Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lis 2010

Svaki mjesec vraćat ćemo tri Pelješka mosta...

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Jutarnji.hr  

Svaki mjesec vraćat ćemo tri Pelješka mosta...

Hrvatskoj sljedeće godine na naplatu dolazi rekordan iznos vanjskoga duga: gotovo 10,5 milijardi eura! Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), otplatom dugova u 2011. najviše će biti opterećene državne i privatne tvrtke. Poduzećima na naplatu stiže 4,1 milijarda eura otplate na zaduženja koja su proteklih godina podigli u inozemstvu. U malo boljem položaju bit će banke, koje se uglavnom zadužuju kod svojih matičnih banaka u inozemstvu. One u 2011. moraju vratiti više od 2,8 milijardi eura. Sljedeća godina neće biti laka ni Ivanu Šukeru, potpredsjedniku Vlade i ministru financija, koji će morati smisliti kako za otplatu namaknuti više od 900 milijuna eura. Riječ je uglavnom o novcu koji smo na svjetskom financijskom tržištu uzimali u proteklih pet ili šest godina. Novac od tih zaduženja završio je u gradnji autocesta i stanova te u kreditima koje su građani uzimali kako bi kupili stan ih auto ili naprosto financirali svakodnevnu potrošnju. Slično je i sa zaduženjima države i lokalne samouprave, dio kojih je otišao u financiranje administracije, plaća, mirovina i socijale. Na sav taj posuđeni novac moramo nagodinu platiti i više od milijardu eura kamate.

Statistički gledano, svaki će građanin nagodinu morati vratiti oko 2370 eura ili 17.300 kuna. Iznos je to veći od tri prosječne mjesečne neto plaće, koja je, prema podacima državne statistike, u srpnju u Hrvatskoj iznosila 5323 kune ih oko 730 eura. Ako ubrojimo samo zaposlene, kojih je oko milijun i pol, svaki će od njih morati vratiti 7000 eura ih 51.100 kuna, što je 9,5 prosječnih mjesečnih neto plaća. Mjesečna rata inozemnog duga u 2011. je oko 870 milijuna eura ili 6,35 milijardi kuna. To je gotovo cjelokupan iznos projekta Brijuni Rivijera, čiju ukupnu vrijednost Vlada procjenjuje na 895 milijuna eura, a od kojeg se očekuje da otvori tisuće novih radnih mjesta duž brijunskog priobalja. Čak i s napuhanim cijenama gradnje autocesta, Hrvatska bi jednim mjesečnim iznosom potrebnim za povrat vanjskog duga u 2011. mogla sagraditi gotovo 125 kilometara autocesta ili milijuna eura ili oko 210 milijuna kuna iznosi dnevna otplata tri Pelješka mosta. Štoviše, iznos koji bismo u 2011. svakog mjeseca trebali stavljati na stranu kako bismo bili u stanju vraćati dugove prema inozemstvu dovoljan je za gradnju nove termoelektrane u Plominu, koja je jedan od ključnih projekata Vladina New Deala kojim Banski dvori žele oživjeti recesijom izmučeno hrvatsko gospodarstvo.

Trendovi su svakako zabrinjavajući. Već krajem ove godine vrijednost našeg vanjskog duga dosegnut će čak 300 posto iznosa našega godišnjeg izvoza roba i usluga, što jasno sugerira potrebu za promjenom obrasca gospodarske politike u Hrvatskoj, upozorava Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke. Zabrinutost ne krije ni Damir Novotny, neovisni ekonomist, koji upozorava da će posebno kritično biti prvo i četvrto tromjesečje 2011., kada državi na naplatu dolazi najveći dio inozemnog duga. Ipak, naši sugovornici ne očekuju da bi Hrvatska mogla imati problema s vraćanjem duga, jer će se opet zadužiti da bi vratila stare dugove, ali po višim kamatama nego dosad. Kamatne stope za refinanciranje dospjelih dugova vjerojatno će biti visoke jer Vlada ne pokazuje namjeru provedbe reformi. Povećat će nam se i premija rizika, pa će se država najvjerojatnije zaduživati po kamatnoj stopi od oko šest posto, što je dvostruko više od cijene pokojoj se zadužuju Slovenija, Češka ili Slovačka, upozorava Novotny.

Ministar Ivan Šuker je u Washingtonu, na zasjedanju Svjetske banke i MMF-a, mogao čuti primjedbe svjetskih financijskih policajaca zbog eksplozije hrvatskog vanjskoga duga u proteklih desetak godina. Prema riječima Petera Harrolda, direktora Svjetske banke za srednju Europu i Baltik, ta je institucija spremna Hrvatskoj pružiti financijsku pomoć, ako Vlada u potpunosti provede svoj Program gospodarskog oporavka. Za otplatu vanjskog duga teško je i posljednje ovogodišnje tromjesečje, kad moramo vratiti 3,9 milijardi eura glavnice i 291,5 milijuna eura kamata - ukupno 4,2 milijarde eura! Najgore je poduzećima, kojima dospijevaju 1,33 milijarde eura, uglavnom dugoročnih kredita, te bankama sa 659 milijuna eura, dok država može predahnuti, jer mora vratiti samo 69,1 milijun eura. Banke su, doduše, najgore prošle u prethodnom, trećem tromjesečju, kad su im na naplatu dospjele više od 3 milijarde eura. Ukupna otplata u tom je razdoblju iznosila vrtoglavih 5,5 milijardi eura. Iduća godina bit će nam po otplati vanjskog duga teža od ove, u kojoj moramo vratiti oko 10 milijardi eura. Olakšanje slijedi 2012., kada će se otplata prepoloviti na 5,4 milijarde eura. U 2013., kada bismo već trebali biti u EU, na naplatu nam, prema podacima HNB-a, dolazi malo više od 4,3 milijarde eura.


Komentari članka

Vezani članci

'Za mali kredit HAMAG traži toliko papira da od svega želim odustati'

01.04.2020.

Imam potrebna znanja za ispunjavanje ove procedure i pribavljanje potrebnih dokumenata, ali za to su mi potrebna barem dva dana. Međutim, kada prosječan mikro poduzetnik vidi sve zahtjeve, smatram da neće ni pokušati sam realizirati kredit

HNB plasirao 350 mil. kn

31.03.2020.

Nastavak je to niza mjera koje HNB poduzima kako bi se održala stabilnost tečaja

Adrović: Banke neće podizati ovrhe do 30. lipnja

30.03.2020.

Banke u Hrvatskoj još uvijek razmatraju mogućnost na moratorij na otplatu kredita tvrtkama i građanima uz formiranje garantne sheme

Vujčić objavio tko ima pravo na odgodu otplate kredita

22.03.2020.

"Bilo koje vrste kredit. Ako izgubite prihod, ne možete podmirivati bilo koju vrstu dužničke obveze", rekao je Vujčić, dodajući da ima i ljudi u ovom trenutku koji uopće nemaju prihod. "Oni su sigurno snažno pogođeni, treba im omogućiti odgodu", kaže Vujč

Banke najavile odgodu plaćanja kredita na tri mjeseca za pogođene koronavirusom

20.03.2020.

Hrvatska udruga banaka (HUB) izvijestila je u četvrtak da banke iduća tri mjeseca neće poduzimati mjere prisilne naplate duga te će razmatrati i odobravati zahtjeve za odgodom plaćanja kredita za građane i poduzetnike čiji je bonitet ozbiljno narušen usli

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1037 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1026 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 681 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 599 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 500 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija