Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Stu 2017

Svaki drugi dužnik domaćih banaka ima kredit u kunama

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr  

Svaki drugi dužnik domaćih banaka ima kredit u kunama

Udjel kunskih kredita građana porastao je u rujnu 6,5 posto godišnje na gotovo 47 posto.

Kunski krediti sve su češći izbor klijenata hrvatskih banaka. Ukupni krediti stanovništvu u rujnu su iznosili 118 milijardi kuna, a uslijed mjesečnog i godišnjeg rasta kunskih kredita, uz istodobno smanjenje deviznih i onih s valutnom klauzulom, udio kredita u domaćoj valuti u ukupnima u tom je mjesecu skočio za više od 6,5 postotnih bodova na godišnjoj razini, na 46,9 posto. Ukupni plasmani su u odnosu na mjesec ranije povećani za milijardu kuna ili 0,9 posto, dok je na godišnjoj razini porast bio blaži i iznosio je 340 milijuna kuna ili 0,3 posto.

Divergentna kretanja
Pritom analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke Hrvatske narodne banke (HNB) ističu da, promatrano prema valutnoj strukturi, iza blagog porasta na godišnjoj razini stoje divergentna kretanja kunskih kredita u odnosu na devizne i kredite s valutnom klauzulom. Naime, ukupni kunski krediti krajem rujna su iznosili 55,3 milijarde kuna i bili za gotovo osam milijardi kuna ili 16,7 posto veći u odnosu na kraj prošlogodišnjeg rujna.

Istovremeno, devizni krediti i krediti s valutnom klauzulom su na kraju rujna iznosili 62,7 milijardi kuna te su na godišnjoj razini zabilježili pad za 7,6 milijardi kuna ili 10,8 posto. "Posljedično, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu porastao je s 40,3 posto krajem prošlogodišnjeg rujna na 46,9 posto krajem rujna ove godine, odražavajući time trend razduživanja stanovništva u devizama i smanjenje valutnih rizika", navode iz RBA.

Podaci središnje banke pokazuju i da najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu i dalje imaju stambeni krediti, koji su krajem rujna iznosili ukupno 51,7 milijardi kuna, što na godišnjoj razini predstavlja smanjenje od 620 milijuna kuna ili 1,2 posto. Iz RBA ističu da je i unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv trend promjene valutne strukture. Naime, udio kunskih u ukupnim stambenim kreditima krajem rujna je iznosio 24,6 posto ili 6,3 postotna boda u odnosu na rujna lani, dok je istovremeno udio kredita s valutnom klauzulom, koji su prevladavajuće indeksirani za euro, pao s 81,7 posto krajem rujna lani na 75,4 posto na kraju rujna ove godine.

Razduživanje pri kraju
Gotovinski nenamjenski krediti su, pak, iznosili 42,6 milijardi kuna te su na godišnjoj razini povećani za 5,1 posto ili 2,1 milijardu kuna, a analitičari RBA i ovdje ukazuju na rast udjela kunskih u odnosu na kredite s valutnom klauzulom. Kunski krediti su, naime, na kraju rujna u ukupnim gotovinskim nenamjenskim kreditima imali udio od 65,7 posto naspram 55,9 posto godinu ranije.

"Smatramo da se proces razduživanja sektora stanovništva primakao svome kraju, što bi se u narednom razdoblju prvenstveno moglo odraziti u kretanjima kategorije stambenih kredita. Naime, prema rezultatima Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka koju provodi HNB, potražnja stanovništva za stambenim kreditima je i u trećem ovogodišnjem tromjesečju, nakon jakog porasta u drugom tromjesečju, nastavila s rastom.

Veća potražnja za stambenim kreditima bila je pod utjecajem bolje perspektive na tržištu nekretnina, kao i rasta pouzdanja potrošača", ocjenjuju iz RBA. Podsjećaju i da je početkom studenog Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) odobrila 2305 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita, što bi trebalo podići nominalnu vrijednost stambenih kredita. No, s druge strane, ističu da će oporavak ukupnog kreditiranja stanovništva biti skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada, koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, preduvjeta za ulazak u nove financijske obveze.


Komentari članka

Vezani članci

Krediti još povoljniji, kamate na štednju ostaju tik do nule

14.03.2019.

Za domaće financijske stručnjake odluka Europske središnje banke bila je očekivana

Udruga Franak: Konverzijom niti jedan CHF dužnik nije potpuno obeštećen!

08.03.2019.

Presudom se dobiva umanjenje glavnice koje je daleko veće nego kod konverzije, a osim toga se dobije i preplaćeni iznos kamata, i preplaćeni iznos na temelju rasta tečaja uz pripadajuću zateznu kamatu po oba zahtjeva za isplatu.

HPB ostvario rekordne poslovne rezultate, neto dobit premašila 150 milijuna kuna

28.02.2019.

HPB planira postati jedna od vodećih banaka u sufinanciranju i predfinanciranju projekata iz ESIF fondova za što je zainteresiran veliki broj jedinica lokalne samouprave i javnih ustanova.

Addiko Bank predstavila prvu u potpunosti digitalnu poslovnicu

26.02.2019.

Addiko banka danas je predstavila Addiko Virtualnu poslovnicu, prvu digitalnu poslovnicu u Hrvatskoj koja klijentima svih banaka omogućava u potpunosti digitalan kreditni proces, od zahtjeva do odobrenja, bez potrebe za odlaskom u poslovnicu te proces otv

Zagrebačka banka uvela m-novčanik za plaćanje mobitelom umjesto karticom

16.02.2019.

Korisnici Maestro i Mastercard kartica Zagrebačke banke odsad mogu plaćati mobitelom koristeći aplikaciju m-zaba

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 864 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija