Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Sij 2016

Sve je manje krava i svinja, a raste broj koza i ovaca

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Jolanda Rak Šajn/VL  

Sve je manje krava i svinja, a raste broj koza i ovaca

Evidentno je da posljednjih desetak godina značajno pada broj gospodarstava koji se bavi uzgojem malog broja krava ili svinja.

Hrvatska poljoprivredna gospodarstva početkom ove godine imala su oko dva milijuna svinja i goveda. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), goveda - teladi, junadi u tovu, junica i krava - zabilježeno je čak 470.210, što je za 13.694 grla ili 3% više u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. No broj krava je u tom razdoblju sa 177.714 pao na 174.040 grla, za 3674 ili 2,07% u odnosu na 2015. Dr. sc. Marija Dražić, voditeljica Sektora za razvoj stočarske proizvodnje u HPA, kaže kako je usporedba tih podataka s brojem aktivnih gospodarstava pokazala kako s proizvodnjom uglavnom prestaju mala gospodarstva koja su u prethodnoj godini imala do tri krave.

Činjenica je, međutim, da je taj trend prisutan već dugi niz godina, posebice od 2006., a kao glavne razloge za to Marija Dražić navodi demografsku strukturu na našim ruralnim prostorima, česte i velike promjene tržišnih cijena mlijeka i mesa, znatan porast cijena stočne hrane u vrijeme nepovoljnih klimatskih uvjeta, suše ili poplave koje uzrokuju nedostatak stočne hrane, pojave mikotoksina u stočnoj hrani te prestanak otkupa mlijeka na znatnom broju mliječnih farmi. Smanjenje broja krava nije karakteristika samo hrvatskog uzgoja goveda, već je trend u mnogim zemljama - objašnjava ona. U Austriji je, primjerice, broj krava tijekom zadnjih 50 godina smanjen za više od 30%, a slično je i u Njemačkoj. "U sektoru proizvodnje mlijeka taj podatak manje zabrinjava, jer se primjenom suvremenih metoda selekcije i modernih tehnologija povećava proizvodnost po grlu.

U Hrvatskoj je, primjerice, 2006. prosjek bio 4787 kg, a 2014. godine 5895 kilograma mlijeka po kravi u laktaciji trajanja 305 dana (što je povećanje od 23,15%). No, smanjenje broja krava stvara sve veći problem u sektoru proizvodnje mesa, jer se smanjuje broj teladi za tov - kaže Marija Dražić ističući kako se to poglavito odnosi na simentalsku pasminu koja je u Hrvatskoj tradicionalno najvažnija u proizvodnji goveđeg mesa i najvećim dijelom izvor vrlo kvalitetne teladi za tov. Zbog toga posežemo za stalnim uvozom, a istovremeno nestaje i sajamska prodaja, što dodatno otežava prodaju domaće kvalitetne teladi i junadi. Prema računici HPA svinja je pak početkom ove godine zabilježeno 1,48 milijuna, što je gotovo 300.000 komada manje nego godinu ranije, kad ih se statistički navodi 1,75 milijuna, s time da je i broj gospodarstava koja ih drže pao za 30-ak tisuća.

No Marija Dražić objašnjava kako je, za razliku od goveda, pravi broj svinja u nas teško pratiti jer ne postoji obveza označavanja svakog grla u svinjogojstvu, niti sve svinje dobivaju jedinstveni matični broj, kako je to slučaj u govedarstvu. Svinje se moraju označiti jedino u slučaju da napuštaju gospodarstvo i idu u prodaju, klaonicu, izložbu, sajam, aukciju... U suprotnom, posjednik svinja ima tek obavezu jednom godišnje dostaviti podatke o brojnom stanju na svom gospodarstvu pa konačni podaci ovise o njegovoj ažurnosti i mogu značajno varirati. "Možda je bolji pokazatelj kretanja u svinjogojstvu podatak o broju klasiranih trupova svinja tovljenih u Hrvatskoj. Prema ovim podacima, tijekom 2014. klasiran je ukupno 806.671 svinjski trup, a tijekom 2015. 837.652 trupa utovljenih svinja, što je povećanje za 30.981 tovljenika ili 3,84%" - kaže voditeljica Sektora za razvoj stočarske proizvodnje u HPA.

Ipak, evidentno je da posljednjih 10 godina značajno pada i broj krmača i broj gospodarstava sa svinjogojskom proizvodnjom, a i sama struktura gospodarstava je vrlo nepovoljna. "Udio obiteljskih gospodarstava koja drže manje od 10 krmača tijekom 2014. bio je 76,21%. Takva gospodarstva vrlo teško mogu udovoljiti zahtjevima tovljača svinja za prasadi za tov. Istovremeno su po tovljeniku relativno male zarade, stoga tovilišta moraju biti većeg kapaciteta kako bi mogla osigurati prihod", ističe Marija Dražić. S druge strane tovno-klaonički parametri u svinjogojstvu imaju pozitivan trend pri čemu je udio mesa u polovicama porastao je sa 54,67% u 2003. na 58,20% u 2014. Prosječni dnevni prirasti u tovu porasli su sa 633 grama na 819 grama, zbog čega se prosječno trajanje tova smanjilo sa 121 na 105 dana. U jedinstvenom registru domaćih životinja HPA početkom siječnja bilo je upisano i 76.241 koza i 629.490 ovaca na 22.764 gospodarstva, što je za 8 tisuća koza, 30-ak tisuća ovaca i 2500 posjednika više nego godinu ranije.

Konja je bilo 22.409, a magaraca 2390, što je po vrsti kopitara povećanje za oko 500 grla, dok statistika Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) sredinom prosinca lanjske godine bilježi i 4772 kokoši i 1769 pura - izvornih i zaštićenih pasmine u sustavu poticaja. Stoku, među kojima i svinje, ovce, koze, i goveda, APPRRR je pobrojao na 62.021 poljoprivrednom gospodarstvu u Upisniku poljoprivrednika, od kojih ih je najviše u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, njih 7500, Koprivničko-križevačkoj (5529) i Osječko-baranjskoj županiji (4120).

U ovoj posljednjoj najviše je goveda, 99.678. S najviše autohtonih kokoši hrvatica može se pohvaliti Varaždinska županija (670), konjima Sisačko-moslavačka županija (4805), kozama i ovcama Zadarska županija (13.678 i 98.175), purama, odnosno zaštićenim zagorskim puranima Krapinsko-zagorska (760), dok je svinja, odnosno krmača, najviše u Osječko-baranjskoj županiji (20.696). Marija Dražić dodaje kako na otvorenom hrvatskom tržištu, nakon ulaska u EU, više nema modela za zabranu uvoza. Stoga bismo jače trebali promovirati kupovinu domaćih proizvoda poput mlijeka, mesa, jaja, kruha, meda koji nose oznaku da su s hrvatskih farmi, s hrvatskih polja, iz Lijepe naše što im daje garanciju da su kvalitetni, pod kontrolom i sljedivi od polja do stola. "Na taj način pomoglo bi se svima u lancu proizvodnje hrane, a ponajviše našim poljoprivrednicima", naglašava Marija Dražić.
Umjesto da izvozimo, mi uvozimo

Uvoz svih vrsti mesa povećan je za više od 40.000 tona

Branko Bobetić, direktor GIU Croatiastočara, kaže kako svinjogojstvo i govedarstvo u nas bilježe strmoglav pad proizvodnje zbog pada otkupnih cijena i sve neisplativije proizvodnje, velikog uvoza. "U devet mjeseci lani u odnosu na 2012., prije ulaska Hrvatske u EU, uvoz svih vrsta mesa povećan je za više od 40.000 tona", kaže Bobetić ističući kako bismo govedinu i piletinu danas trebali višestruko izvoziti umjesto uvoziti. No bez prave poljoprivredne strategije koja kasni već više od 20 godina teško će se promijeniti stvari u stočarskom sektoru u kojem se zaposlenost, BDP i punjenje proračuna uz pametnu politiku mogu multiplicirati i četiri do šest puta, smatra Bobetić.


Komentari članka

Vezani članci

Tov junadi: Izbor pasmine prvi korak do uspjeha

07.03.2019.

S obzirom da se radi o principu "all in, all out", svaki pogrešan korak i odabir direktno utječe na konačan rezultat, prodajnu težinu i kvalitetu, stoga je prvi korak i najvažniji prilikom odabira teladi, a to je pasmina

Lani nam se smanjio broj goveda, svinja, ovaca i peradi; porastao samo broj koza

19.02.2019.

U Hrvatskoj je prošle godine ukupan broj goveda smanjen za 8,2 posto u odnosu na godinu ranije, svinja za 6,6 posto, ovaca za 3,1 posto, a peradi za 10,6 posto, dok je broj koza povećan za 3,9 posto

Pomor mljekara: Proizvodnja se u deset godina gotovo prepolovila, samo lani se 'utopilo' još 800 mljekara

16.02.2019.

U Hrvatskoj se lani svakog mjeseca proizvodilo oko 37.700 tona kravljeg mlijeka ili pet posto manje nego 2017. Prije deset godina proizvodnja mlijeka držala se na 52.000 tona, što znači da smo u tom razdoblju pali 40 posto. Zašto proizvodnja mlijeka i mli

Mladim stočarima novac za steone junice

26.11.2018.

Prvi natječaj za dodjelu sredstava za kupnju steonih junica polučio je 669 korisnika s 305 mladih poljoprivrednika

Za uzgoj goveda, koza, ovaca i peradi dostupno 24 milijuna kuna potpora

22.11.2018.

Jedinični iznos potpore ne može biti veći od 2.500 kuna po prihvatljivom ženskom grlu (rasplodna junica) mesnih pasmina i/ili križanaca s mesnim pasminama goveda u sustavu krava-tele, 130 kuna po prihvatljivom grlu uzgojno valjanih ovaca ili koza, 110 kun

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 901 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 864 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija