Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Stu 2017

SVE TEŽA SITUACIJA ZA RIBARE 'Na nekim dijelovima Jadrana više uopće nema ribe'

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Bojan Žižović / Glas Istre  

SVE TEŽA SITUACIJA ZA RIBARE 'Na nekim dijelovima Jadrana više uopće nema ribe'

Neće se zaštitom oslića obnoviti neke druge vrste, poput škrpine, fratra (baraja). Znate li uopće o kojem području pričam? Govorim o miljama obale, gdje 50 posto ribari na crno, a ostatak njih lovi legalnim alatima na ilegalan način. Staništa su kompletno uništena, more nam je puno mreža, vrša, ne postoji puntal ili vala bez njih, kazao je na nedavnom Susretu ribara u Rapcu 38-godišnji Igor Kralj iz Baške Vode. On je već 17 godina profesionalni ribar, ribari malim alatima. Kad čujete od ribara da je riblji fond pred kolapsom, onda je doista vrijeme za uzbunu. Neki će reći da je ona već odavno trebala biti oglašena.

Na nedavnom Susretu ribara čulo se, između ostalog, da je stanje u Jadranu katastrofalno. Slažete li se s tom konstatacijom znanstvenika?

– Naravno da se slažem. Pa ne trebaju nam valjda znanstvenici da i sami ne vidimo da je stanje katastrofalno. Međutim, bojim se da će biti jedino gore, bolje nikako.

Kako vi kao ribar vidite stanje na terenu, je li riblji fond doista ozbiljno ugrožen?

– U području gdje ja ribarim, većinom u priobalnom pojasu, poremećena je kompletna bioravnoteža. Riblji fond na nekim područjima i ne postoji.

I sami ste upozorili da su neke riblje vrste posebno ugrožene, odnosno njihova priobalna staništa. O kojim vrstama govorite i zbog čega su ugrožene?

– Pa, evo, recite vi meni stavite li ikad masku na glavu i malo zaronite? Kad naletite na ribu veću od 30 dekagrama ravno je dobitku na lotu. Što se tiče same obale, zar zadnjih 10, 15, 20 i više godina nismo prekrili kompletna riblja staništa. Gdje na obali, ne računajući otoke, imate više od 500 metara netaknute obale? Gdje su nekad postojali glamci, kosmeji, špari… – danas je pustinja. Nećemo valjda tvrditi da su samo ekonomski isplative ribe bitne u moru.
Postrožiti kontrole

Naveli ste i da 50 posto vaših kolega ribari ilegalno, dok ostalih 50 posto ribari s legalnim alatima na ilegalan način. Jeste li pritom mislili na profesionalne ribare ili na sportaše i rekreativce?

– Evo vam primjer: mreža poponica je legalni alat gospodarskih ribara, međutim izvan svog dozvoljenog perioda ona je u moru na ilegalan način. Koća je također legalna, no kad se njom ribari unutar zabranjenog područja, to je ilegalan ribolov. Isto tako svitlo za lov liganja je dozvoljeno, ali je izvan dozvoljenog perioda – ilegalno… Mogao bih do sutra navoditi primjere, a sad vi ocijenite jesam li mislio na sportaše, rekreativce, dopunce ili profesionalce.

Posebna pažnja na posljednjem Susretu ribara posvećena je sportskim ribolovcima i rekreativcima. Jedan od zaključaka bio je da valja postrožiti nadzor negospodarskog ribolova. Dugo pratim ribarstvo pa znam da su prije bili problem mali ribari. Jesu li profesionalcima problem uvijek drugi ili su i sami krivi za trenutnu situaciju?

– Ne znam jesmo li sjedili na istom sastanku. Rekao bih da se nikad manje nisu spominjale druge kategorije ribolovaca. Možda su se sportaši osjetili prozvani zato što se traži veći nadzor i kontrola priobalnog pojasa, a oni 99 posto ribare u tom području, međutim vjerujte da oni ne rade ni jedan posto štete.

Uz obalu južne Istre, a pretpostavljam da je i drugdje situacija slična, ima senjala na svakom pedlju, u svakoj uvali, na svakom puntalu, mreže kao da se uopće ne vade iz mora. Ne znam o kojoj je vrsti mreža riječ, ali u svakom slučaju mreže bi valjalo bacati s prvim mrakom i dizati ih u albu. I sami ste spominjali isti problem. Što bi, prema vašem mišljenju, trebalo poduzeti da se mreže maknu iz priobalja?

– Upravo ovo što ste naveli, uz strožu kontrolu i zatvaranje vrlo ugroženih područja.
Neisplativo ribarenje

Ukoliko se nastavi ovakav trend prelova u priobalju, je li izgledan scenarij da ribe u dogledno vrijeme više ne bude, barem ne za komercijalnu upotrebu?

– Ne treba nam dogledno vrijeme. Ribarenje u priobalnom području je već sad skoro neisplativo. Nešto se postiže strahovitim povećanjem ribolovnih alata, ali to je već sad kontraproduktivno.

U ovom našem dijelu Jadranu (govorim o sjeveru) su se još prije 30-ak godina lovile škarpine teške i više od pet kilograma. Sad o njima možemo samo sanjati, danas je kapitalni ulov ako je neka teža od kilograma. Mogu li se uopće, prema vašem mišljenju, neke riblje vrste oporaviti od pretjeranog izlova?

– Neke vrste su već sad dovedene do kraja. Škarpina od kila do 30 metara dubine postala je egzotika.

Na Susretu ste sugerirali da se uvedu zaštićena područja i u priobalju, a ne samo u Jabučkoj kotlini. Na koji način smatrate da bi to trebalo učiniti, zaštitom određenih područja, poput šeka, dokazanih područja mrijesta ili zatvaranjem čitavih ribolovnih zona?

– Pohvalno je da se zaštitila Jabučka kotlina, međutim, kao što sam već rekao, neće njena zaštita dovesti do oporavka priobalnih vrsta, a složit ćemo se da je priobalni pojas mrjestilište najvećeg broja morskih organizama. U nas je još jedan veliki problem, a to je da je mišljenje Instituta za oceanografiju i ribarstvo posljednje u nizu. Mislim da bi Institut trebao imati i početnu i završnu riječ kad govorimo o zaštiti.

Valja na koncu istaknuti i nezavidnu ekonomsku situaciju ribara. No, može li to biti opravdanje za izlov koji bi u konačnici mogao dovesti i do potpune propasti ribarstva na Jadranu?

– Ribari su bili gladni i prije sto godina, i prije pedeset, i danas, i bit će za pedeset godina.


Komentari članka

Vezani članci

Proizvodnja šarana rast će za čak 65 %

25.09.2017.

Samo 35 posto potreba tržišta EU-a za slatkovodnom ribom zadovoljava se kroz proizvodnju u EU, a čak 65 posto ribe uvozi se iz trećih zemalja.

Sa Sicilije došao u Hrvatsku zbog mariniranih inćuna

13.04.2017.

Kad je na Jadranu lovostaj, uvest ću inćune i srdele iz Španjolske. Danas više nije problem s dva vozača dopremiti ribu iz Španjolske za manje od 24 sata

EK reže ulov srdela i inćuna za 60 posto

20.03.2017.

Čak 200 plivaričara trajno privezanih uz obalu, 2000 ugroženih radnih mjesta ribara te još toliko u industriji prerade ribe i uzgoju tuna, najcrnji je scenarij

Msan u proizvodnju ribe u Čačincima uložio 25 milijuna kuna

19.12.2016.

Otvorena je prva hrvatska tvornica za preradu slatkovodne ribe čiji je godišnji kapacitet 3.000 tona. U Čačincima, nedaleko od ...

Nova tvornica za preradu ribe u Orahovici

12.12.2016.

Poljoprivredno poduzeće Orahovica idućeg petka otvara novu tvornicu za preradu ribe. “Poduzeće djeluje  na ostacima ...

Tag cloud

  1. 1685 članka imaju tag hrvatska
  2. 1721 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1116 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 703 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 731 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 724 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 499 članka imaju tag marketing
  18. 463 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 375 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 312 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 286 članka imaju tag agrokor
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 277 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 274 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja