Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Pro 2017

Svaštarili da bi preživjeli, a onda se posvetili sustavu krava-tele

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Vjekoslav Hudolin  

Svaštarili da bi preživjeli, a onda se posvetili sustavu krava-tele

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Gorana Došlovića iz Jazavice kod Novske koje se bavi uzgojem goveda u sustavu krava-tele i ratarskom proizvodnjom jedno je od uspješnijih na širem novljanskom području. I dobar primjer da se u poljoprivredi uz puno volje, rada i ulaganja može nešto postići i kada se krene praktično od nule.

Došlovići su i prije rata bili vrijedna i prilično dobrostojeća obitelj. Goranov otac Nikola radio je u novljanjskoj tvrtki Kony, njegova supruga Dragica bila je domaćica, ali su se sa bakom Ljubicom, djedom Ivanom i djecom Nikolinom, Goranom i Ivanom i tada bavili poljoprivredom. Obrađivali su zemlju, proizvodili šećernu repu, povrće bavili se stočarstvo i i lijepo živjeli. Nažalost, u Domovinskom ratu njigovo selo je potpuno stradalo.

"Za vrijeme Domovinskog rata obiteljska kuća i gospodarski objekti su bili spaljeni, sve je bilo porušeno, svi strojevi su nestali, odneseni, pokradeni, obitelj je završila u progonstvu, seljakali smo od Novske, Kutine, do Ivanca gdje sam krenuo u prvi razred gimnazije, da bi nakon povratka opću gimnaziju završio u Novskoj", prisjeća se Goran najtežih trenutaka u životu svoje obitelji kada su se praktično bez ičega vratili na zgarište i ruševine gdje su ispočetka krenuli u novi život.

Nakon svaštarenja odlučili se za sustav krava-tele

Kao mladić nakon rata jedno vrijeme radio je u stričevoj tvrtki. Budući da je odrastao na selu uz veliki pašnjak Mokro polje koji se prostire u Parku prirode mokro polje, gdje je njegova obitelj nekada držala dosta stoke, da je uz roditelje, djeda i baku zavolio poljoprivredu koja mu se uvukla pod kožu, Goran se odlučio posvetiti obradi zemlje i uzgoju stoke. Želio je ostati u rodnom domu i, kako kaže, unatoč svim problemima koji su pratili poljoprivredu, vidio je u njoj mogućnost egzistencije i opstanka.

"Kad sam se oženio 2000. godine sa suprugom Biljanom, ponovno smo krenuli u poljoprivredu. Naravno, u ovih 17 godina borili smo se da razvijemo svoje gospodarstvo, bilo je tu i uspona i padova i grešaka kao u svakom poslu, bilo je vrlo turbulentnih razdoblja, ali nismo se predali. Ispočetka smo svaštarili, bavili se svačim pomalo, proizvodnjom povrća, ratarenjem i stočarstvom. Radili svašta da bismo opstali. Jednostavno tražili smo se i onda smo se prije 9 godina počeli baviti govedarstvom, sustav krava-tele.

U tomu smo vidjeli priliku, mogućnost i prednost u odnosu na neke druge grane poljoprivrede zbog prirodnih resursa koje imamo u našoj Sisačko-moslavačkoj županiji i u ovom našem novljanskom području. To su velike pašnjačke površine u Mokrom polju na području Parka prirode Lonjsko polje gdje je lokalno stanovništvo odvajkada uzgajalo mnogo svinja, krava i konja i živjelo od toga", kaže Goran.
Ekološka proizvodnja goveda i pira

OPG osnovali su 2003. godine i sada u upisniku poljoprivrednih gospodarstava imaju osamdesetak hektara zemlje, od toga 35 hektara vlastite zemlje, ostalo u zakupu privatne i državne zemlje. Na nešto manje od 40 hektara bave se ekološkom proizvodnjom, i govedarstvo je u ekološkoj proizvodnji.

"Od ratarskih kultura imamo pir u ekološkoj proizvodnji i nešto zobi. Pir sijemo na površini od 10 do petnaest hektara na površinama gdje je pretkultura bila lucerna. Od njega dobivamo i slamu za životinje. Za pir imamo sigurno tržište, posljednje tri-četiri godine uspješno surađujemo sa njemačkom tvrtkom Natur Gold Farms koja ima sjedište u Mađarskoj. S njima imamo ugovorenu proizvodnju, oni nam osiguraju sjeme i od nas otkupljuju pir. Do sada s njima nije bilo nikakvih problema", ističe Došlović

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u Jazavici posjetili smo krajem studenog, kada su zajedno sa ostalim stočarima toga kraja vraćali krave i telad sa pašnjaka Mokro polje gdje je stoka bila u slobodnoj ispaši od početka travnja.

"Ovisno o vremenskim uvjetima naša stoka obično oko 7 mjeseci provede na paši, a ostatak godine u stajama na prezimljavanju. Što se tiče ove godine uglavnom smo zadovoljni. Bilo je jedno razdoblje sa visokim temperaturama i sušom, ali sve su to goveda izdržala. Što je više stoke, pašnjaci su čišći, jer goveda jedu i suzbijaju invanzivnu amorfu" koja je, kaže Došlović, opasna korovska biljka, ali je po svom sastavu u rangu hranidbene vrijednosti lucerne.

Puno im je pomogao novac Europske unije

"U sustavu krava-tele trenutačno trenutačno imamo sedamdesetak grla, krava, junica i teladi. Od pasmina držimo simentalca i francusku pasminu šarole, a imamo i križance tih dviju pasmina. Naš cilj je proizvodnja teladi težine od 150 do 200 kilograma koja se dobro prodaje. To je ono što ja stalno govorim kolegama i ljudima koji bi htjeli raditi da još bolje iskoristimo zajedničke pašnjake u Mokrom polju. Ondje još ima prostora za povećanje proizvodnje", kaže Goran Došlović, inače, predsjednik Udruge uzgajivača goveda Mokro polje-Novska. Ta Udruga trenutačno okuplja desetak uzgajivača koji imaju oko 250 odraslih grla goveda.

Kako bi ubrzali širenje, razvoj i modernizaciju proizvodnje Došlovići su aplicirali na prvi natječaj, na mjeru 4.1.1. Programa ruralnog razvoja 2015. godine. Ispunili su sve uvjete, prošli na tom natječaju, nepovratno im je odobreno oko 800 tisuća kuna.

"Provedba tog natječaja prilično se otegla, ali evo potkraj prošle godine uspjeli smo sve realizirati, za novac koji nam je odobren kupili smo novi traktor, prikolicu za zrno, prikolicu za prijevoz bala, kosu i tunel za skladištenje bala i mehanizacije. Kupili smo što nam je trebalo da kao obiteljsko gospodarstvo možemo bolje funkcionirati, olakšali smo si posao, taj nepovratni novac Europske unije i Hrvatske države, velika nam je pomoć i svojevrsna odskočna daska za daljnji razvoj. Štalu kapaciteta za sto krava napravili smo prije 4 godine vlastitim sredstvima i sada smo dobrano opremili i modernizirali svoje gospodarstvo", kaže Goran i dodaje da novac koji se može ostvariti kroz mjere Programa ruralnog razvoja pruža priliku i drugim OPG-ima, osobito mladim poljoprivrednicima.

Vrijedna i složna obitelj

Ključ uspjeha OPG-a Došlović je vrijedna i složna obitelj koja zna što želi i hoće. Velika potpora Goranu je njegova supruga Biljana, žena koja za sebe kaže da je odrasla u Novskoj, koja prije udaje nije imala pojma o poljoprivredi.

"Kada sam se udala u Jazavicu došla sam iz grada, praktično s betona, nikad nisam u životu radila na zemlji, ali evo uz supruga i njegove vrijedne roditelje Dragicu i Nikolu, koji nam i sada pomažu koliko mogu, radim mnoge poslove u poljoprivredi oko stoke, vozim traktor, pomažem koliko mogu uz brigu o troje naše djece: kćeri Petru (11) i Mateju (16) i sina Luku (12)", kaže ponosna majka. Dodaje kako na njihovu gospodarstvu djeca odmalena stječu radne navike i već sada, uz obveze u školi, obavljaju mnoge poslove na gospodarstvu. Kada ona i suprug odu nekoliko dana na odmor djeca praktično brinu o cijeloj farmi.

Dvanaestogodišnji sin Luka, učenik 6. razreda, već je prava legenda u selu. Spretno obavlja važne poslove sa traktorima od 110 i 115 konjskih snaga.

"Pomažem tati na njivama, orem, tanjuram, kosim, skupljam strojno lucernu, obavljam i neke druge poslove sa traktorom, pomažem oko stoke na farmi. Želim završiti poljoprivrednu školu i ostati na našem gospodarstvu, nadam se da ćemo ga još proširiti", s puno žara o poljoprivredi priča ovaj vrijedni dječak koji se već uvelike osamostalio i osposobio za rad na zemlji i farmi.

"Nema napretka bez rada, upornosti, ljubavi i dobrih projekata. Poljoprivreda nije bauk, nije to ništa strašno, to je posao koji treba cijeniti i poštovati, što kod nas u Hrvatskoj, nažalost, nije slučaj. Ipak mi poljoprivrednici proizvodimo hranu, bavimo se poslom na koji svaki proizvođač trebao biti ponosan", kaže Goran Došlović čija obitelj zaista može biti zadovoljna onim što su napravili od poslijeratne obnove do sada.

Naš domaćin ističe da ima još puno zapuštenih prisavskih pašnjaka gdje bi se moglo uzgajati još tisuće grla. Ima prostora gdje se može živjeti, ali mora se raditi i uhvatiti u koštac sa problemima. Kaže, nigdje ne teku med i mlijeko, i u Njemačkoj i drugim europskim zemljama mora se raditi.


Komentari članka

Vezani članci

Kad se udruže baka i unuk: uzgoj buše nadogradio uzgojem bobičastog i egzotičnog voća

16.10.2018.

Mladi Dario Colnar, agronom iz Liča, općina Fužine, na OPG-u Biserke Starčević, svoje bake koja se bavi stočarstvom odnosno uzgaja buše te je korisnica IAKS mjere 13, ušao je i u voćarske vode. Uzgaja aroniju, sibirske borovnice, ali i egzotične vrste. Pl

Ne žele biti konfekcija pa ih ne možete naći na policama velikih lanaca. No, i dalje rastu

15.10.2018.

Supružnici Babac u posao su krenuli doslovno od nule. Svoje džemove pripremali su bez tehnologije, u maloj kuhinji, kod kuće. Prekretnica je stigla kada su se odlučili podići proizvodni pogon.

Prosječna cijena hektara oranice porasla na 22.428 kuna hektar

10.10.2018.

Cijena hektara poljoprivredne površine u jadranskoj Hrvatskoj iznosila je, naime, 36.955 kuna, a u kontinentalnom dijelu 21.771 kunu. U odnosu prema prethodnoj godini, lani je prosječna cijena hektara na razini Hrvatske porasla za 1072 kune

Prema prijedlogu vlade iznajmljivači mogu nuditi gostima samo doručak

05.10.2018.

Predlaže se i da se na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu iznimno mogu pružati usluge za više od 80 izletnika, i to tijekom organizacije tradicijskih proslava i sličnog, s tim da će se to moći najviše deset puta tijekom kalendarske godine, a ne kao

Supružnici Preložnjak pioniri su proizvodnje ajvara od čilija, traženi su im i ljuti džemovi

30.09.2018.

Međimurska obitelj Preložnjak iz Nedelišća uzgoj paprike, rajčice i salate koji je kažu zahtijevao "robiju", zamijenila je čili papričicama i nisu pogriješili jer prodaju sve što proizvedu. Pioniri su i proizvodnje ajvara od čilija, a nezaobilazni su im i

Tag cloud

  1. 1809 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1500 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 958 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 916 članka imaju tag trgovina
  8. 653 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 846 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 916 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 430 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 329 članka imaju tag poticaji
  22. 399 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP