrtke. Dakle, riječ je o zajedničkim ulaganjima u projekt. Konkretan primjer takva partnerstva nedavno je potpisani ugovor između Koncerna Agrokor i belgijskog proizvođača voća i povrća Ardo koji će u sljedećih nekoliko godina u vinkovačku tvrtku Vinka uložiti 400 milijuna kuna i bit će ravnopravni suvlasnici. U partnerstva se ulazi zato što jedan ulagač nema dovoljno elemenata za pokretanje ili razvoj biznisa pa traži partnera koji ima ili znanje, ili vještine, ili novac, a ima i slučajeva u kojima partner ulaže svoju moć ili utjecaj (primjerice, uzimamo za partnera nekadašnjeg premijera).
Iako ih u žargonu poslovnog svijeta nazivaju i poslovnim partnerima, dobavljači su prije svega oni koji prodaju svoje proizvode ili usluge i podložni su tržišnim izazovima. Najpoznatiji su odnosi između dobavljača i kupaca oni između proizvođača robe/usluga i trgovačkih lanaca. Dobavljači nikad nisu sigurni hoće li kupac prekinuti suradnju i odabrati njihova konkurenta. Dobavljači mogu proizvoditi i proizvode koji se ugrađuju u druge proizvode, tu je tanka linija između dobavljača i kooperanata. Ipak, kad govorimo o dobavljačima, prije svega mislimo na one koji svoje proizvode i usluge prodaju svima zainteresiranima i bore se da imaju što više kupaca.

Zajednički rad za zajednički cilj Kooperacija je ipak nešto drugo. Iako je uglavnom riječ o malim tvrtkama (kooperantima) koje nešto rade za veće tvrtke, kooperanti su manje izloženi tržištu od dobavljača, no ni izbliza nisu lišeni tržišnih rizika. Kad govorimo o kooperaciji, valja posebno istaknuti da tu ponajprije mislimo na ugovore između dva gospodarska subjekta u kojima se unaprijed dogovoreni proizvodni kontingent kooperanta prodaje isključivo jednomu poslovnom partneru; kod dobavljača je drugačije. Primjerice, proizvođači mlijeka na farmama imaju ugovore s Dukatom i ne mogu dio svoga mlijeka prodavati Vindiji. Prije nekoliko godina imali smo priliku slušati prijetnje Dukatovih kooperanata da će raskinuti ugovore i ponuditi se njegovoj konkurenciji. Osim toga, velike tvrtke često subvencioniraju kooperante (primjerice, u poljoprivredi daju ili jeftinije prodaju sjeme i zaštitna sredstva) te ih educiraju. Valja naglasiti da je moguća kooperacija malih proizvođača i s više tvrtki, samo ako na to pristanu veliki.
Kako piše na Hrvatskome jezičnom portalu, kooperacija je ‘zajednički rad za zajednički cilj; suradnja, odnosno kolektivno udruženje za promet i proizvodnju’. Riječ je o usklađenoj raspodjeli i organizaciji poslova na pripremi, proizvodnji i plasmanu proizvoda ili općenito na provedbi projekta u kojoj sudjeluje više poduzeća i/ili drugih subjekata.

Prednosti i nedostaci kooperacije
Nositelji (velike tvrtke)
Prednosti:
• nema potrebe za razvojem vlastite proizvodnje na tržištima zemalja partnera
• sirovina osigurana na dulji rok
• s povećavanjem broja kooperanata velikoj tvrtki raste i poslovna snaga
• smanjuju se troškovi proizvodnje
• organizacija dijela posla prebacuje se na kooperanta
• veća pregovaračka moć u odnosu na kooperante
Nedostaci:
• potrebno vrijeme da se nađu i usavrše kvalitetni kooperanti
• teško je ujednačiti kvalitetu i prinos svih kooperanata
• teško je naći kooperante blizu proizvodnih pogona
• dobro educirani kooperanti mogu otići konkurentu

Kooperanti (mali proizvođači)
Prednosti:
• osiguran plasman proizvoda
• specijalizacija za određenu proizvodnju, što nakon nekoliko godina jača njihovu konkurentnost
• mogućnost da ih velika tvrtka stalno educira
• vrlo često velika tvrtka sufinancira dio proizvodnje
• mogućnost dogovora s velikim partnerom o načinima plaćanja
Nedostaci:
• ovisnost o jednoj tvrtki
• u slučaju slabe proizvodnje nema rezervnih izvora prihoda (npr. suša u poljoprivredi)
• vrlo često podređen položaj u odnosu na veliku tvrtku
• opasnost od propasti u slučaju propasti velike tvrtke partnera
• odgovornost za kvalitetu proizvoda


Komentari članka

Vezani članci

Zašto vam najbolji ljudi odlaze iz tvrtke (i koliko je tu važan srednji menadžment)?

16.11.2017.

Vjerojatno ste čuli onu “Get the right people on the bus, get the wrong people off the bus”. No, što kada ipak odlučite zadržati krive ljude, a oni najbolji počinju odlaziti? Najprije jedan, nekoliko mjeseci nakon njega drugi, treći je već najavio odlazak

Promjene treba raditi kada vam ide najbolje

07.11.2017.

“Uniline se, od nekad male turističke agencije, korak po korak transformirao u modernog kreatora sadržaja na nacionalnoj i regionalnoj razini te distributera na regionalnom i svjetskom tržištu

Istražili smo kako su prošli dobavljači koji su se zaigrali Agrokorovim mjenicama

23.10.2017.

Prva žrtva u aferi Agrokor među visokim državnim dužnosnicima mogao bi biti Pierre Matek, šef Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Zbog grijeha u nadzoru trgovanja Agrokorovim mjenicama i dionicama Vlada vjerojatno neće prihvatiti fina

Zašto nekad kupujete na akciji, a nekad ne? On je to objasnio i dobio Nobela

18.10.2017.

Američki ekonomist dobio je prestižnu nagradu zahvaljujući istraživanjima koja objašnjavaju zašto istu stvar cijenimo više kad je prodajemo nego kad je kupujemo, zašto nismo spremni kupovati kod pohlepnih trgovaca ili zašto jednom prilikom iskoristimo pop

Usporedba poduzetnika s kontinenta i Jadrana otkrila koji su produktivniji

11.09.2017.

Po podacima Fine, lani je od ukupno 114.483 poduzetnika njih 71.391 ili 62,4 posto imalo registrirano sjedište u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a u Jadranskoj 43.092 poduzetnika ili 37,6 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika.

Tag cloud

  1. 1685 članka imaju tag hrvatska
  2. 1720 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1115 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 619 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 701 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 731 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 724 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 499 članka imaju tag marketing
  18. 463 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 374 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 332 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 215 članka imaju tag potpore
  28. 310 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 286 članka imaju tag agrokor
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 277 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 274 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja