Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lip 2016

Tko je partner, tko dobavljač, a tko kooperant

Izvor: lider.media · Autor: Edis Felić  

Tko je partner, tko dobavljač, a tko kooperant

Biti poslovni partner neke tvrtke, njezin dobavljač ili kooperant na prvi je pogled svejedno. Naime, netko tko je kooperant velike tvrtke ujedno je dobavljač te, možemo slobodno reći, poslovni partner. Ipak, razlike postoje.
Kad govorimo o poslovnom partnerstvu, najčešće mislimo na partnere unutar tvrtke, njezine osnivače, bilo da su je osnovale fizičke osobe bilo dvije tvrtke. Dakle, riječ je o zajedničkim ulaganjima u projekt. Konkretan primjer takva partnerstva nedavno je potpisani ugovor između Koncerna Agrokor i belgijskog proizvođača voća i povrća Ardo koji će u sljedećih nekoliko godina u vinkovačku tvrtku Vinka uložiti 400 milijuna kuna i bit će ravnopravni suvlasnici. U partnerstva se ulazi zato što jedan ulagač nema dovoljno elemenata za pokretanje ili razvoj biznisa pa traži partnera koji ima ili znanje, ili vještine, ili novac, a ima i slučajeva u kojima partner ulaže svoju moć ili utjecaj (primjerice, uzimamo za partnera nekadašnjeg premijera).
Iako ih u žargonu poslovnog svijeta nazivaju i poslovnim partnerima, dobavljači su prije svega oni koji prodaju svoje proizvode ili usluge i podložni su tržišnim izazovima. Najpoznatiji su odnosi između dobavljača i kupaca oni između proizvođača robe/usluga i trgovačkih lanaca. Dobavljači nikad nisu sigurni hoće li kupac prekinuti suradnju i odabrati njihova konkurenta. Dobavljači mogu proizvoditi i proizvode koji se ugrađuju u druge proizvode, tu je tanka linija između dobavljača i kooperanata. Ipak, kad govorimo o dobavljačima, prije svega mislimo na one koji svoje proizvode i usluge prodaju svima zainteresiranima i bore se da imaju što više kupaca.

Zajednički rad za zajednički cilj Kooperacija je ipak nešto drugo. Iako je uglavnom riječ o malim tvrtkama (kooperantima) koje nešto rade za veće tvrtke, kooperanti su manje izloženi tržištu od dobavljača, no ni izbliza nisu lišeni tržišnih rizika. Kad govorimo o kooperaciji, valja posebno istaknuti da tu ponajprije mislimo na ugovore između dva gospodarska subjekta u kojima se unaprijed dogovoreni proizvodni kontingent kooperanta prodaje isključivo jednomu poslovnom partneru; kod dobavljača je drugačije. Primjerice, proizvođači mlijeka na farmama imaju ugovore s Dukatom i ne mogu dio svoga mlijeka prodavati Vindiji. Prije nekoliko godina imali smo priliku slušati prijetnje Dukatovih kooperanata da će raskinuti ugovore i ponuditi se njegovoj konkurenciji. Osim toga, velike tvrtke često subvencioniraju kooperante (primjerice, u poljoprivredi daju ili jeftinije prodaju sjeme i zaštitna sredstva) te ih educiraju. Valja naglasiti da je moguća kooperacija malih proizvođača i s više tvrtki, samo ako na to pristanu veliki.
Kako piše na Hrvatskome jezičnom portalu, kooperacija je ‘zajednički rad za zajednički cilj; suradnja, odnosno kolektivno udruženje za promet i proizvodnju’. Riječ je o usklađenoj raspodjeli i organizaciji poslova na pripremi, proizvodnji i plasmanu proizvoda ili općenito na provedbi projekta u kojoj sudjeluje više poduzeća i/ili drugih subjekata.

Prednosti i nedostaci kooperacije
Nositelji (velike tvrtke)
Prednosti:
• nema potrebe za razvojem vlastite proizvodnje na tržištima zemalja partnera
• sirovina osigurana na dulji rok
• s povećavanjem broja kooperanata velikoj tvrtki raste i poslovna snaga
• smanjuju se troškovi proizvodnje
• organizacija dijela posla prebacuje se na kooperanta
• veća pregovaračka moć u odnosu na kooperante
Nedostaci:
• potrebno vrijeme da se nađu i usavrše kvalitetni kooperanti
• teško je ujednačiti kvalitetu i prinos svih kooperanata
• teško je naći kooperante blizu proizvodnih pogona
• dobro educirani kooperanti mogu otići konkurentu

Kooperanti (mali proizvođači)
Prednosti:
• osiguran plasman proizvoda
• specijalizacija za određenu proizvodnju, što nakon nekoliko godina jača njihovu konkurentnost
• mogućnost da ih velika tvrtka stalno educira
• vrlo često velika tvrtka sufinancira dio proizvodnje
• mogućnost dogovora s velikim partnerom o načinima plaćanja
Nedostaci:
• ovisnost o jednoj tvrtki
• u slučaju slabe proizvodnje nema rezervnih izvora prihoda (npr. suša u poljoprivredi)
• vrlo često podređen položaj u odnosu na veliku tvrtku
• opasnost od propasti u slučaju propasti velike tvrtke partnera
• odgovornost za kvalitetu proizvoda


Komentari članka

Vezani članci

Stroža pravila za tvrtke: Doznajte tko sve može biti službenik za zaštitu vaših podataka

02.01.2018.

Krajem svibnja iduće godine kreće provedba europske uredbe koja će značajno postrožiti načine prikupljanja i upravljanja našim osobnim podacima. Tvrtkama prijete drakonske kazne

Istraživanje: Dvije trećine poduzetnika planira povećati plaće svojim zaposlenicima

01.01.2018.

Ključni unutarnji izazov za najviše ispitanih tvrtki u idućoj godini bit će proširenje poslovanja i ponude (21,3 posto), zatim manjak kvalificirane radne snage (19,7 posto), a slijede povećanje kvalitete te zadržavanje postojeće razine poslovanja

PRVI ČOVJEK BRAJDICE 'Zavide mi na životu u Rijeci. Za nas Poljake, Hrvatska je raj'

19.12.2017.

Investirat ćemo u dva nova super post-panamax kontejnerska mosta, dizalice i drugu opremu. Novi kontejnerski mostovi će biti daleko veći od ovih koje imamo imat će doseg od 25 metara i moći ćemo primiti i servisirati brodove duge 400 metara

Obrt - osnivanje i obveze

04.12.2017.

Ograničavajući faktor pri registraciji nekih djelatnosti je stručna sprema. To su tzv. vezani obrti, za čije je obavljanje neophodno imati odgovarajuću stručnu spremu, položen ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit

CROMA odabrala 16 najboljih menadžera za 2017. godinu

30.11.2017.

Radi se o stručnjacima na čelu vrhunskih tvrtki, koje gotovo bez iznimke stalno ulažu u razvoj i obrazovanje svojih djelatnika

Tag cloud

  1. 1722 članka imaju tag hrvatska
  2. 1739 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1133 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 915 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 723 članka imaju tag investicije
  10. 895 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 383 članka imaju tag obrazovanje
  25. 334 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 271 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija