Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Kol 2021

Suša "osušila" i soju: Prinosi manji, cijena dostiže 4 kune?

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Miroslav Flego  

Suša "osušila" i soju: Prinosi manji, cijena dostiže 4 kune?

Nakon što je cijena pšenice nedugo nakon žetve počela neočekivano rasti, raste i cijena soje uoči žetve. Kako se navodi na web-stranici Žito grupe, koja jedina od hrvatskih otkupljivača nudi kotacijske cijene, 12. srpnja cijena soje bila je 3,75 kuna za kilogram, 28. srpnja porasla je na 3,90 kuna, a posljednja objava, od 20. kolovoza, ističe cijenu od 4 kune.

Josip Bičvić, član Uprave Žito grupe, koja i proizvodi i otkupljuje poljoprivredne proizvode, bio je iznenađen kada smo mu rekli da proizvođači soje već očekuju da će otkupna cijena biti četiri kune po kilogramu. To je više nego prošle godine, a, kažu neki ratari, takvu dobru cijenu ne pamte. Trenutačne cijene mogu se mijenjati nagore ili nadolje, ovisno o tržištu, ali, tvrdi Bičvić, danas nitko ne može znati koja će cijena biti.

Svjetske burze

– Bilo bi dobro kada bismo danas znali cijenu po kojoj će se otkupljivati soja, pa bi ju naši proizvođači mogli pohraniti u silose i čekati najvišu cijenu... Osobno ne znam koja će cijena biti, hoće li biti iznad ili ispod četiri kune, jer to određuje tržište. Pratimo svjetske burze i određujemo cijenu, koju objavljujemo na našoj stranici i svima je dostupna. Danas možemo samo nagađati i igrati se – kaže Josip Bičvić.

Deset najvećih proizvođača soje iz slavonskih je županija i uzgaja je na 36.355 hektara, što je više od 40 posto ukupne proizvodnje. Belje Plus uzgaja soju na više od 9000 hekatra, PP Orahovica i Kutjevo d.d. na gotovo 6000, Novi Agrar na 5000, PIK-Vinkovci Plus na 2300 hektara, PPK Valpovo na 2000, Hana-Vuka Budimci na 1800, Poljoprivredno-prehrambeni kompleks d.o.o. na 1620, Vupik Plus na 1400 i Krndija d.o.o. na 1230 hektara.

Marko Grgić, mlađi poljoprivrednik iz Tovarnika, obrađuje 100 hektara, od kojih dvadesetak godina soju sije na 30 hektara i zadovoljan je. Posljednjih je nekoliko godina suša, na koju je soja najosjetljivija, smanjila prinos, a strahuje da će tako biti i ove godine, što će se vidjeti u žetvi, koja počinje sredinom rujna.

– Prošlih nekoliko godina bilo je jako loše za soju, poglavito zbog suše. Nekada smo imali prinos 3,5 tona, pa i 4, po hektaru, a ove godine bojim se da ćemo prinosom od 2,5 tona morati biti zadovoljni. Cijena je, koliko čujem, dobra, 4 - 4,5 kuna po kilogramu, ali neće je biti puno. Za soju sam se odlučio jer nije previše zahtjevna kultura, a dobra je i kao pretkultura za pšenicu. Osim pšenice uzgajam i pivski ječam i kukuruz. Prije je bilo puno bolje, ali sada vidim da se ljudi sve manje odlučuju na soju upravo zato što su godine sve sušnije. Kada godina bude dobra, soja donosi lijepu zaradu, ali kada je suša, teško pokrivamo troškove – kaže Grgić.

Slična iskustva ima i Rudolf Ač iz Vinkovaca, koji već tridsetak godina sije soju na približno 15 hektara jer je to "dobra kultura", koja, kako kaže, popravlja zemlju i zbog plodoreda.

Prazne mahune

– Ova je godina jako loša zbog suše. Ima mahuna soje, ali su prazne, usto ih je napao crveni pauk i biljka jednostavno propada. Posljednja kiša, s početka kolovoza, slabo je pomogla, ali da je ranije padala, možda bi popravila situaciju sa sojom. Imao sam uvijek solidne prinose 2,5, 3,5 i 4 tone po hektaru, ali posljednjih godina sve lošije. Čini mi se da sorte sjemena nisu otporne na sušu pa bi stručnjaci morali nešto popraviti kod sjemena soje. Nemam sustave navodnjavanja jer u blizini mojih njiva nema kanala, a ako ih ima, bez vode su. Suncokret se dobro drži jer je otporniji na sušu od drugih kultura. Ljudi smanjuju površine pod uljanom repicom, pa sam i ja, nakon 20 godina, izostavio ovogodišnju sjetvu, dok se ne pronađu kvalitetna zaštitna sredstva – kaže Rudolf Ač.

Među uljaricama, pokazalo je istraživanje Zeleno izvješće Ministarstva poljoprivrede, od 2013. do 2019. u ukupnoj proizvodnji uljarica, iskazano količinski, dominantno mjesto imala je soja, koja je sudjelovala s 48,3 posto i po opsegu proizvodnje četvrta je poljoprivredna kultura, nakon kukuruza, pšenice i šećerne repe. Soja je u 2019. bila zasijana na 78.334 hektara i prinos po hektaru iznosio je 3,1 tonu, a ukupna je proizvodnja bila 244.279 tona. Prinos po hektaru u toj godini smanjen je za 3,1 posto u odnosu prema 2018. Ukupna proizvodnja soje u 2019. smanjena je za 0,4 posto u odnosu prema godini prije. U razdoblju od 2014. do 2018. prosječno je na godišnjoj razini proizvedeno 204.977 tona soje, pa je proizvodnja u 2019. veća 19,2 posto od petogodišnjeg prosjeka. U tom vremenu prosječno se na godišnjoj razini soja proizvodila na 75.361 hektaru te su površine u 2019. godini bile veće 3,9 posto u odnosu prema petogodišnjem prosjeku, a prinos po hektaru veći 14 posto.

Prošle, 2020. godine, prema podatcima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ovu biljnu kulturu zasijala su 9864 korisnika u sustavu potpora, i to na 84.302 hektara, što je 8,5 hektara soje po korisniku.

Vanjskotrgovinskom razmjenom soje Hrvatska ostvaruje suficit, pa je u 2019. izvezeno 214.813 tona, u vrijednosti od 72,4 milijuna eura, a uvezeno je 13.606 tona za 5,9 milijuna.

Ako će ove godine cijena soje biti četiri i više kuna, postavlja se pitanje i koliko će rasti cijena stočne hrane za koju se koristi.

Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24 posto) i bjelančevina (35 – 50 posto), kako za prehranu ljudi tako i za hranidbu stoke te u razne industrijske svrhe. Sojino se zrno, inače, prerađuje i koristi za proizvodnju sira, mlijeka, pljeskavica, hrenovki, kruha, raznih slastica i dr. Lecitin izdvojen iz sojina ulja ima primjenu u pekarskoj, konditorskoj, farmaceutskoj, tekstilnoj i kemijskoj industriji...


Komentari članka

Vezani članci

Rekordne cijene pšenice hrvatskim ratarima donijele jako dobru zaradu

19.09.2021.

Objavljeni podaci upućuju na smanjenje proizvodnje pojedinih kultura u odnosu na 2020. godinu, a procjene su najavljivale znatno veći urod ranih kultura od onih objavljenih. Uzimajući to u obzir, stručnjaci Smartera su, putem izravne ankete kompanija koje

Proizvodnja pšenice ove je godine izrazito profitabilna djelatnost

17.09.2021.

Zanimljivo je kako je ove godine izostao veliki izvoz pšenice, jer su kupci očekivali da će se cijene na globalnim burzama smanjiti. No, srećom, za one koji čuvaju pšenicu na zalihama cijena pšenice na burzama i dalje raste te je na burzi u Budimpešti pre

Konzervacijski sustav obrade tla jedan od najznačajnijih elemenata održivog gospodarenja

15.09.2021.

Oranje je sustav koji još uvijek egzistira, ali on je - slobodno mogu reći - u izumiranju, naglasio je prof. dr.sc. Danijel Jug u Čačincima gdje se provode istraživanja različitih sustava obrade tla.

Krenula žetva suncokreta, Robert Mesaroš očekuje prinos iznad 20 metara po jutru

15.09.2021.

Kombajn i vaga kažu da je suncokret ove godine dobar. Točno ću moći reći kad sve ovršim, otkriva poznati ratar koji ovu uljaricu uzgaja na oko 22 hektara. Jedno je ipak poznato - žetva kasni u odnosu na prošle godine.

Uzgoj suncokreta - tko su TOP 10 proizvođača u Hrvatskoj?

14.09.2021.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle je godine, u odnosu na prethodnu, povećana proizvodnja suncokreta i to za 14 posto. U 2020. je uzgajan na 38.000 hektara, a prosječan prirod po hektaru bio je 3,2 tone. Ukupna proizvodnja iznosila je 12

Tag cloud

  1. 2262 članka imaju tag turizam
  2. 2138 članka imaju tag hrvatska
  3. 1410 članka imaju tag izvoz
  4. 1640 članka imaju tag financije
  5. 1231 članka imaju tag svijet
  6. 931 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1153 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1084 članka imaju tag trgovina
  9. 1057 članka imaju tag ict
  10. 902 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 920 članka imaju tag investicije
  12. 746 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1046 članka imaju tag EU
  14. 946 članka imaju tag industrija
  15. 831 članka imaju tag menadžment
  16. 442 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 646 članka imaju tag maloprodaja
  19. 443 članka imaju tag poticaji
  20. 604 članka imaju tag marketing
  21. 429 članka imaju tag opg
  22. 538 članka imaju tag tehnologija
  23. 517 članka imaju tag krediti
  24. 406 članka imaju tag eu fondovi
  25. 316 članka imaju tag potpore
  26. 393 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 438 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 460 članka imaju tag obrazovanje
  29. 418 članka imaju tag porezi
  30. 394 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 341 članka imaju tag osijek
  32. 395 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 319 članka imaju tag hgk
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 413 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici