Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Pro 2017

Terorizam je utjecao na turističku sliku Hrvatske

Izvor: lider.media · Autor: Lider  

Terorizam je utjecao na turističku sliku Hrvatske

U modernim vremenima negativne posljedice terorizma poprimaju široke razmjere. Razvijene industrijalizirane zemlje i zemlje s visokim rizikom za nastanak terorizma često predstavljaju mete terorista. Njihova nacionalna sigurnost postaje ugrožena, što dovodi do negativnih posljedica za konkurentnost sektora razvijenih gospodarstava.

Devastacija infrastrukture, usporavanje gospodarskog rasta, smanjenje potražnje za određenim proizvodima, restrikcije u trgovini, povišeni troškovi osiguranja, samo su neke od glavnih posljedica terorističkih aktivnosti. Uslužni sektor (turizam) predstavlja osjetljivo područje koje promptno reagira na novonastali teroristički čin. Kao primjeri mogu se izdvojiti gradovi poput Londona, Pariza, Madrida, Bruxellesa koji su se suočili s drastičnim brojem smanjenja broja noćenja.

Zabilježeno je kako se devet dana nakon terorističkog napada u Parizu (13. studenog 2015.) broj noćenja smanjio za 40 posto. Također, nakon proglašenog najvišeg stupnja pripravnosti u Bruxellesu 23. studenog 2015. smanjio se broj noćenja za otprilike 28 posto. U srpnju 2005. turistička potražnja za smještajem u Londonu smanjila se za 15 posto, a u ožujku 2004. u Madridu došlo se do otprilike 12,5 posto manje turističkih noćenja.

Sigurna luka
Institucionalni čimbenik kapitalne otvorenosti pokazao se kao dominantan, a teroristički incidenti zauzeli su drugo mjesto po utjecaju na priljev FDI-ja zemalja EU i EEA. Stupanj razvijenosti zemalja zauzelo je treće mjesto, dok se prirodne katastrofe nisu pokazale kao značajni čimbenik utjecaja.
Pretpostavka je kako su političke napetosti i teroristički činovi u okruženju imale određen utjecaj na turističku sliku Republike Hrvatske u posljednjih nekoliko godina. Tunis, Maroko i Egipat poznate turističke destinacije postale su mete terorista u 2015. Milijuni izbjeglica i teroristički napad u Turskoj (2017. godina) kao i politička nestabilnost u Grčkoj potaknuta recesijom iz 2009. stvorili su osjećaj nesigurnosti kod turista Europske unije. Nacionalna sigurnost i politička stabilnost privlači potražnju, ali i ulaganja.

S druge strane, ugroza nacionalne sigurnosti smanjuje potražnju i prihode, povećava troškove, ali utječe na sadašnje i buduće odluke inozemnih ulagača. Terorizam kratkoročno rezultira materijalnim gubicima, ljudskim žrtvama te stvaranjem negativnog investicijskog okruženja. Na dugi rok, djeluje na povećanje cijena zbog povećanih izdataka za sigurnost i antiterorističke aktivnosti.

Teritoriji izloženi terorističkim aktivnostima ne predstavljaju područja koja su privlačna niti prihvatljiva za inozemne ulagače. Inozemni ulagači se najčešće promptno povlače iz takvih zemalja i preusmjeravaju vlastita ulaganja u sigurnosno stabilnije države. Postavlja se pitanje, a to je koliki je značaj terorističkih aktivnosti na priljeve inozemnih direktnih ulaganja (FDI) u zemljama Europske unije i Europskog gospodarskog prostora?

Kako bi se jasnije i objektivnije razumjela važnost terorizma u svijetlu utjecaja na priljeve FDI-ja, potrebno je istaknuti grupu ostalih čimbenika. Institucionalni čimbenici, priljev FDI-ja iz prethodnog razdoblja, prirodne katastrofe, razina gospodarskog razvoja zemlje samo su jedni od esencijalnih čimbenika utjecaja na priljev FDI-ja zemalja.

Institucionalni čimbenik dominantan

Rezultati empirijskog istraživanja krajem 2016. potvrdili su utjecaj terorizma na priljeve FDI-ja za 29 zemalja članica EU i Europskog gospodarskog prostora (EEA) u trinaestogodišnjem razdoblju. Doduše, institucionalni čimbenik kapitalne otvorenosti pokazao se kao dominantan, a teroristički incidenti zauzeli su drugo mjesto po utjecaju na priljev FDI-ja zemalja EU i EEA. Stupanj razvijenosti zemalja zauzelo je treće mjesto, dok se prirodne katastrofe nisu pokazale kao značajni čimbenik utjecaja na priljev FDI-ja u zemalja EU i EEA. Prirodne katastrofe nisu učestale za teritorij EU i EEA. Stoga, ovakav zaključak nimalo ne čudi.

FDI predstavlja motor razvoja gospodarstva kako Republike Hrvatske, tako i ostalih zemalja članice EU. Transfer tehnologije, poticanje rasta ostalih sektora (npr. građevinski sektor), rast zaposlenosti, povećanje državnih prihoda te prihoda lokalne samouprave, ekspanzija međunarodne trgovine, smanjenje cijena kao i ostalo pozitivno utječu na gospodarsku sliku zemalja. Smanjenjem ulaganja u nacionalnu sigurnost povećava se rizik nastajanja terorizma, što može ostaviti ozbiljne posljedice na priljeve FDI-ja, ali i na gospodarski rast zemalja članica EU i EEA.


Komentari članka

Vezani članci

Zanima vas kako u šest sati prikupiti 57 milijardi dolara? Pročitajte ovo

20.06.2018.

Investicijska banka JPMorgan u šest sati prikupila je 57 milijardi dolara kako bi njemački kemijski konglomerat Bayer mogao dovršiti transakciju preuzimanja američkog konkurenta Monsanta

Jesu li ugostitelji pljačkaši koji deru turiste?

19.06.2018.

Analiziramo drugu stranu gastronomske medalje: sve govori činjenica da se vlasniku konobe smrkne kad mu netko zatraži oboritu ribu...

Kako su uspjeli: Kanada - od poljoprivredne zemlje do bogatog diva

18.06.2018.

Od Drugog svjetskog rata impresivan rast sektora proizvodnje, rudarstva i usluga transformirao je zemlju - odmaknuli su se od poljoprivredne i postali moderna ekonomija bazirana na industriji i uslugama.

Euro pao u odnosu na dolar, u fokusu tržišta carine u SAD-u i Kini

18.06.2018.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, jutros je uvećan 0,2 posto, na 94,966 bodova, nadomak najviših razina u posljednjih sedam mjeseci

Škoda profitabilnija od Audija, a potražnja je veća od proizvodnje

15.06.2018.

Dolaskom SUV modela Kodiaq i Karoq tvrtka više nije u mogućnosti zadovoljiti apetite tržišta. Škodini kapaciteti su 1,2 milijuna vozila godišnje, a već sada je potražnja veća. Očekuje se da će do 2025. godine prijeći dva milijuna vozila.

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija