Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Sij 2020

'Suočeni smo s padom industrijske proizvodnje. Ne uvedemo li promijene bit će još i gore'

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Adriano Milovan  

'Suočeni smo s padom industrijske proizvodnje. Ne uvedemo li promijene bit će još i gore'

Hrvatska industrija sve više osjeća posljedice pada industrijske proizvodnje u Njemačkoj i Italiji, našim vodećim vanjskotrgovinskim partnerima, upozoravaju ekonomisti.

Vidi se to i po podacima Eurostata i DZS-a, prema kojima je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u studenom prošle godine bila 0,7 posto manja nego u listopadu te 0,4 posto slabija nego u studenom 2018. godine. Iako se radi o prvom padu industrijske proizvodnje u Hrvatskoj na godišnjoj razini nakon dva uzastopna mjeseca rasta, valja reći kako je cijela 2019. godina, što se industrije tiče, u Hrvatskoj bila više u znaku stagnacije, nego rasta.

O tome dovoljno govori i podatak po kojem je industrijska proizvodnja u nas u prvih 11 mjeseci prošle godine porasla samo 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Premda je i takav podatak, školskim rječnikom rečeno, dobar u odnosu na trendove u industriji EU, čija je proizvodnja u istom razdoblju potonula 0,8 posto, stručnjaci tvrde kako nemamo razloga biti zadovoljni. Štoviše, upozorava Damir Novotny, ekonomski analitičar, u ovoj i narednim godinama trendovi u hrvatskoj industriji mogli bi biti još i gori.

- Dugoročno gledano, Hrvatska se suočava s padom industrijske proizvodnje, a to će u sljedećim godinama biti još i izraženije. Kod nas se ne ulaže dovoljno u industrijske kapacitete, nedostaju nam greenfield investicije. I Njemačka ima problema s industrijskom proizvodnjom i sigurno je da se to odražava i na hrvatske proizvođače, posebno one koji su uključeni u njemačke proizvodne lance, no to se sve samo nadovezuje na strukturne probleme hrvatske industrije - kaže Novotny.

I sami hrvatski industrijalci ističu kako problemi s kojima se domaća industrija suočava ponajprije proizlaze iz njenih vlastitih problema. To se prije svega odnosi na tehnološku zaostalost, zbog koje hrvatska industrija teško može konkurirati drugima na europskom i globalnom tržištu.

- Nije problem pad narudžbi iz Njemačke, već pad konkurentnosti Hrvatske. Hrvatska industrija teško da više može konkurirati i zemljama na istoku Europe, a kamoli na zapadu - poručuje Zdravko Jelčić, prvi čovjek požeške tvornice namještaja Spin Valis.

Smatra kako hrvatskoj industriji, općenito govoreći, nedostaju vlastiti proizvodi i dizajn, kao i jačanje imidža. Sve to, međutim, dodaje, prilično košta, a malo koja hrvatska tvornica ima za to potreban novac. Ipak, smatra kako će domaća industrija morati uložiti upravo u to želi li opstati.

- U Hrvatskoj je previše 'no name' proizvoda, poslova dorade, a tu nema napretka - zaključuje Jelčić, dodajući kako su u hrvatskoj industriji namještaja to shvatili pa su se odmakli od starog modela poslovanja i sada stranim tržištima nude proizvode s većom dodanom vrijednošću.

I Vjekoslav Majetić, ključni čovjek Dok-Inga, smatra da bi se hrvatska industrija trebala više okretati izvaneuropskim tržištima, odnosno 'misliti i ponašati se' globalno.

- Mi s Njemačkom poslujemo jako malo, a s Italijom gotovo uopće ne. Zato se na nas i ne odražava pad njemačke ili talijanske industrijske proizvodnje. Idemo tamo gdje ima posla, a to su uglavnom zemlje izvan Europe - ističe Majetić.

Dodaje kako u Dok-Ingu u ovoj godini imaju velika očekivanja.

- Ova nam je godina već sada krenula na zanimljiv i aktivan način. Imamo narudžbe iz Malezije, Afrike i niza izvaneuropskih zemalja - zaključuje Majetić.

Moglo bi se reći kako se hrvatska industrija nalazi na svojevrsnoj prekretnici: želi li opstati i jačati svoju prisutnost na europskom i svjetskim tržištima morat će više ulagati u vlastitu tehnološku i poslovnu preobrazbu. Isto tako, država će morati poraditi na privlačenju stranih ulaganja, posebno onih 'od nule', koja rezultiraju novom proizvodnjom, povećanjem izvoza i zaposlenosti.

S druge strane, hrvatski će industrijalci morati osmisliti način kako se oduprijeti izazovima koje pred njih stavlja pad industrijske proizvodnje u Njemačkoj, Italiji i ostalim glavnim vanjskotrgovinskim partnerima jer će posljedica toga biti i pad narudžbi, a time i poslovanja. Jedan od načina za to je veće okretanje izvaneuropskim tržištima.


Komentari članka

Vezani članci

Brojimo šlepere (19): U prvih 6 mjeseci ove godine Fanon je izvezao 722 kamiona robe u 11 zemalja EU

06.08.2020.

Tvrtka Fanon iz Petrijanca pokraj Varaždina bavi se proizvodnjom hrane za životinje i trenutno je jedan od lidera u regiji prije svega zbog inovativnosti i inovativnih proizvoda. Ne radi se o primarnim poljoprivrednim proizvodima kao što su žitarice i ulj

Nautika u srpnju dosegla 75 posto lanjskih dolazaka

05.08.2020.

Kako sezona odmiče, hrvatska nautika bilježi sve bolje rezultate, naročito u srpnju. Ako isključimo podatke o mini kruzerima, ukupan pad od početka godine iznosi 59 posto, dok je u sedmom mjesecu zabilježen pad od samo 25 posto.

Softverski div iz Zagreba: Budućnost vidi u širenju na Bliskom istoku i EU projektima

04.08.2020.

Njihov je glavni proizvod GDi Ensemble, niz digitalnih rješenja za cjelovito upravljanje operacijama s imovinom, raspoloživim resursima te radnom snagom i aktivnostima na terenu, kao i integraciju s internetom stvari (IoT)

Udarni vikend, nada u dobru sezonu

03.08.2020.

Prvi udarni turistički vikend koji je iza nas, obilježile su gužve i kolone na svim cestama koje vode do odredišta na obali. A to svakako budi nadu da će sezona biti dobra.

Počinje udarni turistički vikend, na granici sa Slovenijom već velike gužve

31.07.2020.

"Pojednostavljeno rečeno, mi smo najbliži i najsigurniji Mediteran. U ovim uvjetima u kojima su ljudi živjeli i sve što su proživljavali zadnjih tjedana i mjeseci, sigurno da se ponašanje potrošača u mnogočemu promijenilo. Ljudi žele sigurno sa svojom obi

Tag cloud

  1. 2028 članka imaju tag hrvatska
  2. 2097 članka imaju tag turizam
  3. 1578 članka imaju tag financije
  4. 1306 članka imaju tag izvoz
  5. 1086 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1024 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 740 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 864 članka imaju tag investicije
  11. 956 članka imaju tag ict
  12. 1007 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 896 članka imaju tag industrija
  15. 792 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 615 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 368 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 269 članka imaju tag koronavirus
  26. 361 članka imaju tag eu fondovi
  27. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 386 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 428 članka imaju tag dzs
  33. 314 članka imaju tag osijek
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 305 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici