Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Stu 2017

Svaki drugi dužnik domaćih banaka ima kredit u kunama

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr  

Svaki drugi dužnik domaćih banaka ima kredit u kunama

Udjel kunskih kredita građana porastao je u rujnu 6,5 posto godišnje na gotovo 47 posto.

Kunski krediti sve su češći izbor klijenata hrvatskih banaka. Ukupni krediti stanovništvu u rujnu su iznosili 118 milijardi kuna, a uslijed mjesečnog i godišnjeg rasta kunskih kredita, uz istodobno smanjenje deviznih i onih s valutnom klauzulom, udio kredita u domaćoj valuti u ukupnima u tom je mjesecu skočio za više od 6,5 postotnih bodova na godišnjoj razini, na 46,9 posto. Ukupni plasmani su u odnosu na mjesec ranije povećani za milijardu kuna ili 0,9 posto, dok je na godišnjoj razini porast bio blaži i iznosio je 340 milijuna kuna ili 0,3 posto.

Divergentna kretanja
Pritom analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke Hrvatske narodne banke (HNB) ističu da, promatrano prema valutnoj strukturi, iza blagog porasta na godišnjoj razini stoje divergentna kretanja kunskih kredita u odnosu na devizne i kredite s valutnom klauzulom. Naime, ukupni kunski krediti krajem rujna su iznosili 55,3 milijarde kuna i bili za gotovo osam milijardi kuna ili 16,7 posto veći u odnosu na kraj prošlogodišnjeg rujna.

Istovremeno, devizni krediti i krediti s valutnom klauzulom su na kraju rujna iznosili 62,7 milijardi kuna te su na godišnjoj razini zabilježili pad za 7,6 milijardi kuna ili 10,8 posto. "Posljedično, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu porastao je s 40,3 posto krajem prošlogodišnjeg rujna na 46,9 posto krajem rujna ove godine, odražavajući time trend razduživanja stanovništva u devizama i smanjenje valutnih rizika", navode iz RBA.

Podaci središnje banke pokazuju i da najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu i dalje imaju stambeni krediti, koji su krajem rujna iznosili ukupno 51,7 milijardi kuna, što na godišnjoj razini predstavlja smanjenje od 620 milijuna kuna ili 1,2 posto. Iz RBA ističu da je i unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv trend promjene valutne strukture. Naime, udio kunskih u ukupnim stambenim kreditima krajem rujna je iznosio 24,6 posto ili 6,3 postotna boda u odnosu na rujna lani, dok je istovremeno udio kredita s valutnom klauzulom, koji su prevladavajuće indeksirani za euro, pao s 81,7 posto krajem rujna lani na 75,4 posto na kraju rujna ove godine.

Razduživanje pri kraju
Gotovinski nenamjenski krediti su, pak, iznosili 42,6 milijardi kuna te su na godišnjoj razini povećani za 5,1 posto ili 2,1 milijardu kuna, a analitičari RBA i ovdje ukazuju na rast udjela kunskih u odnosu na kredite s valutnom klauzulom. Kunski krediti su, naime, na kraju rujna u ukupnim gotovinskim nenamjenskim kreditima imali udio od 65,7 posto naspram 55,9 posto godinu ranije.

"Smatramo da se proces razduživanja sektora stanovništva primakao svome kraju, što bi se u narednom razdoblju prvenstveno moglo odraziti u kretanjima kategorije stambenih kredita. Naime, prema rezultatima Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka koju provodi HNB, potražnja stanovništva za stambenim kreditima je i u trećem ovogodišnjem tromjesečju, nakon jakog porasta u drugom tromjesečju, nastavila s rastom.

Veća potražnja za stambenim kreditima bila je pod utjecajem bolje perspektive na tržištu nekretnina, kao i rasta pouzdanja potrošača", ocjenjuju iz RBA. Podsjećaju i da je početkom studenog Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) odobrila 2305 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita, što bi trebalo podići nominalnu vrijednost stambenih kredita. No, s druge strane, ističu da će oporavak ukupnog kreditiranja stanovništva biti skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada, koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, preduvjeta za ulazak u nove financijske obveze.


Komentari članka

Vezani članci

Banke zaradile 1,43 mlrd. kuna – milijardu kuna više nego lani

08.06.2018.

Ovo mogla biti jedna od rekordnih godina za banke, posebno imajući u vidu oporavak novoodobrenih kredita.

Banke ipak smiju koristiti HROK

05.06.2018.

Agenciji za zaštitu osobnih podataka nisu se javili ni Hrvatska udruga banaka ni HROK iako su od donošenja GDPR-a prošle dvije godine

Sberbank se povlači iz niza europskih zemalja

24.05.2018.

U Europi Sberbank je prisutan u Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji i nizu zemalja srednje i istočne Europe, uključujući Hrvatsku

Banke od petka više neće znati koliko imate kredita

22.05.2018.

Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) donijeta je 2016. godine i u svim zemljama EU-a počet će se primjenjivati od 25. svibnja ove godine. Ta uredba donosi promjene u načinu poslovanja i u zakonodavnom sektoru, ponajviše u odnosu na prava građana

GDPR stupa na snagu: Banke više neće moći provjeravati podatke

21.05.2018.

Uoči stupanja snagu Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), građani su zatrpani upitima brojnih tvrtki koji od njih traže da ažuriraju svoje podatke i daju im potrebnu suglasnost za nastavak suradnje.

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija