Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Ruj 2009

Šuker i Polančec dopustili Ini dug od 2 milijarde kuna

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Branka Stipić  

Šuker i Polančec dopustili Ini dug od 2 milijarde kuna

Ina je državi dužna oko 2,5 milijardi kuna, tvrde sugovornici Jutarnjeg lista, dobro upućeni u zbivanja u toj kompaniji, ali su kao pripadnici vladajućeg establishmenta nespremni da to kažu pod svojim imenom.

Naime, na dan 30. lipnja Ina je za PDV, trošarine i ostale poreze dugovala 1,88 milijardi kuna, što je vidljivo iz polugodišnjeg financijskog izvješća, a niti u srpnju i kolovozu nije plaćala obveze državi. Prema dostupnim službenim podacima, Ina je u prvih 6 mjeseci svoj dug državi gotovo udvostručila, jer je on na kraju 2008. iznosio oko milijardu kuna.

Ministar financija Ivan Šuker poslao upravo ovih dana u Inu Financijsku policiju kako bi nastavio svoj obračun s kolegom mu iz Vlade Damirom Polančecom, predsjednikom Inina Nadzornog odbora. Kolike su te obveze, utvrdit će Financijska policija koju je, smatraju neki, ministar financija Ivan Šuker poslao upravo ovih dana u Inu kako bi nastavio svoj obračun s kolegom mu iz Vlade Damirom Polančecom, predsjednikom Inina Nadzornog odbora. No, do lipnja ove godine i sam Šuker je bio član NO-a Ine, pa je i on, baš kao i kolega mu Polančec, podjednako odgovoran za Inino poslovanje. Uostalom, najveći dio duga i nastao je u vrijeme kad su još obojica sjedili u NO-u. Zašto su dva hrvatska ministra dopustila da velika naftna kompanija nagomila svoj dug državi, nikome nije jasno.

Jedan utjecajni političar vladajuće stranke smatra da su hrvatski članovi u Nadzornom odboru Ine sukrivci za dug državi jer su kao ministri postavljeni u NO da bi brinuli o interesima Republike Hrvatske, a oni su više brinuli o interesima tvrtke. Također smatra da je nedopustivo da Ina ubire 1,20 kuna po litri benzina za financiranje autocesta i cesta, jer to znači da je država prikupljanje svojih prihoda prepustila privatnoj kompaniji koja zadržava taj novac i troši ga na nešto drugo.

Pravi razlog za sadašnju kontrolu Inina poslovanja puno je dublji od mogućeg obračuna Šukera i Polančeca. Država je u završnim pregovorima s MOL-om o preuzimanju Inina plinskog biznisa, to jest o kupnji plina iz skladišta Okoli. To je skladište kupljeno 30. siječnja ove godine za, kako je tada objavljeno sa sjednice Vlade, 514 milijuna kuna. Ina u svom polugodišnjem izvješću pak navodi da je u prvom polugodištu zabilježen 'jednokratan prihod od izdvajanja Podzemnog skladišta plina d.o.o. u iznosu od 497 milijuna kuna'. Gdje je 17 milijuna kuna razlike do objavljene prodajne cijene, nije poznato.

Nije jasno niti zašto je uopće država kupovala skladište, što je u stvari golema rupa u zemlji, koja je ionako njezina, jer je prema zakonu sve ispod zemlje u državnom vlasništvu, a Ina, to jest Okoli, je samo koncesionar. Tako ispada da je za nevjerojatnih 514 milijuna kuna kupljena samo tridesetak godina stara oprema, a ne nekretnina, jer ona nije niti bila u vlasništvu Ine. To je skladište plina svojedobno procijenjeno na svega 43 milijuna kuna, a kad je objavljeno da ga država kupuje za 12 puta veći iznos, većina je pomislila da je to cijena zajedno s plinom koji je u skladištu.

Međutim, plin nije bio u cijeni, što je izašlo na vidjelo ovih dana, kada taj plin postaje Inina valuta za plaćanje dugova državi. U skladištu ga je više od 500 milijuna kubika, no od toga je oko 150 milijuna kubika takozvani jastuk, plin koji se ne može iskoristiti, a pedesetak milijuna kubika pripada Sloveniji, koja ga je uskladištila u Okolima. Dakle, država može raspolagati sa tristotinjak kubika plina iz skladišta, što je manje od 10 posto godišnje hrvatske potrošnje. Da i ove zime ne bi bilo krize kao prošle, i da se ne bi nagomilale još dvije milijarde kuna gubitaka zbog isključivanja plina kao u siječnju, isporuka iz Ukrajine ne smije stati. Hoće li to Damir Polančec, sada glavni čovjek za plin, uspjeti dogovoriti, vidjet ćemo ove zime kad temperature padnu ispod nule.


Komentari članka

Vezani članci

Napokon sustav bez biljega

17.05.2019.

Vlada jučer usvojila podzakonski akt za uvođenje elektroničke naplate.

Budući umirovljenici imat će još manje mirovine i lošiju zdravstvenu skrb

25.04.2019.

Hrvatska danas za zdravstvo izdvaja 5,2 posto BDP-a dok je prosjek izdvajanja u EU-u 6,8 posto BDP-a

Vlada želi stopirati ulazak Revoluta i N26 u Hrvatsku

25.04.2019.

Bošnjakovićevo ministarstvo predlaže da se poslodavcima zabrani da plaće radnicima isplaćuju na račune banaka koje fizički nisu registrirane u Hrvatskoj. De facto, predlaže da se novim, nadolazećim konkurentima na bankarskom tržištu u Hrvatskoj onemogući

Nacionalni program reformi: 30 mjera koje Vlada planira provesti do parlamentarnih izbora

19.04.2019.

Liberalizacijom tržišta usluga i digitalizacijom pokretanja poslovanja omogućit će se lakši ulazak na tržište novih poduzetnika i tržišna konkurencija. Poboljšanje regulatornog okvira radi poticanja ulaganja putem gospodarskog aktiviranja neaktivne imovin

Skuplji plin građanima, a struja dijelu poduzetnika

01.04.2019.

Za gotovo 7 posto poskupljuje plin za kućanstva, što znači da će računi za prosječnu potrošnju biti veći za 20-ak kuna mjesečno. No, pravi učinci poskupljenja vidjet će se tek najesen, s početkom nove sezone grijanja. Istodobno - skuplja i struja za dio p

Tag cloud

  1. 1898 članka imaju tag hrvatska
  2. 1915 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1219 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 927 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 494 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 334 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija