Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Svi 2010

Svi mogu naučiti inovirati, ali i unovčiti inovaciju

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Eleonora Dukovac  

Svi mogu naučiti inovirati, ali i unovčiti inovaciju

Bez inovacija nema ni opstanka i svi moramo inovirati, tvrdi Boris Golob, EFQM ovlašteni procjenitelj izvrsnosti i autor e-knjige Inovacije od ideje do tržišta. Znanost upravljanja egzaktna je kao i postupci inoviranja, a njima se, kaže ovaj konzultant, spašavaju izdavačka i medijska industrija SAD-a, ali i najuspješniji i najveći poput Microsofta, Motorole, Samsunga, HP-a, Boscha, Gilettea, Pepsija... Podsjeća i kako su besplatne novine, taksiranje za 12 kuna, zrakoplovne karte po cijeni autobusnih, pekari bez brašna, banke bez šaltera... nastali inovacijom poslovnih modela.

Koliko je za gospodarstvo važno stvaranje novih proizvoda, usluga i poslovnih modela?
- Bez kontinuiranog poboljšanja postojećih proizvoda i usluga te stvaranja novih, unaprjeđenja načina rada i poslovanja ostajete sa zastarjelom ponudom i neefikasnim poslovnim modelom. Konkurentnost je prvi rezultat inoviranja, nakon toga slijedi rast i profitabilnost. Recept za uspjeh je vrlo jednostavan: poboljšavati postojeće ili stvarati nove proizvode, usluge i/ili način poslovanja, a nužan je i dovoljan broj kupaca spremnih koristiti i platiti vaša poboljšanja. Naravno, kada je recept jednostavan, izazovi se obično pojavljuju u provedbi. Problemi inoviranja slični su i kod nas i u svijetu: poduzetnici ne znaju kako, nisu spremni tražiti pomoć i najčešće se nisu spremni mijenjati, a kad i krenu inovirati, prisutan je veliki rizik neuspjeha. Ponekad i prethodni uspjeh može ograničavati daljnji rast, ali i činjenica da je dobra praksa inoviranja često u suprotnosti s dobrim praksama upravljanja i redovitog poslovanja.

Kakvi su trendovi i iskustva u Hrvatskoj, odnosno u razvijenim ekonomijama?
- Riječ ‘inovacija’ je u trendu - i u Hrvatskoj i svijetu. Svi se slažu da je inoviranje ključno za poduzeća, a izvor je i blagostanja za zajednice i nacije. I tu dobrim dijelom prestaje sličnost Hrvatske i vodećih gospodarstava. Inovacije i inovatori u nas imaju više veze s kreativnošću, tehničkom kulturom i izumiteljima nego s tržištem, kupcima, poduzećem i zaradom. U svijetu je inovacija nešto novo i dokazano na tržištu, promjena koja je ostavila traga u društvu. Po tom kriteriju velika većina hrvatskih inovacija i inovatora to nisu. Izumitelji su, kreativci, genijalci s otkrićima, ali ne i inovatori. Ideja ne postaje inovacija kada osvoji medalju na sajmu izuma, nego kada dođe do tržišta i počne stvarati vrijednost za kupce, poduzeće i društvo.

U čemu je zapravo najveća vrijednost inoviranja?
- Najveća vrijednost inoviranja je kad vašom inovacijom potrošači i korisnici mogu riješiti problem koji do tada nisu mogli, po mogućnosti jeftino ili čak besplatno, a tvrtka koja im je to omogućila ostvaruje velike zarade, razvija se i zapošljava ljude (kao primjerice Google). No, za primjenu procesa inoviranja nije potrebno biti Google.

Mogu li se u inovacije upustiti i tvrtke koje si ne mogu priuštiti značajnija ulaganja i preduge cikluse povrata uloženog?
- Da. Neki postupci inoviranja ne traže velika ulaganja i koristi se pojavljuju odmah. Primjerice, postupak uklanjanja prepreka potrošnji, odnosno inoviranje prihoda na temelju postojeće ponude u pravilu traži vrlo mala ulaganja - inovacija se svodi na mijenjanje načina poslovanja, procesa i sustava vrijednosti. Taj postupak može rezultirati inovacijama koje ne traže nove proizvode ili nove resurse, primjena je brza i relativno jednostavna. Štoviše, hrvatska iskustva su da se pomoću vrlo malih ulaganja u uklanjanje prepreka potrošnji može ostvariti izvanredan rast prodaje, primjerice u turizmu, veleprodaji luksuzne robe, prodaji kamiona, uslužnoj djelatnosti, informatici, telekomunikacijama, industriji namještaja i opremanja...

Kako prosječan hrvatski poduzetnik može stvoriti novi prihod iz inovacija i u kojim sektorima je inoviranje najpoželjnije?
- Svaki prosječan hrvatski poduzetnik može stvarati nove prihode iz inovacije ako je otvorenog uma, ne boji se pokušati činiti nešto zaista različito te je spreman za mijenjanje ne samo poslovanja svoga poduzeća već i vlastitog ponašanja. Ne postoji djelatnost u kojoj je inoviranje nepoželjno ili štetno.

Tko sve može biti inovator?
- Danas zaista svatko može biti inovator, neke uobičajene predrasude i ograničenja vezana uz inoviranje i inovatore (više) ne vrijede. Veličina nije bitna - u posljednjih 150 godina 36 posto povijesno velikih, radikalnih inovacija nastalo je i prvi put komercijalizirano u tvrtkama s manje od 20 zaposlenih. Financijska snaga i tehnologija nisu presudni, a kreativnost nije dovoljna. Svi mogu naučiti inovirati - praksa je demantirala mit kako je za inoviranje potrebno biti kreativni genij ili kako je ‘to’ potrebno imati u sebi. Prava je istina da za uspješno inoviranje treba imati određena znanja i slijediti preporučene postupke koje mogu naučiti i primjenjivati svi: i poduzetnici i znanstvenici i izumitelji.

Što je nužno za početak inoviranja, a potom i upravljanje razvojem i komercijalizaciju inovacije?
- Svako inoviranje počinje i završava s razumijevanjem što su kupci spremni platiti, koja unaprjeđenja su im vrijedna i žele ih nagraditi. Kada znate što kupci žele, pa čak i kada je riječ o nepostojećim tržištima, možete započeti sa stvaranjem inovacije – nečeg novog i dokazanog na tržištu. Za upravljanje razvojem i komercijalizaciju inovacije potrebno je znati i razumjeti zakonitosti inoviranja.


Komentari članka

Vezani članci

Za poduzetnike je 2018. godina bila najuspješnija u 17 godina

15.07.2019.

Veliki poduzetnici svojim rezultatima dominiraju u hrvatskom gospodarstvu - prošle godine zapošljavali su 263.465 radnika

Radwan Joukhadar: Državi moram plaćati na sekundu, a bolnice mi duguju mjesecima

05.07.2019.

Božica Lapić vjerojatno je malo požalila svoj raniji poziv prisutnima na Lider investu u Vukovaru da se slobodno obrate Ministarstvu gospodarstva s upitima i komentarima, s obzirom da je tijekom okruglog stola o stvaranju pozitivnog investicijskog okružja

Hrvatski poduzetnici u 2018. ostvarili više od 28,2 milijarde kuna neto dobiti

05.06.2019.

Hrvatski poduzetnici su u 2018. ostvarili više od 28,3 milijarde kuna neto dobiti, što predstavlja značajno poboljšanje konsolidiranog financijskog rezultata u odnosu na godinu ranije, kada je zabilježen neto gubitak od gotovo 3,1 milijarde kuna, pokazuje

Osijek ima jedno od top pet svjetskih natjecanja u ekstremnim sportovima

05.06.2019.

PANNONIAN Challenge održava se ove godine jubilarni 20. put. U dva desetljeća od prijateljskog druženja prerasli su u jedan od pet najpoznatijih natjecanja u ekstremnim sportovima, a kako je cijela priča nastala ispričao nam je Jurica Barać, bivši BMX spo

Na Velesajmu razvili pametnu narukvicu koja pomaže starijima i nemoćnima

13.05.2019.

"Nadamo se da ga netko neće koristiti jer nema s kime piti kavu", šale se tvorci Silver Monitora. Za razliku od drugih sličnih uređaja Silver Monitor je savršeno jednostavan za korištenje. U sebi ima SIM karticu koja se može spojiti na bilo koju mrežu i s

Tag cloud

  1. 1919 članka imaju tag hrvatska
  2. 1941 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 961 članka imaju tag trgovina
  8. 951 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 678 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 961 članka imaju tag EU
  12. 896 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 543 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 580 članka imaju tag maloprodaja
  18. 545 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 501 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 423 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija