Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Stu 2017

Svaki drugi dužnik domaćih banaka ima kredit u kunama

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr  

Svaki drugi dužnik domaćih banaka ima kredit u kunama

Udjel kunskih kredita građana porastao je u rujnu 6,5 posto godišnje na gotovo 47 posto.

Kunski krediti sve su češći izbor klijenata hrvatskih banaka. Ukupni krediti stanovništvu u rujnu su iznosili 118 milijardi kuna, a uslijed mjesečnog i godišnjeg rasta kunskih kredita, uz istodobno smanjenje deviznih i onih s valutnom klauzulom, udio kredita u domaćoj valuti u ukupnima u tom je mjesecu skočio za više od 6,5 postotnih bodova na godišnjoj razini, na 46,9 posto. Ukupni plasmani su u odnosu na mjesec ranije povećani za milijardu kuna ili 0,9 posto, dok je na godišnjoj razini porast bio blaži i iznosio je 340 milijuna kuna ili 0,3 posto.

Divergentna kretanja
Pritom analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke Hrvatske narodne banke (HNB) ističu da, promatrano prema valutnoj strukturi, iza blagog porasta na godišnjoj razini stoje divergentna kretanja kunskih kredita u odnosu na devizne i kredite s valutnom klauzulom. Naime, ukupni kunski krediti krajem rujna su iznosili 55,3 milijarde kuna i bili za gotovo osam milijardi kuna ili 16,7 posto veći u odnosu na kraj prošlogodišnjeg rujna.

Istovremeno, devizni krediti i krediti s valutnom klauzulom su na kraju rujna iznosili 62,7 milijardi kuna te su na godišnjoj razini zabilježili pad za 7,6 milijardi kuna ili 10,8 posto. "Posljedično, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu porastao je s 40,3 posto krajem prošlogodišnjeg rujna na 46,9 posto krajem rujna ove godine, odražavajući time trend razduživanja stanovništva u devizama i smanjenje valutnih rizika", navode iz RBA.

Podaci središnje banke pokazuju i da najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu i dalje imaju stambeni krediti, koji su krajem rujna iznosili ukupno 51,7 milijardi kuna, što na godišnjoj razini predstavlja smanjenje od 620 milijuna kuna ili 1,2 posto. Iz RBA ističu da je i unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv trend promjene valutne strukture. Naime, udio kunskih u ukupnim stambenim kreditima krajem rujna je iznosio 24,6 posto ili 6,3 postotna boda u odnosu na rujna lani, dok je istovremeno udio kredita s valutnom klauzulom, koji su prevladavajuće indeksirani za euro, pao s 81,7 posto krajem rujna lani na 75,4 posto na kraju rujna ove godine.

Razduživanje pri kraju
Gotovinski nenamjenski krediti su, pak, iznosili 42,6 milijardi kuna te su na godišnjoj razini povećani za 5,1 posto ili 2,1 milijardu kuna, a analitičari RBA i ovdje ukazuju na rast udjela kunskih u odnosu na kredite s valutnom klauzulom. Kunski krediti su, naime, na kraju rujna u ukupnim gotovinskim nenamjenskim kreditima imali udio od 65,7 posto naspram 55,9 posto godinu ranije.

"Smatramo da se proces razduživanja sektora stanovništva primakao svome kraju, što bi se u narednom razdoblju prvenstveno moglo odraziti u kretanjima kategorije stambenih kredita. Naime, prema rezultatima Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka koju provodi HNB, potražnja stanovništva za stambenim kreditima je i u trećem ovogodišnjem tromjesečju, nakon jakog porasta u drugom tromjesečju, nastavila s rastom.

Veća potražnja za stambenim kreditima bila je pod utjecajem bolje perspektive na tržištu nekretnina, kao i rasta pouzdanja potrošača", ocjenjuju iz RBA. Podsjećaju i da je početkom studenog Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) odobrila 2305 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita, što bi trebalo podići nominalnu vrijednost stambenih kredita. No, s druge strane, ističu da će oporavak ukupnog kreditiranja stanovništva biti skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada, koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, preduvjeta za ulazak u nove financijske obveze.


Komentari članka

Vezani članci

Većina Hrvata koristi kartice i žele plaćati mobitelom

24.12.2018.

Većina Hrvata koristi kartice i žele plaćati mobitelom, a u online kupnju se upuštaju zbog povoljnijih cijena

Rimac: Ili ćemo postati veliki, ili ćemo propasti

10.12.2018.

Potpredsjednik Europske investicijske banke EIB Dario Scannapieco i Mate Rimac potpisali su ugovor o zajmu vrijednom 30 milijuna eura za istraživanje, razvoj i proširenje proizvodnih kapaciteta u Svetoj Nedelji.

Banke u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine ostvarile ogromnu dobit, gotovo dvostruko više nego lani

06.12.2018.

Dobit i profitabilnost banaka prošle su godine bile pod pritiskom povećanih troškova rezervacija zbog Agrokora, pa im je u devet mjeseci 2017. godine ukupnu bruto dobit iznosila 2.63 milijarde kuna, što je bilo oko 47 posto manje nego u razdoblju siječanj

Splitski sud proglasio ništetnim kredit u švicarcima, banka mora vratiti 262 tisuće kuna

30.10.2018.

Presudom je utvrđeno kako je ugovor ništetan i od dana pravomoćnosti presude neće više imati nikakve pravne učinke niti na jednu ugovornu stranu, i to unatoč konverziji toga kredita na temelju tzv. Zakona o konverziji.

Nužno ubrzavanje digitalne transformacije banaka

21.10.2018.

Tijekom 2018. banke na svjetskoj razini namjeravaju uložiti 9,7 milijardi američkih dolara kako bi poboljšale digitalne mogućnosti svojih službi za korisnike. Internetske i mobilne usluge postale su komercijalnim bankama jednako važne koliko i usluge posl

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 796 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 804 članka imaju tag investicije
  9. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 881 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  18. 527 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast