Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Ruj 2009

Šuker i Polančec dopustili Ini dug od 2 milijarde kuna

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Branka Stipić  

Šuker i Polančec dopustili Ini dug od 2 milijarde kuna

Ina je državi dužna oko 2,5 milijardi kuna, tvrde sugovornici Jutarnjeg lista, dobro upućeni u zbivanja u toj kompaniji, ali su kao pripadnici vladajućeg establishmenta nespremni da to kažu pod svojim imenom.

Naime, na dan 30. lipnja Ina je za PDV, trošarine i ostale poreze dugovala 1,88 milijardi kuna, što je vidljivo iz polugodišnjeg financijskog izvješća, a niti u srpnju i kolovozu nije plaćala obveze državi. Prema dostupnim službenim podacima, Ina je u prvih 6 mjeseci svoj dug državi gotovo udvostručila, jer je on na kraju 2008. iznosio oko milijardu kuna.

Ministar financija Ivan Šuker poslao upravo ovih dana u Inu Financijsku policiju kako bi nastavio svoj obračun s kolegom mu iz Vlade Damirom Polančecom, predsjednikom Inina Nadzornog odbora. Kolike su te obveze, utvrdit će Financijska policija koju je, smatraju neki, ministar financija Ivan Šuker poslao upravo ovih dana u Inu kako bi nastavio svoj obračun s kolegom mu iz Vlade Damirom Polančecom, predsjednikom Inina Nadzornog odbora. No, do lipnja ove godine i sam Šuker je bio član NO-a Ine, pa je i on, baš kao i kolega mu Polančec, podjednako odgovoran za Inino poslovanje. Uostalom, najveći dio duga i nastao je u vrijeme kad su još obojica sjedili u NO-u. Zašto su dva hrvatska ministra dopustila da velika naftna kompanija nagomila svoj dug državi, nikome nije jasno.

Jedan utjecajni političar vladajuće stranke smatra da su hrvatski članovi u Nadzornom odboru Ine sukrivci za dug državi jer su kao ministri postavljeni u NO da bi brinuli o interesima Republike Hrvatske, a oni su više brinuli o interesima tvrtke. Također smatra da je nedopustivo da Ina ubire 1,20 kuna po litri benzina za financiranje autocesta i cesta, jer to znači da je država prikupljanje svojih prihoda prepustila privatnoj kompaniji koja zadržava taj novac i troši ga na nešto drugo.

Pravi razlog za sadašnju kontrolu Inina poslovanja puno je dublji od mogućeg obračuna Šukera i Polančeca. Država je u završnim pregovorima s MOL-om o preuzimanju Inina plinskog biznisa, to jest o kupnji plina iz skladišta Okoli. To je skladište kupljeno 30. siječnja ove godine za, kako je tada objavljeno sa sjednice Vlade, 514 milijuna kuna. Ina u svom polugodišnjem izvješću pak navodi da je u prvom polugodištu zabilježen 'jednokratan prihod od izdvajanja Podzemnog skladišta plina d.o.o. u iznosu od 497 milijuna kuna'. Gdje je 17 milijuna kuna razlike do objavljene prodajne cijene, nije poznato.

Nije jasno niti zašto je uopće država kupovala skladište, što je u stvari golema rupa u zemlji, koja je ionako njezina, jer je prema zakonu sve ispod zemlje u državnom vlasništvu, a Ina, to jest Okoli, je samo koncesionar. Tako ispada da je za nevjerojatnih 514 milijuna kuna kupljena samo tridesetak godina stara oprema, a ne nekretnina, jer ona nije niti bila u vlasništvu Ine. To je skladište plina svojedobno procijenjeno na svega 43 milijuna kuna, a kad je objavljeno da ga država kupuje za 12 puta veći iznos, većina je pomislila da je to cijena zajedno s plinom koji je u skladištu.

Međutim, plin nije bio u cijeni, što je izašlo na vidjelo ovih dana, kada taj plin postaje Inina valuta za plaćanje dugova državi. U skladištu ga je više od 500 milijuna kubika, no od toga je oko 150 milijuna kubika takozvani jastuk, plin koji se ne može iskoristiti, a pedesetak milijuna kubika pripada Sloveniji, koja ga je uskladištila u Okolima. Dakle, država može raspolagati sa tristotinjak kubika plina iz skladišta, što je manje od 10 posto godišnje hrvatske potrošnje. Da i ove zime ne bi bilo krize kao prošle, i da se ne bi nagomilale još dvije milijarde kuna gubitaka zbog isključivanja plina kao u siječnju, isporuka iz Ukrajine ne smije stati. Hoće li to Damir Polančec, sada glavni čovjek za plin, uspjeti dogovoriti, vidjet ćemo ove zime kad temperature padnu ispod nule.


Komentari članka

Vezani članci

Porezni stručnjak o mjerama: Zašto konobar vrijedi manje od državnog službenika?

26.03.2020.

Zašto u ovoj krizi nema otpuštanja u državnoj upravi i u nekim drugim dijelovima javnog sektora? Zašto je jedan konobar, jedan zubar ili jedan cvjećar iz privatnog sektora manje vrijedan od bilo kojeg službenika iz državne uprave? Na žalost, zbog izuzetno

Premijeru, smijenite nesposobnog Horvata, trebamo Beroša za gospodarstvo!

25.03.2020.

Već tjedan dan komuniciramo kako smatramo da su mjere koje su donesene za pomoć gospodarstvu nedovoljne i da će rezultirati valom otkaza.

Vuk Vuković: Vladine mjere za ekonomiju pokazuju da su potpuno izgubljeni u krizi

24.03.2020.

U novootvorenoj grupi na Facebooku, Inicijativa "Glas Poduzetnika" koja je dala prijedloge vlastitih mjera na temelju mišljenja preko 5000 članova koja je grupa skupila u samo jedan dan, napravljena je mini anketa s pitanjem koliko dugo hrvatske male i sr

Vlada će plaćati tvrtkama da ne otpuštaju ljude zbog korone

16.03.2020.

Danas bi trebao biti finaliziran paket težak nekoliko milijardi kuna. Poduzetnici će moći odgoditi plaćanje rata kredita, ali takvo što se još ne planira za građane. Tvrtke će dobiti i novac za nabavu materijala

Vlada bi tvrtkama mogla odgoditi plaćanje rata kredita i akontacije poreza na dobit

12.03.2020.

Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, jučer je najavio da bi prve mjere za ublažavanje posljedica epidemije koronavirusa na hrvatsko gospodarstvo mogle biti poznate početkom idućeg tjedna, a Zdravko Marić, ministar financija, naznači

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2042 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1060 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 699 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 887 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 280 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija