Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Sij 2020

'Suočeni smo s padom industrijske proizvodnje. Ne uvedemo li promijene bit će još i gore'

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Adriano Milovan  

'Suočeni smo s padom industrijske proizvodnje. Ne uvedemo li promijene bit će još i gore'

Hrvatska industrija sve više osjeća posljedice pada industrijske proizvodnje u Njemačkoj i Italiji, našim vodećim vanjskotrgovinskim partnerima, upozoravaju ekonomisti.

Vidi se to i po podacima Eurostata i DZS-a, prema kojima je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u studenom prošle godine bila 0,7 posto manja nego u listopadu te 0,4 posto slabija nego u studenom 2018. godine. Iako se radi o prvom padu industrijske proizvodnje u Hrvatskoj na godišnjoj razini nakon dva uzastopna mjeseca rasta, valja reći kako je cijela 2019. godina, što se industrije tiče, u Hrvatskoj bila više u znaku stagnacije, nego rasta.

O tome dovoljno govori i podatak po kojem je industrijska proizvodnja u nas u prvih 11 mjeseci prošle godine porasla samo 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Premda je i takav podatak, školskim rječnikom rečeno, dobar u odnosu na trendove u industriji EU, čija je proizvodnja u istom razdoblju potonula 0,8 posto, stručnjaci tvrde kako nemamo razloga biti zadovoljni. Štoviše, upozorava Damir Novotny, ekonomski analitičar, u ovoj i narednim godinama trendovi u hrvatskoj industriji mogli bi biti još i gori.

- Dugoročno gledano, Hrvatska se suočava s padom industrijske proizvodnje, a to će u sljedećim godinama biti još i izraženije. Kod nas se ne ulaže dovoljno u industrijske kapacitete, nedostaju nam greenfield investicije. I Njemačka ima problema s industrijskom proizvodnjom i sigurno je da se to odražava i na hrvatske proizvođače, posebno one koji su uključeni u njemačke proizvodne lance, no to se sve samo nadovezuje na strukturne probleme hrvatske industrije - kaže Novotny.

I sami hrvatski industrijalci ističu kako problemi s kojima se domaća industrija suočava ponajprije proizlaze iz njenih vlastitih problema. To se prije svega odnosi na tehnološku zaostalost, zbog koje hrvatska industrija teško može konkurirati drugima na europskom i globalnom tržištu.

- Nije problem pad narudžbi iz Njemačke, već pad konkurentnosti Hrvatske. Hrvatska industrija teško da više može konkurirati i zemljama na istoku Europe, a kamoli na zapadu - poručuje Zdravko Jelčić, prvi čovjek požeške tvornice namještaja Spin Valis.

Smatra kako hrvatskoj industriji, općenito govoreći, nedostaju vlastiti proizvodi i dizajn, kao i jačanje imidža. Sve to, međutim, dodaje, prilično košta, a malo koja hrvatska tvornica ima za to potreban novac. Ipak, smatra kako će domaća industrija morati uložiti upravo u to želi li opstati.

- U Hrvatskoj je previše 'no name' proizvoda, poslova dorade, a tu nema napretka - zaključuje Jelčić, dodajući kako su u hrvatskoj industriji namještaja to shvatili pa su se odmakli od starog modela poslovanja i sada stranim tržištima nude proizvode s većom dodanom vrijednošću.

I Vjekoslav Majetić, ključni čovjek Dok-Inga, smatra da bi se hrvatska industrija trebala više okretati izvaneuropskim tržištima, odnosno 'misliti i ponašati se' globalno.

- Mi s Njemačkom poslujemo jako malo, a s Italijom gotovo uopće ne. Zato se na nas i ne odražava pad njemačke ili talijanske industrijske proizvodnje. Idemo tamo gdje ima posla, a to su uglavnom zemlje izvan Europe - ističe Majetić.

Dodaje kako u Dok-Ingu u ovoj godini imaju velika očekivanja.

- Ova nam je godina već sada krenula na zanimljiv i aktivan način. Imamo narudžbe iz Malezije, Afrike i niza izvaneuropskih zemalja - zaključuje Majetić.

Moglo bi se reći kako se hrvatska industrija nalazi na svojevrsnoj prekretnici: želi li opstati i jačati svoju prisutnost na europskom i svjetskim tržištima morat će više ulagati u vlastitu tehnološku i poslovnu preobrazbu. Isto tako, država će morati poraditi na privlačenju stranih ulaganja, posebno onih 'od nule', koja rezultiraju novom proizvodnjom, povećanjem izvoza i zaposlenosti.

S druge strane, hrvatski će industrijalci morati osmisliti način kako se oduprijeti izazovima koje pred njih stavlja pad industrijske proizvodnje u Njemačkoj, Italiji i ostalim glavnim vanjskotrgovinskim partnerima jer će posljedica toga biti i pad narudžbi, a time i poslovanja. Jedan od načina za to je veće okretanje izvaneuropskim tržištima.


Komentari članka

Vezani članci

Iz garaže u Kalinovcu iskoračili na 40 svjetskih tržišta i 85 posto prihoda od izvoza

27.02.2020.

Tvrtka za proizvodnju komunalne opreme i vozila Rasco završila je 2019. sa 170,8 milijuna kuna konsolidiranih prihoda, ili 13 posto višim nego u 2018., pri čemu 85 posto prihoda dolazi od izvoza na oko 40 tržišta u svijetu, istaknuli su u srijedu čelnici

Nejednakosti i dalje ogromne: BDP u Zagrebu čak tri put veći nego u Virovitici, PGŽ među tri županije iznad prosjeka

25.02.2020.

Po podacima DZS-a, najniži BDP po stanovniku ima Virovitičko-podravska županija – 6.445 eura u 2017. godini, što je 45,8 posto manje od hrvatskog prosjeka. To je i županija koja najviše zaostaje za prosjekom EU 28 odnosno tek je na trećini tog prosjeka

U 30. godini poslovanja Lemax s 85 broj zaposlenih povećava na 130

25.02.2020.

Tvrtka je 2018. ostvarila prihod od 1,85 milijuna eura, a što je bio rast od 85 posto u odnosu na godinu prije.

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj pada na rekordno niske razine, ali to je jako loša vijest

25.02.2020.

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj pada na rekordno niske razine. Hrvatska se sve više oslanja na umirovljenike: od prodavača u trgovinama do liječnica u ordinacijama.

Prosječna plaća u posljednje četiri godine porasla 16,1%

24.02.2020.

d siječnja 2016. do prosinca 2019. najviše su relativno rasle plaće radnika s najmanjim primanjima (do 4536 kuna), oko 23 posto. Ako, pak, imate neto plaću preko 10.240 kuna, ušli ste u krug 10 posto zaposlenih s najvećim plaćama. To pokazuju novi podaci

Tag cloud

  1. 1973 članka imaju tag hrvatska
  2. 2007 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1277 članka imaju tag izvoz
  5. 864 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1021 članka imaju tag svijet
  7. 996 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 860 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 875 članka imaju tag industrija
  14. 644 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 386 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 436 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 269 članka imaju tag potpore
  25. 357 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 384 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija