Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Stu 2009

Teret dugova najviše pritišće hrvatske tvrtke

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

Teret dugova najviše pritišće hrvatske tvrtke

Glavni problem u istočnoj Europi idućih nekoliko godina bit će otplata kredita kompanija, ocjenjuje Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), najavljujući spremnost da im pruži potrebnu pomoć.

Otežana naplata
“Cilj nam je omogućiti dodatne zajmove kompanijama u istočnoj Europi”, rekao je u razgovoru za njemačke novine predsjednik te institucije Thomas Mirow. Smatra da će oporavak regije biti ugrožen ako se ne stabiliziraju kompanije te da će regiji trebati najmanje tri godine da se vrati na ranije razine rasta. U zemljama najviše pogođenim krizom (Latvija, Litva) udjel nenaplativih kredita premašio je 10 posto, a donedavno je iznosio 3-4 posto. U Hrvatskoj je njihov udjel, prema podacima HNB-a, porastao sa 4,5 na 6 posto. Analiza Svjetske banke objavljena u najnovijem polugodišnjem ekonomskom izvješću o 10 novih zemalja EU i Hrvatskoj sugerira da će kreditni gubici u zemljama biti značajni, “ali ostaju upravljivi”.

Gubici ipak manji
Test rađen na temelju ranijih kriza pokazuje da bi u sluačju pogoršanja situacije loši krediti iznosili od 9 posto BDP-a u Rumunjskoj do 21 posto u Estoniji. U Hrvatskoj bi dosegli 14 posto BDP-a, koliko iznosi prosjek za regiju (13 posto). Ipak, niz argumenata govori u prilog zaključku da će gubici ovaj put biti mnogo manji. Uz ostalo, poduzeća u regiji manje su zadužena. Od 10 zemalja EU, samo je u Mađarskoj omjer u kojem dobit pokriva izdatke za kamate tek 1,3, koliko je iznosio u Turskoj kada ju je zahvatila kriza. U usporedbi s tim zemljama, Hrvatska ipak stoji lošije. Omjer u kojem tvrtke iz dobiti mogu pokriti izdatke za kamate iznosi tek 0,8 posto. Osjetljivija su i kućanstva jer Hrvatska ima veći udjel kredita s valutnom klauzulom.

Promjenjiva kamata
Također, gotovo 95 posto kredita ima promjenjivu kamatnu stopu. U razvijenim zemljama taj je udjel manji od 40 posto.

Treba riješiti problem valutne klauzule
U najnovijem izvješću EBRD-a pod naslovom “Tranzicija u krizi?” ta institucija ističe nedostatke modela rasta u regiji jer su se zemlje previše oslanjale na inozemne banke i priljev stranog kapitala u vrijeme procvata, pa su postale ranjivije u kreditnoj krizi. Ipak, ocjenjuju da su prednosti integracije financijskog sustava regije u svjetsko gospodarstvo nadmašile nedostatke. Financijska integracija, naime, ostaje izvor rasta, samo treba riješiti glavni problem: zaduživanje uz valutnu klauzulu. EBRD navodi da bi se zaduživanje u stranoj valuti trebalo riješiti kroz makroekonomske mjere, regulativu i stvaranje pravnog okvira i tržišne infrastrukture koji bi podupirali financiranje u domaćoj valuti. Međutim, kako je većina kredita sada vezana uz klauzulu, mjere teško mogu dati brze rezultate.


Komentari članka

Vezani članci

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

Krediti još povoljniji, kamate na štednju ostaju tik do nule

14.03.2019.

Za domaće financijske stručnjake odluka Europske središnje banke bila je očekivana

Udruga Franak: Konverzijom niti jedan CHF dužnik nije potpuno obeštećen!

08.03.2019.

Presudom se dobiva umanjenje glavnice koje je daleko veće nego kod konverzije, a osim toga se dobije i preplaćeni iznos kamata, i preplaćeni iznos na temelju rasta tečaja uz pripadajuću zateznu kamatu po oba zahtjeva za isplatu.

D. Döderlein: igrači poput Vise odmaknut će se od banaka, valute će dobiti svoju e-inačicu

17.01.2019.

Daniel Döderlein, jedan od vodećih europskih fintech poduzetnika i osnivač tvrtke Auka, predvidio je pet tema koje će imati najviše utjecaja u području financijskih tehnologija u 2019.

Europske burze oštro pale

02.01.2019.

NA EUROPSKIM su burzama danas, prvog dana trgovanja u 2019. godini, cijene dionica oštro pale, kao i na azijskim tržištima, jer su ulagače zabrinuli slabi pokazatelji iz kineskog gospodarstva.

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 901 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 864 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija