Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Velj 2010

Struja iz obnovljivih izvora energije skuplja nego iz klasičnih elektrana

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Željko Bukša  

Struja iz obnovljivih izvora energije skuplja nego iz klasičnih elektrana

Iako obnovljivi izvori energije posljednjih godina postaju sve popularniji, mnogi i ne znaju da oni uglavnom proizvode znatno skuplju struju od klasičnih elektrana, pa povećani interes za ulaganje u takve izvore (Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva je već prijavljeno više od 300 projekata) treba prije svega zahvaliti uvođenju državnih poticaja.

Konkretno, lanjska prosječna proizvodna cijena električne energije proizvedene u klasičnim elektranama bila je 0,44 kuna po kilovatsatu, dok su tarifnim sustavom određene otkupne cijene za električnu energiju iz obnovljivih izvora isporučenu u distribucijsku ili prijenosnu mrežu uglavnom dosta više, kažu u Ministarstvu. Stoga bi samo rijetki ulagali u korištenje obnovljivih izvora energije da država u srpnju 2007. nije uvela poprilične financijske poticaje kako bi potaknula korištenje tih izvora i povećala njihovu konkurentnost u odnosu na jeftinije klasične te potaknula domaću industriju da proizvodi opremu za elektrane koje koriste obnovljive izvore.

Novac za državne poticaje prikuplja se iz naknada koje svi kupci od 1. srpnja 2007. plaćaju uz račun za struju. Na početku je naknada bila 0,89 lipa po potrošenom kilovatsatu, a kako bi se skupilo dovoljno novca za sve više projekata korištenja obnovljivih izvora bilo je predviđeno njezino postupno povećavanje. Tako je 1. siječnja 2008. trebala porasti na 1,98 lipa po kilovatsatu, početkom 2009. na 2,71 lipu, a početkom 2010. na 3,5 lipa po kilovatsatu. Međutim, odlukom Vlade naknada nije mijenjana do kraja prošle godine, a ove godine je čak prepolovljena, jer je procijenjeno da će se, unatoč tome, prikupiti dovoljno novca za subvencionirani otkup proizvodnje iz još prilično malobrojnih elektrana na obnovljive izvore.

Sav prikupljeni novac Hep prosljeđuje Hrvatskom operatoru tržišta energijom (HROTE), a oni ga kroz otkupnu cijenu struje, zajamčenu 12 godina i zbog uključenih državnih poticaja uglavnom dosta višu nego za struju iz klasičnih elektrana, isplaćuju proizvođačima koji se koriste obnovljivim izvorima i kogeneracijom (istodobna proizvodnja električne i toplinske energije) i koji od Hrvatske energetske regulatorne agencije dobiju status tzv. povlaštenih proizvođača. Time im se omogućava isplativa proizvodnja i konkurentnost na tržištu.

Kod isplate državnih poticaja postoje i korekcijski faktori. Najvažniji je da će punu naknadu barem do ulaska Hrvatske u Europsku uniju dobiti samo proizvođači koji ugrade najmanje 60 posto domaće opreme kako bi što veći dio novca od državnih poticaja ostao domaćim tvrtkama. No, tu su u početku nastali problemi. Zbog nepostojanja domaće tehnologije za vjetroturbine i neke druge bitne dijelove tih uređaja, kao i 30 do 40 posto viših cijena domaće robe u odnosu na stranu konkurenciju, investitori su prosvjedovali, pa je Ministarstvo gospodarstva moralo upozoriti domaće proizvođači da bi, ako ne snize cijene, moglo izmijeniti tu odredbu.

Međutim, s vremenom se ipak mijenjaju odnosi između prosječnih cijena proizvodnje struje u klasičnim i elektranama iz obnovljivih izvora. Dok se u klasičnima povećava prije svega zbog rasta cijene goriva za termoelektrane, nužnih velikih investicija te rasta ekoloških i drugih davanja, zbog razvoja tehnologije i njihovog povećanog udjela u ukupnoj proizvodnji cijene se kod obnovljivih izvora smanjuju. Tako je prosječna proizvodna cijena iz klasičnih elektrana s 0,26 kuna po kilovatsatu u 2007., do 2009. porasla na 0,44 kuna. Istodobno je npr. cijena za male sunčane elektrane (snage do 30 kilovata) u zadnjih četiri, pet godina smanjena za 30 do 40 posto sa 6000 na 4000 eura po kilovatu instalirane snage, napominju u Ministarstvu gospodarstva.

Zato najavljuju da se može očekivati i smanjivanje zajamčene otkupne cijene iz novih elektrana na obnovljive izvore kroz izmjene tarifnog sustava za obnovljive izvore čije se donošenje očekuje ove godine, dok će onima koje do tada steknu status tzv. povlaštenog proizvođača (do sada ih je manje od 15) 12 godina ostati zajamčene cijene.

Vlasnici vjetroelektrana za isporučeni kilovatsat dobiju 0,64 kune
Vlasnici obnovljivih izvora za svaki isporučeni kilovatsat iz sunčanih elektrana (ovisno od njihovoj snazi) dobiju od 2,1 do 3,4 kune, iz hidroelektrana 0,69 kuna, iz vjetroelektrana 0,64 kuna, elektrana na biomasu iz šumarstva i poljoprivrede 1,2 kuna, a na biomasu iz drvo-prerađivačke industrije 0,95 kuna. Za kilovatsat proizveden u geotermalnoj elektrani vlasnik dobije 1,26 kuna, u elektrani na bioplin iz poljoprivrednih nasada te organskih ostataka i otpada iz poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije 1,2 kune, u elektrani na tekuća biogoriva i elektrani na deponijski plin te plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda 0,36 kuna, a iz elektrana na ostale obnovljive izvore (morski valovi, plima i oseka…) 0,6 kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Kreću povoljniji krediti za poljoprivrednike

02.08.2018.

Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag-Bicro) pokrenulo financijske instrumente - "Mikro i Male zajmove za

Potpore svinjogojcima, ovčarima i kozarima, oračima te vinogradarima i vinarima

18.07.2018.

U Vukovaru su potpisani ugovori o potporama s vukovarsko-srijemskim udrugama svinjogojaca, uzgajivača ovaca i koza i natjecatelja u oranju, te vinogradara i vinara "Srijem“ Lovas

Za turistički sektor 18 milijuna kuna

10.07.2018.

Dosadašnji turistički rezul tati plod su brojnih aktivnosti koje se provode u svim segmentima turizma

Iz fondova EU dobio 17,2 milijuna kuna

03.07.2018.

Fond SAPARD Kolesarić je shvatio kao prvu priliku za proširenje. Za projekt vrijedan 4,8 milijuna kuna vratila su mu se 2,4 milijuna

Nova mjera za vinare - do 100 tisuća eura za informiranje potrošača o kakvoći hrvatskih vina!

02.07.2018.

Objavljen je prvi natječaj za mjeru Informiranje u državama članicama iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018.

Tag cloud

  1. 1789 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1493 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 777 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 517 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 403 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP