Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Stu 2017

Svaki drugi dužnik domaćih banaka ima kredit u kunama

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr  

Svaki drugi dužnik domaćih banaka ima kredit u kunama

Udjel kunskih kredita građana porastao je u rujnu 6,5 posto godišnje na gotovo 47 posto.

Kunski krediti sve su češći izbor klijenata hrvatskih banaka. Ukupni krediti stanovništvu u rujnu su iznosili 118 milijardi kuna, a uslijed mjesečnog i godišnjeg rasta kunskih kredita, uz istodobno smanjenje deviznih i onih s valutnom klauzulom, udio kredita u domaćoj valuti u ukupnima u tom je mjesecu skočio za više od 6,5 postotnih bodova na godišnjoj razini, na 46,9 posto. Ukupni plasmani su u odnosu na mjesec ranije povećani za milijardu kuna ili 0,9 posto, dok je na godišnjoj razini porast bio blaži i iznosio je 340 milijuna kuna ili 0,3 posto.

Divergentna kretanja
Pritom analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke Hrvatske narodne banke (HNB) ističu da, promatrano prema valutnoj strukturi, iza blagog porasta na godišnjoj razini stoje divergentna kretanja kunskih kredita u odnosu na devizne i kredite s valutnom klauzulom. Naime, ukupni kunski krediti krajem rujna su iznosili 55,3 milijarde kuna i bili za gotovo osam milijardi kuna ili 16,7 posto veći u odnosu na kraj prošlogodišnjeg rujna.

Istovremeno, devizni krediti i krediti s valutnom klauzulom su na kraju rujna iznosili 62,7 milijardi kuna te su na godišnjoj razini zabilježili pad za 7,6 milijardi kuna ili 10,8 posto. "Posljedično, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu porastao je s 40,3 posto krajem prošlogodišnjeg rujna na 46,9 posto krajem rujna ove godine, odražavajući time trend razduživanja stanovništva u devizama i smanjenje valutnih rizika", navode iz RBA.

Podaci središnje banke pokazuju i da najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu i dalje imaju stambeni krediti, koji su krajem rujna iznosili ukupno 51,7 milijardi kuna, što na godišnjoj razini predstavlja smanjenje od 620 milijuna kuna ili 1,2 posto. Iz RBA ističu da je i unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv trend promjene valutne strukture. Naime, udio kunskih u ukupnim stambenim kreditima krajem rujna je iznosio 24,6 posto ili 6,3 postotna boda u odnosu na rujna lani, dok je istovremeno udio kredita s valutnom klauzulom, koji su prevladavajuće indeksirani za euro, pao s 81,7 posto krajem rujna lani na 75,4 posto na kraju rujna ove godine.

Razduživanje pri kraju
Gotovinski nenamjenski krediti su, pak, iznosili 42,6 milijardi kuna te su na godišnjoj razini povećani za 5,1 posto ili 2,1 milijardu kuna, a analitičari RBA i ovdje ukazuju na rast udjela kunskih u odnosu na kredite s valutnom klauzulom. Kunski krediti su, naime, na kraju rujna u ukupnim gotovinskim nenamjenskim kreditima imali udio od 65,7 posto naspram 55,9 posto godinu ranije.

"Smatramo da se proces razduživanja sektora stanovništva primakao svome kraju, što bi se u narednom razdoblju prvenstveno moglo odraziti u kretanjima kategorije stambenih kredita. Naime, prema rezultatima Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka koju provodi HNB, potražnja stanovništva za stambenim kreditima je i u trećem ovogodišnjem tromjesečju, nakon jakog porasta u drugom tromjesečju, nastavila s rastom.

Veća potražnja za stambenim kreditima bila je pod utjecajem bolje perspektive na tržištu nekretnina, kao i rasta pouzdanja potrošača", ocjenjuju iz RBA. Podsjećaju i da je početkom studenog Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) odobrila 2305 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita, što bi trebalo podići nominalnu vrijednost stambenih kredita. No, s druge strane, ističu da će oporavak ukupnog kreditiranja stanovništva biti skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada, koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, preduvjeta za ulazak u nove financijske obveze.


Komentari članka

Vezani članci

Zašto je premalo ljudi tužilo banke: Teško je naći odvjetnika, a troškovi suda su veliki

11.06.2019.

Najave da će sudovi biti zatrpani s nekoliko desetaka tisuća tužbi potrošača protiv banaka zbog preplaćenih kamata, čini se, neće se ostvariti. Pozivajući se na podatke Ministarstva pravosuđa, N1 je objavio kako su do 5. lipnja općinski sudovi ukupno zapr

Promjene u plaćanju putem internetskog bankarstva

30.05.2019.

Nova regulativna Europske unije PSD2, to jest novi Zakon o platnom prometu donosi brojne promjene. One na snagu stupaju do kraja rujna.

Vlada želi stopirati ulazak Revoluta i N26 u Hrvatsku

25.04.2019.

Bošnjakovićevo ministarstvo predlaže da se poslodavcima zabrani da plaće radnicima isplaćuju na račune banaka koje fizički nisu registrirane u Hrvatskoj. De facto, predlaže da se novim, nadolazećim konkurentima na bankarskom tržištu u Hrvatskoj onemogući

Bankama prijeti još 30.000 tužbi: Iz Udruge upozoravaju da je rok do 13. lipnja

04.04.2019.

Ohrabreni odlukom Vrhovnog suda iz koje proizlazi da imaju pravo tužiti banke zbog “ništetnih ugovorenih odredbi”, bez obzira na konverziju kredita u švicarskim francima, stotine dužnika već su počele tražiti odvjetnike i raspitivati se o potrebnoj dokume

Udruga Franak proglasila "povijesnu pobjedu"

03.04.2019.

Vrhovni sud utvrdio je kako činjenica da je potrošač sklopio dodatak ugovoru o kreditu i proveo konverziju u euro ne znači da je time izgubio pravni interes utvrđivanja jesu li pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne.

Tag cloud

  1. 1916 članka imaju tag hrvatska
  2. 1929 članka imaju tag turizam
  3. 1532 članka imaju tag financije
  4. 1223 članka imaju tag izvoz
  5. 833 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 958 članka imaju tag trgovina
  8. 828 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 576 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija