Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Pro 2016

Švicarci nam otkrili bankarsku tajnu: više od milijun dolara bogatu imovinu ima 3500 Hrvata

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Sanja Stapić  

Švicarci nam otkrili bankarsku tajnu: više od milijun dolara bogatu imovinu ima 3500 Hrvata

U Hrvatskoj živi 3500 milijunaša, ljudi koji su financijski teški više od milijun dolara. Ta ih imovina lansira u malobrojno društvo odabranih od svega 33 milijuna ljudi u cijelom svijetu. Malo manje od polovine čovječanstva, 3,5 milijarde ljudi raspolaže s manje od 10.000 dolara imovine, a oko milijardu ljudi ima manje od 248 dolara imovine.

Podaci su to švicarske banke Credit Suisse, koja od 2000. godine računa vrijednost bogatstva te je i za ovu, 2016. godinu izdala svoj godišnjak u kojem zbraja utrživu financijsku i nefinancijsku imovinu: novac na računima, štednju, dionice, životna i mirovinska osiguranja, stanove, kuće i zemljišta.

Kad se sve to zbroji i oduzmu dugovi, ispada da ukupno svjetsko bogatstvo iznosi 256 bilijuna dolara i da je poraslo u ovoj godini za 3,5 bilijuna dolara ili 1,4 posto. Bilijun je milijun milijuna, a Amerikanci taj broj s 12 nula zovu trilijunom. Iz Credit Suissea kažu da je milijunaša u svijetu u godinu dana više za 155 posto, dok je broj ultrabogatih pojedinaca, onih s imovinom većom od 50 milijuna dolara, skočio za 216 posto na ukupno 140.900 ljudi u cijelom svijetu.

Da je okupiti sve te svjetske milijunaše, svih 33 milijuna ljudi s više od milijun dolara imovine na jednom mjestu, zauzeli bi šire gradsko područje Tokija, u kojem živi stanovnika koliko je na svijetu milijunaša. Slično je i u našoj zemlji: da je okupiti na jednom mjestu sve te milijunaše iz analize Credit Suissa, mogli bi stati u Hrvace ili Jelsu. Taman ih je koliko je stanovnika u svakoj od tih dviju općina. Kad bi u Tokiju skupili sve svjetske milijunaše s kojima bi se našlo i naših 3500 predstavnika, svi oni ne bi mogli imati isti stil života i standard, jer ih većina, čak 29 milijuna, ima od milijun do pet milijuna dolara imovine. Njih bi u mali džepić mogli pospremiti milijarderi, a takvih bogataša s više od milijardom dolara imovine na svijetu je ukupno 2026.

- U velikoj mjeri na rast bogatstva utječu pozitivni trendovi na međunarodnim tržištima kapitala, potaknuti politikom središnjih banaka koja je utjecala pozitivno na rast vrijednosti nekretnina i to je povećalo bogatstvo. U Hrvatskoj u imovini stanovništva dominiraju nekretnine, što ide u prilog tome da bi se za ravnomjerno i pošteno oporezivanje trebalo uvesti porez na nekretnine, ali porez u pravom obliku koji će u obzir uzeti i cijenu nekretnine na mikrolokaciji. Neravnoteža se promjenom poreznog sustava može nivelirati, ali u visoko globaliziranom svijetu promjene poreznog sustava i porezne reforme trebalo bi raditi na globalnoj razini da bi uspjele, no to je vrlo teško učiniti. Francuska ideja drastičnog oporezivanja nasljedstva i najbogatijih imala je negativne rezultate, imovina se prebacivala u druge zemlje, što rezultira još manjim poreznim prihodima – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.

Njega ne čudi da 3500 ljudi u Hrvatskoj ima imovinu vredniju od milijun dolara te objašnjava da to nije neočekivano ako računamo nekretnine, a većina našeg stanovništva živi u vlastitim nekretninama. U svijetu što se imovine tiče dominira financijska imovina.

Hrvatska s 22.303 dolara imovine po odraslom stanovniku ne samo da je ispod prosjeka Europe od 125.460 dolara, nego je značajno ispod svjetskog prosjeka od 52.819 dolara, izračunao je Credit Suisse. Ne treba čuditi što Švicarce toliko zanima bogatstvo, u toj zemlji žive najbogatiji ljudi na svijetu. Po svakom odraslom stanovniku imovina iznosi 561.854 dolara i čak je pala za 27.000 dolara u odnosu na prošlu godinu. Dr. Damir Novotny ukazuje da je pitanje po kojim se mjerilima imovina vrednuje i ističe da je imovina kućanstava i pojedinaca znatno narasla, ali djelomično i zbog prenapuhane vrijednosti nekretnina i dionica.

- U Hrvatskoj je štednja građana općenito narasla, nekretnine su ostale uglavnom onakve kakve smo naslijedili iz prošlosti i odjednom smo se preko noći obogatili i postali bogataši, naročito oni koji su jeftino otkupili društvene stanove. Netko tko je imao društveni stan i otkupio ga za 20.000 njemačkih maraka, danas ima stan od 300.000 eura i sad je bogataš. To je kompleksan pokazatelj kojeg bi trebalo dubinski, kvalitativno analizirati, a ne samo kvantitativno – ističe ovaj ekonomist.

Konstatira da se u analizama kretanja svjetskog bogatstva vidi trend povećavanja bogatstva najbogatijih u svijetu, ali je opći trend porasta i kod najsiromašnijih.

- To je poznato kao teorija plime. Kad dođe plima i mali se čamci podignu na veću razinu, kao i veliki brodovi. Porast bogatstva u Indiji i Kini je bez presedana u povijesti. Mali ljudi su počeli zarađivati više i to je važan pokazatelj, općenito se u zadnjih dvadesetak godina kvaliteta života i bogatstva kućanstva povećala u brzorastućim ekonomijama. Povećavanje bogatstva nije problem ako se plaćaju porezi i ne treba ga zaustavljati jer ta plima podiže i kvalitetu života onih koji nisu zarađivali ništa. Indija je najbolji primjer, tamo su brojni hiperbogataši, ali kućanstva koja su zarađivala po 20 dolara mjesečno sada zarađuju po 200, 300 dolara, njima je to značajan korak – navodi dr. Damir Novotny.

Todorić, Lukšić, Tedeschi ...

Hrvatska ima tri kunska milijardera i 101 milijunaša, kako je lani bio objavio časopis Forbes. Na prvome mjestu je Ivica Todorić, s bogatstvom od 3,379 milijardi kuna, bez Konzuma. Druga je hrvatsko-čileanska obitelj Lukšić, turistički investitori u Istri i Dubrovniku čija se vrijednost u Hrvatskoj procjenjuje na 2,14 milijarde kuna, dok im Forbes globalno bogatstvo procjenjuje na 12,6 milijardi dolara. Treći je Emil Tedeschi, vlasnik Atlantic grupe, s 1,53 milijarde kuna, a slijedi obitelj Besnier, vlasnici Lactalisa u Francuskoj i Dukata u Hrvatskoj (843,2 milijuna kuna), Ante Vlahović (755,2 milijuna kuna), Plinio Cuccurin (478 milijuna kuna), Anđelko Leko (464 milijuna kuna), Veljko Župan (346,7 milijuna kuna), Mirko Grbešić (239,4 milijuna kuna) i Branko Zec (227,8 milijuna kuna).

Siromasi smo

- Prosječni odrasli Hrvat dvostruko je siromašniji od prosječnog stanovnika svijeta
- Prosječni odrasli Hrvat pet puta je siromašniji od prosječnog Europljanina

Milijarderi

U svijetu 2026 ljudi ima imovinu koja nadilazi milijardu dolara, a svaki četvrti milijarder je Amerikanac, njih je u SAD-u 582, Kineza je 244, a po brojnosti među milijarderima slijede Rusi kojih je 96, Nijemci s 84 i Indijci s 80 milijardera.

Najbogatiji

1. Švicarska: 561.854 dolara iznosi imovina svakog odraslog Švicarca
2. Island: 408.595 dolara iznosi imovina po stanovniku
3. Australija: 375.573 dolara iznosi imovina po stanovniku
4. SAD: 344.692 dolara po stanovniku
5. Luksemburg 316.466 dolara po stanovniku

Skromna naša

3,49 milijuna odraslih stanovnika
22.303 dolara - prosječna imovina odraslog građanina Hrvatske
46 posto (1,6 milijuna odraslih građana) ima imovinu manju od 10.000 dolara
51,3 posto (1,79 milijuna odraslih građana) ima imovinu od 10.000 do 100.000 dolara vrijednosti
2,6 posto (90.896 odraslih) ima imovinu vrijednosti od 100.000 do milijun dolara
0,1 posto (3496 odraslih) ima imovinu vrijednosti veće od milijun dolara


Komentari članka

Vezani članci

Treća generacija nasljednika raspe 90 posto bogatstva

17.10.2019.

Sudeći prema tekstu Financial Timesa, ostavljanje bogatstva djeci vodi u premoćnom broju slučajeva u njegov nestanak, a nije niti dobro za zdravlje nasljednika

Hrvatska skočila za 5 mjesta na ljestvici konkurentnosti

09.10.2019.

Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2019.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 63. mjestu među 141 gospodar

Izvoz u prvih osam mjeseci porastao 5,8 posto, uvoz 5,9 posto

09.10.2019.

Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u prvih osam mjeseci ove godine iznosila je 74,1 milijardu kuna, što je 5,8 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz dosegnuo 123,5 milijardi kuna ili 5,9 posto više

Svjetska banka povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019.

09.10.2019.

Svjetska banka povisila je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini zahvaljujući solidnoj domaćoj potražnji dok bi u iduće dvije godine tempo rasta trebao usporiti zbog sporijeg rasta potrošnje kućanstava i investicija ali i slabije inozemne po

Strane investicije koje će zaposliti 20.000 radnika

07.10.2019.

U posljednjih dvadesetak godina - stranci su u Hrvatsku uložili gotovo 32-ije milijarde eura. Najviše u turizam, no sve više ulažu u metalurgiju, energetiku i drvnu industriju. Iako je tzv. greenfield ulaganja još premalo - Ministarstvo gospodarstva tvrdi

Tag cloud

  1. 1944 članka imaju tag hrvatska
  2. 1972 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1249 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 981 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 571 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 549 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija