Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Pro 2017

Terorizam je utjecao na turističku sliku Hrvatske

Izvor: lider.media · Autor: Lider  

Terorizam je utjecao na turističku sliku Hrvatske

U modernim vremenima negativne posljedice terorizma poprimaju široke razmjere. Razvijene industrijalizirane zemlje i zemlje s visokim rizikom za nastanak terorizma često predstavljaju mete terorista. Njihova nacionalna sigurnost postaje ugrožena, što dovodi do negativnih posljedica za konkurentnost sektora razvijenih gospodarstava.

Devastacija infrastrukture, usporavanje gospodarskog rasta, smanjenje potražnje za određenim proizvodima, restrikcije u trgovini, povišeni troškovi osiguranja, samo su neke od glavnih posljedica terorističkih aktivnosti. Uslužni sektor (turizam) predstavlja osjetljivo područje koje promptno reagira na novonastali teroristički čin. Kao primjeri mogu se izdvojiti gradovi poput Londona, Pariza, Madrida, Bruxellesa koji su se suočili s drastičnim brojem smanjenja broja noćenja.

Zabilježeno je kako se devet dana nakon terorističkog napada u Parizu (13. studenog 2015.) broj noćenja smanjio za 40 posto. Također, nakon proglašenog najvišeg stupnja pripravnosti u Bruxellesu 23. studenog 2015. smanjio se broj noćenja za otprilike 28 posto. U srpnju 2005. turistička potražnja za smještajem u Londonu smanjila se za 15 posto, a u ožujku 2004. u Madridu došlo se do otprilike 12,5 posto manje turističkih noćenja.

Sigurna luka
Institucionalni čimbenik kapitalne otvorenosti pokazao se kao dominantan, a teroristički incidenti zauzeli su drugo mjesto po utjecaju na priljev FDI-ja zemalja EU i EEA. Stupanj razvijenosti zemalja zauzelo je treće mjesto, dok se prirodne katastrofe nisu pokazale kao značajni čimbenik utjecaja.
Pretpostavka je kako su političke napetosti i teroristički činovi u okruženju imale određen utjecaj na turističku sliku Republike Hrvatske u posljednjih nekoliko godina. Tunis, Maroko i Egipat poznate turističke destinacije postale su mete terorista u 2015. Milijuni izbjeglica i teroristički napad u Turskoj (2017. godina) kao i politička nestabilnost u Grčkoj potaknuta recesijom iz 2009. stvorili su osjećaj nesigurnosti kod turista Europske unije. Nacionalna sigurnost i politička stabilnost privlači potražnju, ali i ulaganja.

S druge strane, ugroza nacionalne sigurnosti smanjuje potražnju i prihode, povećava troškove, ali utječe na sadašnje i buduće odluke inozemnih ulagača. Terorizam kratkoročno rezultira materijalnim gubicima, ljudskim žrtvama te stvaranjem negativnog investicijskog okruženja. Na dugi rok, djeluje na povećanje cijena zbog povećanih izdataka za sigurnost i antiterorističke aktivnosti.

Teritoriji izloženi terorističkim aktivnostima ne predstavljaju područja koja su privlačna niti prihvatljiva za inozemne ulagače. Inozemni ulagači se najčešće promptno povlače iz takvih zemalja i preusmjeravaju vlastita ulaganja u sigurnosno stabilnije države. Postavlja se pitanje, a to je koliki je značaj terorističkih aktivnosti na priljeve inozemnih direktnih ulaganja (FDI) u zemljama Europske unije i Europskog gospodarskog prostora?

Kako bi se jasnije i objektivnije razumjela važnost terorizma u svijetlu utjecaja na priljeve FDI-ja, potrebno je istaknuti grupu ostalih čimbenika. Institucionalni čimbenici, priljev FDI-ja iz prethodnog razdoblja, prirodne katastrofe, razina gospodarskog razvoja zemlje samo su jedni od esencijalnih čimbenika utjecaja na priljev FDI-ja zemalja.

Institucionalni čimbenik dominantan

Rezultati empirijskog istraživanja krajem 2016. potvrdili su utjecaj terorizma na priljeve FDI-ja za 29 zemalja članica EU i Europskog gospodarskog prostora (EEA) u trinaestogodišnjem razdoblju. Doduše, institucionalni čimbenik kapitalne otvorenosti pokazao se kao dominantan, a teroristički incidenti zauzeli su drugo mjesto po utjecaju na priljev FDI-ja zemalja EU i EEA. Stupanj razvijenosti zemalja zauzelo je treće mjesto, dok se prirodne katastrofe nisu pokazale kao značajni čimbenik utjecaja na priljev FDI-ja u zemalja EU i EEA. Prirodne katastrofe nisu učestale za teritorij EU i EEA. Stoga, ovakav zaključak nimalo ne čudi.

FDI predstavlja motor razvoja gospodarstva kako Republike Hrvatske, tako i ostalih zemalja članice EU. Transfer tehnologije, poticanje rasta ostalih sektora (npr. građevinski sektor), rast zaposlenosti, povećanje državnih prihoda te prihoda lokalne samouprave, ekspanzija međunarodne trgovine, smanjenje cijena kao i ostalo pozitivno utječu na gospodarsku sliku zemalja. Smanjenjem ulaganja u nacionalnu sigurnost povećava se rizik nastajanja terorizma, što može ostaviti ozbiljne posljedice na priljeve FDI-ja, ali i na gospodarski rast zemalja članica EU i EEA.


Komentari članka

Vezani članci

Pijesak je vrlo tražena roba, a iznenadit će vas za što se sve koristi i tko ga najviše uvozi

16.01.2018.

Glavna je primjena pijeska ipak ona u građevinarstvu. I tu se nalazi razlog zašto su države Arapskog poluotoka prisiljene uvoziti pijesak. Pustinjski pijesak jednostavno je presitan, prefin i neprikladan za veliku većinu primjena u građevinarstvu

Hrvatska 102 milijuna noćenja Iza nas je rekordna turistička godina

16.01.2018.

Prihod od turizma u Hrvatskoj u prvih 9 mjeseci 2017. narastao na gotovo 9 milijardi eura

Tečaj eura prvi put nakon tri godine iznad 1,21 dolar

16.01.2018.

Američka je valuta oslabjela i prema japanskoj, pa je njezina cijena potonula za 1,7 %, na 111,05 jena. Tako je i u drugom tjednu nove godine nastavljen silazni trend dolara

Mala škola ekonomije: Kako su Francuzi zbog pohlepe ostali bez maslaca

15.01.2018.

Kraj prošle godine obilježila je nestašica maslaca u francuskim trgovinama, a razlozi što su maslacu skloni Francuzi to gotovo proglasili krizom leže u sukobu trgovaca i proizvođača izazvanom situacijom na tržištu i njihovom željom za što većom zaradom zb

Rudarenje bitcoina potrošit će struje više nego cijela Argentina

15.01.2018.

Analitičari Morgan Stanleya procjenjuju da će ove godine rudari bitcoina i drugih digitalnih valuta diljem svijeta potrošiti više struje nego cijela Argentina

Tag cloud

  1. 1720 članka imaju tag hrvatska
  2. 1738 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1132 članka imaju tag izvoz
  5. 724 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 915 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 721 članka imaju tag investicije
  10. 894 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 383 članka imaju tag obrazovanje
  25. 367 članka imaju tag hnb
  26. 333 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 271 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija