Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Lip 2019

Suosnivačica Bellabeata Urška Sršen: Ljeto na Kanarima bilo nam je najproduktivnije razdoblje

Izvor: lider.media · Autor: Kata Pranić  

Suosnivačica Bellabeata Urška Sršen: Ljeto na Kanarima bilo nam je najproduktivnije razdoblje

Namjeravala je Urška Sršen postati akademska umjetnica, ali se tijekom studija kiparstva posve slučajno našla u IT-u i sad je kreativna direktorica tvrtke Bellabeat koju je osnovala sa Sandrom Murom.

U početku je planirala realizirati samo jedan projekt, ali je bio toliko zanimljiv investitorima u Silicijskoj dolini u Americi da su u startu uložili četiri i pol milijuna dolara u pametni nakit namijenjen ženama.

Ne radimo malo-pomalo, tako da osvajamo tržište kako zarađujemo. Prisiljeni smo zbog tehnološkog tržišta na kojem poslujemo, na kojem se stvari jako brzo mijenjaju i velika je konkurencija, iskorištavati investicije da napredujemo brže nego što bismo mogli polaganim, normalnim rastom

Danas Bellabeat, poznat po tome što su njegovi zaposlenici jedno ljeto radili na Kanarima, ima četiri proizvoda, a trenutačno priprema nove.
Sjedište tvrtke je u SAD-u, ima ured i u Londonu, proizvodnja je u Kini, ali u Zagrebu je najviše zaposlenih. Iako Sršen radi na sve četiri lokacije, ova mlada Slovenka rado boravi u podružnici tvrtke u Zagrebu, ali ipak najviše voli biti u Kini, gdje nadgleda proizvodnju Bellabeatovih proizvoda.

Što je vas kiparicu dovelo u IT sektor i Bellabeat?
– Studirala sam kiparstvo, ali nisam, nažalost, završila studij tako da tehnički nisam kiparica. Posve slučajno našla sam se u IT sektoru jer smo Sandro Mur i ja imali ideju te nam nije bio cilj osnovati tvrtku nego realizirati projekt, ali kad smo krenuli u to, zajednički smo osnovali Bellabeat. Mene je više zanimao dizajn, a Sandra više tehnologija i tu smo se negdje našli. Imali smo komplementarne vještine, naš se projekt odjednom počeo razvijati u tvrtku, krenuli smo skupljati investicije i bili prihvaćeni u ‘y combinator’ programu (financiranje startupa u ranoj fazi, nap. a.) te je odjednom sve krenulo. Tako smo se našli u poslovnom svijetu.

Kakva je tehnologija u pametnom nakitu i čemu on služi?
– U Bellabeatovu pametnom nakitu je senzorska tehnologija. U Leaf Urbanu i Timeu je senzor putem kojeg se prati kretanje tijekom dana i noći. Ideja je da se taj nakit nosi stalno jer se s pomoću njega može zaključiti koliko je žena tjelesno aktivna, koliko je koraka napravila, koliko spava i kakva joj je kvaliteta sna. Unutra je baterija koja traje do šest mjeseci, što je praktično za korisnike koji ne žele još jedan komad tehnologije o kojem se trebaju brinuti nego se tehnologija brine o njima. Staviš, nosiš i ne skidaš. U svemu tomu najvažnija je aplikacija u kojoj se obrađuju podaci na temelju kojih zaključujemo koje su navike korisnika i pokušavamo dati prijedlog za promjenu životnog stila. Pokušavamo sve aspekte fizičkog i mentalnog zdravlja spojiti u jednu aplikaciju i na temelju dobivenih podataka pomoći u promjeni životnog stila. U Springu, pametnoj boci, tehnologija je koja mjeri koliko vode netko pije i koliko bi je trebao popiti.

Napravili smo mnogo pogrešaka u početku, neke od njih i u komunikaciji. Možda i zbog toga što smo u nekom trenutku bili previše otvoreni i entuzijastični. Sad ne govorimo više o stvarima koje nisu crno na bijelo. Radimo na novom sadržaju koji će biti plasiran putem aplikacije. Svoj ekosustav također širimo s pomoću aplikacije te ćemo tako malo promijeniti svoj poslovni model, ali o tome možemo govoriti kad se to dogodi

Mogu li još uvijek Bellabeatovi zaposlenici tijekom ljeta raditi na Kanarima? Je li to bila dobra ideja?
– Tad je to bila jako dobra ideja, meni je to bilo najpozitivnije iskustvo u cijelome Bellabeatovu postojanju iako sam bila u početku skeptična. Pokrenuli smo taj projekt jer smo vidjeli da kultura rada u Europi tijekom ljeta opadne, svi više-manje idu na godišnji i to je bila naša alternativa kolektivnom godišnjem. Zaposlenici su mogli birati kamo žele ići, a zakupili smo cijeli resort na Kanarima gdje su zaposlenici mogli doći sa svojim partnerima i obiteljima i raditi te biti na odmoru. Većina je išla na Kanare i to je vrijeme bilo najproduktivnije razdoblje u Bellabeatu. Tad smo obavili nevjerojatne stvari u vrlo kratkom vremenu, u ograničenom radnom danu. Imali smo jako skraćeno radno vrijeme, zabavili smo se, opustili i povezali kao tim. Opet razmišljamo o nekoj alternativi tomu, ali malo nas je pogodilo jer je to u medijima bilo prilično iskrivljeno i predstavljeno na negativan način. Iznenadilo me to, tko može nešto naći negativno u tome? Zato smo na nekoliko godina odustali od toga.

Jesu li zaposlenici zainteresirani za takvo što?
– Jesu. Povremeno pitaju kad ćemo opet na Kanare. Ali sad prakticiramo nešto drugo: ako netko želi otići na dulje vrijeme, može raditi izvan tvrtke, a uveli smo i izlete. Nedavno je marketinški tim bio na jednodnevnom izletu u Ljubljani, sad to prakticiramo kao teambuilding. S druge strane, svi malo osvježimo glavu, išli smo pogledati nekoliko galerija, to je vrlo važno. Ne može tvrtka funkcionirati tako da od ponedjeljka do petka sjedimo tu od devet do sedamnaest sati.


Komentari članka

Vezani članci

Proizvodnja hrane u doba pandemije

11.08.2020.

- Sve više ljudi se okreće lokalnoj hrani, sve više upita smo imali gdje to nabaviti domaće, znači ne gledamo sve toliko crno kroz COVID, nego gledamo to kao novu, dobru priliku za naše proizvođače, smatra Marta Puntar iz Udruge za ruralni razvoj Ravni Ko

Od male obiteljske tvrtke iz Makarske do velikog izvoznika sladoleda

10.08.2020.

Počeci Premisa sežu u sada već davnu 1992. godinu, kada je njihov otac Miroslav Premeru, sa sinom Brankom Silvijom, osnovao Premis. Miroslav Premeru je i prije radio sa sladoledima: u diskontu je uvozio sladolede talijanske tvrtke Raffaele Magrini. No kak

Brojimo šlepere (19): U prvih 6 mjeseci ove godine Fanon je izvezao 722 kamiona robe u 11 zemalja EU

06.08.2020.

Tvrtka Fanon iz Petrijanca pokraj Varaždina bavi se proizvodnjom hrane za životinje i trenutno je jedan od lidera u regiji prije svega zbog inovativnosti i inovativnih proizvoda. Ne radi se o primarnim poljoprivrednim proizvodima kao što su žitarice i ulj

Svi su se smijali njegovoj ideji da će se Splićani zakačiti na japansku deliciju, a sada je Nikola Čelan splitski sushi-gazda bez kojeg više ne mogu ni studenti ni umirovljenici

04.08.2020.

Početkom devedesetih govorili su mu da nema šanse da će Hrvati slušati rap, pa je napravio TBF. Početkom nultih čudili su se njegovu konceptu pop-klape, pa su nastale klape Libar i Iskon. A prije nekoliko godina smijali su mu se na ideju da će se Splićani

Stvaraju hodajuću umjetnost: Ne bacajte stare tenisice, Zagrepčani Ivo i Mak otvorili su kliniku koja ih može restaurirati i prilagoditi baš vama

04.08.2020.

Kao i svaka obuća, i tenisice nakon nekog vremena nošenja postaju stare i ne više toliko primamljive očima. Pitanje je – što tada s njima? Dvojica prijatelja, Ivo Glavaš i Mak Gojnić, studenti Zagrebačke škole ekonomije i managementa, imaju rješenje. Prij

Tag cloud

  1. 2029 članka imaju tag hrvatska
  2. 2100 članka imaju tag turizam
  3. 1579 članka imaju tag financije
  4. 1308 članka imaju tag izvoz
  5. 1087 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1025 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 742 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 864 članka imaju tag investicije
  11. 957 članka imaju tag ict
  12. 1008 članka imaju tag EU
  13. 699 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 897 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 616 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 274 članka imaju tag koronavirus
  25. 368 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 361 članka imaju tag eu fondovi
  27. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 386 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 428 članka imaju tag dzs
  33. 314 članka imaju tag osijek
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 305 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici