Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Ou 2020

Svaki treći radnik u Hrvatskoj plaću prima iz proračuna, a država utječe na čak polovicu radnih mjesta: stručnjak objašnjava zašto je to opasno

Izvor: slobodnadalmacija.hr · Autor: SANJA STAPIĆ  

Svaki treći radnik u Hrvatskoj plaću prima iz proračuna, a država utječe na čak polovicu radnih mjesta: stručnjak objašnjava zašto je to opasno

Gotovo svaki treći zaposleni čovjek u Hrvatskoj prima plaću iz državnog ili jednog od županijskih, gradskih i općinskih proračuna ili od korisnika tih proračuna. Svi ti poslodavci zapošljavaju 27,7 posto svih zaposlenih u zemlji ili 369.781 osobu.

Kod poduzetnika radi 939.954 radnika ili 70,5 posto svih zaposlenih, a male i mikrotvrtke zapošljavaju više ljudi nego srednji i veliki poduzetnici. U malim i mikropoduzećima radi 494 tisuće ljudi, a u velikim i srednjim 445 tisuća. To su podaci Financijske agencije za 2018. godinu.

3739 SUBJEKATA
Još su zanimljiviji podaci o prosječnom broju zaposlenih kod različitih poslovnih subjekata. Tako je prosječan broj zaposlenih po poduzetniku u Hrvatskoj 7,2 radnika, dok je čak 13,7 puta veći prosječan broj zaposlenih po proračunima i proračunskim korisnicima i iznosi 98,9 zaposlenih.

Za sve one koji se pitaju kakvi su to poslodavci proračun i proračunski korisnici reći ćemo da se radi o 3739 poslovnih subjekata: Hrvatskom saboru, Vladi i svim njezinim uredima, ministarstvima, državnim odvjetništvima, sudovima, inspektoratima, upravama poput porezne i carinske, kliničkim bolničkim centrima, zatvorima, centrima za socijalnu skrb, općinama, gradovima, županijama, školama, učilištima, sveučilištima, zavodima, ustanovama, muzejima, kazalištima...

Tako je kod svih proračuna, od državnog preko županijskih do gradskih i općinskih, i svih korisnika tih proračuna zaposlen lijep broj građana Hrvatske.

Na svakih 2,5 zaposlenih kod poduzetnika dođe jedan zaposleni čovjek na proračunima svih razina vlasti, od središnje države do općine. U nekim su županijama proračuni i proračunski korisnici vodeći brojem zaposlenih. Tako je primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji najveći poslodavac upravo jedan proračunski korisnik – KBC Split s 3510 ljudi na platnim listama, dok je trgovački lanac Tommy s 2784 zaposlenih najveći poslodavac među poduzetnicima koji imaju ukupno 78.358 radnika ili 76 posto zaposlenih u županiji. U cijeloj toj županiji ima 367 proračuna i proračunskih korisnika s 22.264 zaposlenih što je 21,6 posto svih zaposlenih. Od tog je broja 56 proračuna gradova, općina i same županije koja je inače najveća županija u zemlji.

Dr. Damir Novotny navodi da je pod utjecajem državnog sektora znatno veći broj poduzetnika nego što pokazuju ovi podaci. Veli da se ovi podaci odnose na direktno zaposlene u državnom sektoru, a tome treba dodati zaposlene u privatnom sektoru kod kojih država ima značajne udjele, poput “Rade Končara”, “Podravke” ili Ine.

– Pod utjecajem državnog sektora je oko 45 posto svih zaposlenih, a tome moramo dodati i satelitska poduzeća koja bez državnog sektora i narudžbi iz državnog sektora na otvorenom tržištu ne bi opstala, toga ima u velikim gradovima gdje veliki broj poduzetnika ovisi o gradskim narudžbama ili u građevinskom sektoru.

Tako je utjecaj državne ekonomije na ukupan broj radnih mjesta negdje oko 50 posto, što je daleko najviši utjecaj državnog i paradržavnog sektora na ekonomsku strukturu među zemljama EU-a u kojima taj utjecaj iznosi između 10 i 17 posto.

Toga je kod nas previše jer država kontrolira izravno oko 1400 poduzeća, a indirektno oko 1800 poduzeća, posebno velikih. U ovoj ekonomskoj strukturi gdje državni sektor kontrolira skoro 50 posto svih radnih mjesta i ekonomskih aktivnosti, ekonomski rast iznad dva posto u budućnosti neće biti moguć – ističe dr. Novotny.

O poduzetničkom sektoru kaže da je fragmentiran, u njemu prevladavaju mikropoduzeća, što je znak da Hrvatska nema razvijen poduzetnički sektor i ima veliki prostor za napredak.

Dodaje da je, primjerice, Slovenija jačala poduzetnički sektor i usmjeravala sredstva iz europskih fondova u jačanje poduzeća i pretvaranje malih i mikropoduzeća u srednja i velika poduzeća i tako je njihova ekonomska struktura ojačala.

LIKA NA ZAČELJU
U Hrvatskoj je mnogo toga jasno o strukturi pa ne čude podaci Financijske agencije po kojima je Grad Zagreb vodeći brojem poslodavaca i zaposlenih u svakoj kategoriji. Tako je u Zagrebu bilo 43.927 poduzetnika s 363.093 zaposlenih, a najviše, 9419 ljudi, radilo je u “Konzumu” i Hrvatskoj pošti – 9312 zaposlena. Unatoč tome, Zagreb nije na listi top pet županija s najvećim udjelom zaposlenih kod poduzetnika jer su od njegova udjela od 63,6 posto bolje Međimurska, Zagrebačka, Varaždinska, Istarska i Krapinsko-zagorska županija u kojima od 85,2 posto do 77,8 posto svih zaposlenih radi kod poduzetnika.

Najveći broj proračunskih korisnika, njih 566, preklani je sjedište imalo u Zagrebu, a taj je grad vodeći brojem ljudi zaposlenih kod proračuna i proračunskih korisnika, bilo ih je 199.424, najviše u KBC-u Zagreb s 5368 zaposlenih.

Udjelom u broju zaposlenih kod proračuna i korisnika ipak nije vodeći Zagreb nego Ličko-senjska županija. Ta županija, koja ima najmanje poduzetnika i najmanje zaposlenih, njih 904 s 4676 radnika, vodeća je udjelom zaposlenih kod proračuna i korisnika kod kojih radi 3999 ljudi što je čak 45,1 posto svih zaposlenih u toj županiji.


Komentari članka

Vezani članci

Teror uhljeba: Inspektori bez upozorenja kaznili firmu zbog potpune gluposti

04.07.2020.

U zapadnim je zemljama, ističu poduzetnici, pristup dijametralno suprotan: poduzetnike se najprije upozorava na prekršaje i pomaže im se u njihovu otklanjanju, a tek potom, ako ne postupe kako im je sugerirano, pribjegava se kažnjavanju.

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

U svibnju zabilježen pad zaposlenosti od 3,4 posto

30.06.2020.

Najavljene mjere od srpnja pritom uključuju i skraćivanje radnog tjedna i time povezanom subvencijom države do iznosa od 2.000 kuna neto po radniku, čija se provedba najavljuje do kraja godine.

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1047 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 720 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 385 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici