Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lis 2010

Svaki mjesec vraćat ćemo tri Pelješka mosta...

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Jutarnji.hr  

Svaki mjesec vraćat ćemo tri Pelješka mosta...

Hrvatskoj sljedeće godine na naplatu dolazi rekordan iznos vanjskoga duga: gotovo 10,5 milijardi eura! Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), otplatom dugova u 2011. najviše će biti opterećene državne i privatne tvrtke. Poduzećima na naplatu stiže 4,1 milijarda eura otplate na zaduženja koja su proteklih godina podigli u inozemstvu. U malo boljem položaju bit će banke, koje se uglavnom zadužuju kod svojih matičnih banaka u inozemstvu. One u 2011. moraju vratiti više od 2,8 milijardi eura. Sljedeća godina neće biti laka ni Ivanu Šukeru, potpredsjedniku Vlade i ministru financija, koji će morati smisliti kako za otplatu namaknuti više od 900 milijuna eura. Riječ je uglavnom o novcu koji smo na svjetskom financijskom tržištu uzimali u proteklih pet ili šest godina. Novac od tih zaduženja završio je u gradnji autocesta i stanova te u kreditima koje su građani uzimali kako bi kupili stan ih auto ili naprosto financirali svakodnevnu potrošnju. Slično je i sa zaduženjima države i lokalne samouprave, dio kojih je otišao u financiranje administracije, plaća, mirovina i socijale. Na sav taj posuđeni novac moramo nagodinu platiti i više od milijardu eura kamate.

Statistički gledano, svaki će građanin nagodinu morati vratiti oko 2370 eura ili 17.300 kuna. Iznos je to veći od tri prosječne mjesečne neto plaće, koja je, prema podacima državne statistike, u srpnju u Hrvatskoj iznosila 5323 kune ih oko 730 eura. Ako ubrojimo samo zaposlene, kojih je oko milijun i pol, svaki će od njih morati vratiti 7000 eura ih 51.100 kuna, što je 9,5 prosječnih mjesečnih neto plaća. Mjesečna rata inozemnog duga u 2011. je oko 870 milijuna eura ili 6,35 milijardi kuna. To je gotovo cjelokupan iznos projekta Brijuni Rivijera, čiju ukupnu vrijednost Vlada procjenjuje na 895 milijuna eura, a od kojeg se očekuje da otvori tisuće novih radnih mjesta duž brijunskog priobalja. Čak i s napuhanim cijenama gradnje autocesta, Hrvatska bi jednim mjesečnim iznosom potrebnim za povrat vanjskog duga u 2011. mogla sagraditi gotovo 125 kilometara autocesta ili milijuna eura ili oko 210 milijuna kuna iznosi dnevna otplata tri Pelješka mosta. Štoviše, iznos koji bismo u 2011. svakog mjeseca trebali stavljati na stranu kako bismo bili u stanju vraćati dugove prema inozemstvu dovoljan je za gradnju nove termoelektrane u Plominu, koja je jedan od ključnih projekata Vladina New Deala kojim Banski dvori žele oživjeti recesijom izmučeno hrvatsko gospodarstvo.

Trendovi su svakako zabrinjavajući. Već krajem ove godine vrijednost našeg vanjskog duga dosegnut će čak 300 posto iznosa našega godišnjeg izvoza roba i usluga, što jasno sugerira potrebu za promjenom obrasca gospodarske politike u Hrvatskoj, upozorava Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke. Zabrinutost ne krije ni Damir Novotny, neovisni ekonomist, koji upozorava da će posebno kritično biti prvo i četvrto tromjesečje 2011., kada državi na naplatu dolazi najveći dio inozemnog duga. Ipak, naši sugovornici ne očekuju da bi Hrvatska mogla imati problema s vraćanjem duga, jer će se opet zadužiti da bi vratila stare dugove, ali po višim kamatama nego dosad. Kamatne stope za refinanciranje dospjelih dugova vjerojatno će biti visoke jer Vlada ne pokazuje namjeru provedbe reformi. Povećat će nam se i premija rizika, pa će se država najvjerojatnije zaduživati po kamatnoj stopi od oko šest posto, što je dvostruko više od cijene pokojoj se zadužuju Slovenija, Češka ili Slovačka, upozorava Novotny.

Ministar Ivan Šuker je u Washingtonu, na zasjedanju Svjetske banke i MMF-a, mogao čuti primjedbe svjetskih financijskih policajaca zbog eksplozije hrvatskog vanjskoga duga u proteklih desetak godina. Prema riječima Petera Harrolda, direktora Svjetske banke za srednju Europu i Baltik, ta je institucija spremna Hrvatskoj pružiti financijsku pomoć, ako Vlada u potpunosti provede svoj Program gospodarskog oporavka. Za otplatu vanjskog duga teško je i posljednje ovogodišnje tromjesečje, kad moramo vratiti 3,9 milijardi eura glavnice i 291,5 milijuna eura kamata - ukupno 4,2 milijarde eura! Najgore je poduzećima, kojima dospijevaju 1,33 milijarde eura, uglavnom dugoročnih kredita, te bankama sa 659 milijuna eura, dok država može predahnuti, jer mora vratiti samo 69,1 milijun eura. Banke su, doduše, najgore prošle u prethodnom, trećem tromjesečju, kad su im na naplatu dospjele više od 3 milijarde eura. Ukupna otplata u tom je razdoblju iznosila vrtoglavih 5,5 milijardi eura. Iduća godina bit će nam po otplati vanjskog duga teža od ove, u kojoj moramo vratiti oko 10 milijardi eura. Olakšanje slijedi 2012., kada će se otplata prepoloviti na 5,4 milijarde eura. U 2013., kada bismo već trebali biti u EU, na naplatu nam, prema podacima HNB-a, dolazi malo više od 4,3 milijarde eura.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Hrvatski BDP bi u 2020. mogao pasti 9,7 posto, iduće godine porasti 6,2 posto

10.07.2020.

Navode kako će smanjenje robnog izvoza, zbog pada inozemne potražnje, i još veći pad turističkih prihoda nepovoljno djelovati na saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance, ali on bi trebao ostati pozitivan zbog smanjenja uvoza i veće apsorpcije eu

Produžili moratorije turizmu do lipnja 2021.

07.07.2020.

Razlog za produženje je poslovanje pogođeno pandemijom COVID-19, a osim produženja moratorija za sve na sedam mjeseci te za turizam do 16 mjeseci, klijentima koji imaju pozitivan covid score prema metodologiji Fine (ili na drugi način dokažu pad prihoda)

Teror uhljeba: Inspektori bez upozorenja kaznili firmu zbog potpune gluposti

04.07.2020.

U zapadnim je zemljama, ističu poduzetnici, pristup dijametralno suprotan: poduzetnike se najprije upozorava na prekršaje i pomaže im se u njihovu otklanjanju, a tek potom, ako ne postupe kako im je sugerirano, pribjegava se kažnjavanju.

Svjetska banka odobrila Hrvatskoj dva projekta od ukupno 500 milijuna dolara

29.06.2020.

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Hrvatskoj dva projekta ukupne vrijednosti 500 milijuna američkih dolara radi pružanja hitne potpore hrvatskim vlastima u ublažavanju učinaka trostrukog šoka koji je pogodio zemlju ove godine, priopćeno je

Do sada zaprimljeno ukupno 2237 zahtjeva za neki od tri oblika zajma tvrtkama pogođenima koronakrizom

07.05.2020.

Najviše zahtjeva zaprimljeno je za COVID zajam i za ESIF mikro, potom za mikrozajam za obrtna sredstva za ruralni razvoj

Tag cloud

  1. 2028 članka imaju tag hrvatska
  2. 2097 članka imaju tag turizam
  3. 1578 članka imaju tag financije
  4. 1306 članka imaju tag izvoz
  5. 1086 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1024 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 740 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 864 članka imaju tag investicije
  11. 956 članka imaju tag ict
  12. 1007 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 896 članka imaju tag industrija
  15. 792 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 615 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 368 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 269 članka imaju tag koronavirus
  26. 361 članka imaju tag eu fondovi
  27. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 386 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 428 članka imaju tag dzs
  33. 314 članka imaju tag osijek
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 305 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici