Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Velj 2010

Struja iz obnovljivih izvora energije skuplja nego iz klasičnih elektrana

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Željko Bukša  

Struja iz obnovljivih izvora energije skuplja nego iz klasičnih elektrana

Iako obnovljivi izvori energije posljednjih godina postaju sve popularniji, mnogi i ne znaju da oni uglavnom proizvode znatno skuplju struju od klasičnih elektrana, pa povećani interes za ulaganje u takve izvore (Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva je već prijavljeno više od 300 projekata) treba prije svega zahvaliti uvođenju državnih poticaja.

Konkretno, lanjska prosječna proizvodna cijena električne energije proizvedene u klasičnim elektranama bila je 0,44 kuna po kilovatsatu, dok su tarifnim sustavom određene otkupne cijene za električnu energiju iz obnovljivih izvora isporučenu u distribucijsku ili prijenosnu mrežu uglavnom dosta više, kažu u Ministarstvu. Stoga bi samo rijetki ulagali u korištenje obnovljivih izvora energije da država u srpnju 2007. nije uvela poprilične financijske poticaje kako bi potaknula korištenje tih izvora i povećala njihovu konkurentnost u odnosu na jeftinije klasične te potaknula domaću industriju da proizvodi opremu za elektrane koje koriste obnovljive izvore.

Novac za državne poticaje prikuplja se iz naknada koje svi kupci od 1. srpnja 2007. plaćaju uz račun za struju. Na početku je naknada bila 0,89 lipa po potrošenom kilovatsatu, a kako bi se skupilo dovoljno novca za sve više projekata korištenja obnovljivih izvora bilo je predviđeno njezino postupno povećavanje. Tako je 1. siječnja 2008. trebala porasti na 1,98 lipa po kilovatsatu, početkom 2009. na 2,71 lipu, a početkom 2010. na 3,5 lipa po kilovatsatu. Međutim, odlukom Vlade naknada nije mijenjana do kraja prošle godine, a ove godine je čak prepolovljena, jer je procijenjeno da će se, unatoč tome, prikupiti dovoljno novca za subvencionirani otkup proizvodnje iz još prilično malobrojnih elektrana na obnovljive izvore.

Sav prikupljeni novac Hep prosljeđuje Hrvatskom operatoru tržišta energijom (HROTE), a oni ga kroz otkupnu cijenu struje, zajamčenu 12 godina i zbog uključenih državnih poticaja uglavnom dosta višu nego za struju iz klasičnih elektrana, isplaćuju proizvođačima koji se koriste obnovljivim izvorima i kogeneracijom (istodobna proizvodnja električne i toplinske energije) i koji od Hrvatske energetske regulatorne agencije dobiju status tzv. povlaštenih proizvođača. Time im se omogućava isplativa proizvodnja i konkurentnost na tržištu.

Kod isplate državnih poticaja postoje i korekcijski faktori. Najvažniji je da će punu naknadu barem do ulaska Hrvatske u Europsku uniju dobiti samo proizvođači koji ugrade najmanje 60 posto domaće opreme kako bi što veći dio novca od državnih poticaja ostao domaćim tvrtkama. No, tu su u početku nastali problemi. Zbog nepostojanja domaće tehnologije za vjetroturbine i neke druge bitne dijelove tih uređaja, kao i 30 do 40 posto viših cijena domaće robe u odnosu na stranu konkurenciju, investitori su prosvjedovali, pa je Ministarstvo gospodarstva moralo upozoriti domaće proizvođači da bi, ako ne snize cijene, moglo izmijeniti tu odredbu.

Međutim, s vremenom se ipak mijenjaju odnosi između prosječnih cijena proizvodnje struje u klasičnim i elektranama iz obnovljivih izvora. Dok se u klasičnima povećava prije svega zbog rasta cijene goriva za termoelektrane, nužnih velikih investicija te rasta ekoloških i drugih davanja, zbog razvoja tehnologije i njihovog povećanog udjela u ukupnoj proizvodnji cijene se kod obnovljivih izvora smanjuju. Tako je prosječna proizvodna cijena iz klasičnih elektrana s 0,26 kuna po kilovatsatu u 2007., do 2009. porasla na 0,44 kuna. Istodobno je npr. cijena za male sunčane elektrane (snage do 30 kilovata) u zadnjih četiri, pet godina smanjena za 30 do 40 posto sa 6000 na 4000 eura po kilovatu instalirane snage, napominju u Ministarstvu gospodarstva.

Zato najavljuju da se može očekivati i smanjivanje zajamčene otkupne cijene iz novih elektrana na obnovljive izvore kroz izmjene tarifnog sustava za obnovljive izvore čije se donošenje očekuje ove godine, dok će onima koje do tada steknu status tzv. povlaštenog proizvođača (do sada ih je manje od 15) 12 godina ostati zajamčene cijene.

Vlasnici vjetroelektrana za isporučeni kilovatsat dobiju 0,64 kune
Vlasnici obnovljivih izvora za svaki isporučeni kilovatsat iz sunčanih elektrana (ovisno od njihovoj snazi) dobiju od 2,1 do 3,4 kune, iz hidroelektrana 0,69 kuna, iz vjetroelektrana 0,64 kuna, elektrana na biomasu iz šumarstva i poljoprivrede 1,2 kuna, a na biomasu iz drvo-prerađivačke industrije 0,95 kuna. Za kilovatsat proizveden u geotermalnoj elektrani vlasnik dobije 1,26 kuna, u elektrani na bioplin iz poljoprivrednih nasada te organskih ostataka i otpada iz poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije 1,2 kune, u elektrani na tekuća biogoriva i elektrani na deponijski plin te plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda 0,36 kuna, a iz elektrana na ostale obnovljive izvore (morski valovi, plima i oseka…) 0,6 kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Vinkovci prvi grad u Hrvatskoj koji investitorima nudi komunalni doprinos od jedne kune

13.09.2017.

Želja nam je na ovaj način potaknuti veća ulaganja u Vinkovcima i olakšati poslovanje poduzetnicima. Koliko mi je poznato, prvi smo grad u Hrvatskoj koji je uveo komunalni doprinos na razini jedne kune

Poticaji za nepostojeće voćnjake uništavaju voćarstvo

11.09.2017.

Da bi se ovakve i slične prijevare onemogućile nužno je provesti reviziju i utvrditi stvarno stanje hrvatskog voćarstva. "Sada u sustavu ARKOD-a ima upisanih 32.000 ha različitih voćnih vrsta, a usuđujem se reći da od te proizvodnje imamo u funkciji negdj

Zbog suše znatno pala proizvodnja struje iz domaćih hidroelektrana

03.09.2017.

Nedostatak u proizvodnji, nadoknađuje se uvozom. No, ispada da smo gradili hidroelektrane, sada bi, unatoč suši, manje uvozili. Uz to, mogli bi još više zarađivati na izvozu električne energije. Novca za gradnju ima

Odaziv je bio vrlo velik: počelo izdavanje odluka za natječaje u poljoprivredi

31.08.2017.

Korisnicima Programa izdane su odluke o dodjeli sredstava u ukupnom iznosu od 625,7 milijuna eura, što čini više od četvrtine dostupnih sredstava u ovom programskom razdoblju

Na Makarskoj rivijeri potrošnja vode osam puta veća nego zimi

14.08.2017.

Potrošnja vode na Makarskoj rivijeri gdje vodu tijekom sezone svakodnevno koristi 100.000 ljudi, među kojima je oko 65.000 registriranih gostiju, ovih je dana dosegla svoj maksimum, u petak se u sekundi trošilo 406 litara vode

Tag cloud

  1. 1654 članka imaju tag hrvatska
  2. 1692 članka imaju tag turizam
  3. 1464 članka imaju tag financije
  4. 1095 članka imaju tag izvoz
  5. 694 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 891 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 609 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 856 članka imaju tag trgovina
  9. 876 članka imaju tag EU
  10. 688 članka imaju tag investicije
  11. 809 članka imaju tag industrija
  12. 785 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 708 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 497 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 446 članka imaju tag tehnologija
  20. 284 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 369 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 414 članka imaju tag dzs
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 379 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 293 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 331 članka imaju tag energetika
  32. 269 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 266 članka imaju tag agrokor
  36. 267 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja