Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Tra 2019

Stručnjaci: Drugi mirovinski stup uništio gospodarstvo, treba ga ukinuti

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr/hina  

Stručnjaci: Drugi mirovinski stup uništio gospodarstvo, treba ga ukinuti

Mirovinska reforma iz 2002. godine i uvođenje drugog mirovinskog stupa uništili su hrvatsko gospodarstvo, ustvrdili su u srijedu neki stručnjaci i zatražili analizu isplativosti postojećeg sustava, dok je SDP-ov Davorko Vidović, čija je Vlada provela tu reformu, ustvrdio da drugi mirovinski stup nema alternative.

Mirovinska reforma iz 2002. najveće je zlo koje je zahvatilo Hrvatsku, zbog nje smo izgubili gospodarski rast, a trošak te reforme premašit će troškove Domovinskog rata i privatizacije, ustvrdio je Željko Garača sa splitskog Ekonomskog fakulteta na okruglom stolu koji je, u organizaciji Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, sučelio ekonomske i pravne stručnjake na temu isplativosti Drugog mirovinskog stupa i njegova utjecaja na nacionalno gospodarstvo.

Bežovan: Drugi stup treba ukinuti

Uz Garaču protiv drugog mirovinskog stupa bio je i stručnjak za socijalnu politiku Gojko Bežovan, koji smatra da obavezni drugi mirovinski stup treba ukinuti jer je prevelik teret za državu i za javne financije, odnosno da se Hrvatska mora povesti za primjerom Slovačke i Poljske.

Protivnici drugog stupa svoje su teze branili tranzicijskim troškovima, a riječ je o pet milijardi kuna bez kojih je država godišnje ostala za mirovine, jer je to prebačeno na privatne račune u drugom mirovinskom stupu.

Predsjednik sindikata Vilim Ribić pojašnjava da se država našla u apsurdnoj situaciji - zbog nedostatka tog novca za isplatu sadašnjih mirovina diže poreze, dok je pet milijardi kuna imobilizirano u drugom stupu.

"Banke nešto rade s tim novcem, ali taj novac nije u proračunu i u funkciji za isplatu mirovina. Zbog toga država diže poreze ili svoj novac, koji je prepustila građanima na njihovim računima, ponovno uzima, i za to plaća kamate fondovima. Treba jasno reći da je ovo neuspjeli projekt države koje drže poluge moći", poručio je Ribić.

Jedini koji od toga imaju korist, čulo se na skupu, su mirovinski fondovi i banke koje "mešetare" novcem iz Drugog mirovinskog stupa.

Kao veliki problem istaknut je izostanak bilo kakve jasne analize - koliki je tranzicijski trošak, kako funkcionira dionički portfelj i kakvi su troškovi koje zaračunavaju obavezni mirovinski fondovi.

"To bi trebali izračunati Vlada ili javni instituti, jer to je najveći javnofinancijski trošak i izazov u Hrvatskoj. Treba se napraviti analiza da se vidi kuda stvari idu, a imajući u vidu iskustvo Slovačke i Poljske, one ne idu dobro", upozorio je Bežovan.

Ljubo Jurčić pak smatra da bi obavezni drugi mirovinski stup trebalo zamrznuti dok Hrvatska ne postigne zadovoljavajući gospodarski rast, suficit i dok se ne uspostavi tržište kapitala koje danas ne postoji.

"Gdje se danas u Hrvatskoj može uložiti kapital od pet milijardi kuna u situaciji kada su nam kompanije u predstečajnoj nagodbi", upitao je Jurčić.

Vidović: Građanima smo sačuvali 100 milijardi kuna

Kritički se osvrnuo i na sadašnju mirovinsku reformu kojoj je cilj, kaže, upravo spašavanje drugog mirovinskog stupa i financijskog sektora, umjesto da se Vlada koncentrira na povećanje zapošljavanja i stopu rasta.

Šokiran iznesenim tezama bio je Davorko Vidović, ministar u SDP-ovoj vladi koji je proveo mirovinsku reformu i uveo drugi stup kapitalizirane štednje.

"Tvrdnje da je tranzicijski trošak pljačka i da je spriječio gospodarski rast Hrvatske strašna su pojednostavljenja", ustvrdio je Vidović koji kaže da ne zna ni jedan sustav koji bi bio bolji za Hrvatsku od ovoga koji sada imamo.

U ovom trenutku sustav je funkcionalan, a na računima građana sačuvali smo 100 milijardi kuna, istaknuo je Vidović.


Komentari članka

Vezani članci

Ministarstvo umirovljenicima pojasnilo kako da rade, a da im se ne smanji mirovina

07.05.2019.

Ovo vrijedi za sve umirovljenike koji rade do pola radnog vremena uz punu mirovinu", kažu u Ministarstvu.

Novo zaduživanje i manje mirovine ili održivi sustav?

30.04.2019.

HUP: Ni jedan poslodavac neće osobe od 67 godina tjerati na težak fizički posao

Budući umirovljenici imat će još manje mirovine i lošiju zdravstvenu skrb

25.04.2019.

Hrvatska danas za zdravstvo izdvaja 5,2 posto BDP-a dok je prosjek izdvajanja u EU-u 6,8 posto BDP-a

Marija Zuber: Koje su obveze poslodavca u slučaju rada u mirovini?

26.03.2019.

Poslodavac može zaposliti umirovljenika koji je kod njega bio u radnom odnosu prije ostvarivanja prava na mirovinu ili korisnika mirovine koji kod njega nije ranije radio. Može ga zaposliti na poslovima na kojima je radio prije umirovljenja ili na nekim d

Neoporeziva otpremnina zasad iznosi najmanje 8000 kn, ali nije obvezna

19.11.2018.

Pravo radnika na otpremninu za odlazak u mirovinu nije propisano Zakonom o radu i nije obveza svakog poslodavca. Samo poslodavci koje obvezuje kolektivni ugovor, odnosno poslodavci koji su u ugovoru o radu ili pravilniku o radu utanačili obvezu isplate ot

Tag cloud

  1. 1897 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1523 članka imaju tag financije
  4. 1217 članka imaju tag izvoz
  5. 829 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 923 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 875 članka imaju tag ict
  13. 848 članka imaju tag industrija
  14. 760 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 521 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 492 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 333 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 327 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija