Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Ruj 2017

Strojna obrada Ferometala zapinje zbog nedostatka stručnih radnika

Izvor: lider.media · Autor: Aleksandar Tešić  

Strojna obrada Ferometala zapinje zbog nedostatka stručnih radnika

Branislav Livaić konzervativan je poduzetnik koji nije sklon velikim poslovnim rizicima ni pravljenju planova bez pokrića. Ne želi se zalijetati u velika ulaganja niti podizati velike kredite koje bi možda bilo teško vraćati, već ide malo po malo. Njegova tvrtka Ferometal zapošljava, proizvodi, izvozi i raste, likvidna je i isplaćuje plaće. S konzervativnom poslovnom filozofijom Livaić je stvorio tvrtku za strojnu obradu i površinsku zaštitu metala koja u zagrebačkom predgrađu Veliko Polje danas zapošljava 15 ljudi i u 15 godina koliko postoji nije nikad bila u teškoćama. Planira uskoro u mirovinu, a za preuzimanje uspješne i stabilne tvrtke priprema sina Gorana.

S konzervativnom poslovnom filozofijom Branislav Livaić stvorio je tvrtku za strojnu obradu i zaštitu metala koja u zagrebačkom predgrađu Veliko Polje danas zapošljava 15 ljudi i u 15 godina koliko postoji nije nikad bila u teškoćama. Raste unatoč tomu što je ostala bez pola milijuna kuna zbog loše naplate.
– Kontinuirano rastemo i svake godine od osnutka ostvarivali smo dobit, katkad veću, katkad manju, i nikad nikomu nismo bili dužni. Redovito isplaćujemo plaće koje su među najvišima u branši, možda čak i previsoke u odnosu na konkurenciju. Teško mi je trenutačno govoriti o daljnjem rastu jer smo ograničeni prostorom, ali u srednjoročnom je planu kupnja terena i gradnja novih pogona. Razmatramo mogućnosti za širenje, no riječ je o investiciji od oko pet milijuna kuna, što si ne možemo priuštiti iz vlastitih sredstava, a da bismo napravili takav iskorak, trebali bismo aplicirati za nepovratna sredstva iz fondova EU. Bila bi šteta ne iskoristiti novac koji se nudi i to nam je u planu. Vjerujem da će moj sin pokušati ostvariti taj cilj, a moja je želja povući se u mirovinu i biti od pomoći koliko budem mogao. Pritisak tržišta je enorman, radimo u tri smjene, subotom, nedjeljom i praznikom i jedva stižemo – govori Livaić.

Ferometal je za sada aplicirao za sredstva Ministarstva poduzetništva, a projekt vrijedan oko 300 tisuća kuna prošao je prvi krug natječaja. Tim poticajnim sredstvima planiraju proširiti pogon za površinsku zaštitu metala koji im je postao usko grlo jer posla je svakim danom sve više.

Širenje uz europski novac

Osim s nedostatkom prostora u neadekvatnom prizemlju obiteljske kuće, Ferometal muku muči i s pronalaskom stručne i kvalitetne radne snage, i to najviše za segment strojne obrade u kojem su upravo zbog manjka specijaliziranoga kadra manje uspješni nego u onom površinske zaštite metala.

– Na tržištu rada nedostaje operatera na CNC strojevima, ljudi od struke koji poznaju tehnologiju i režim rada. Doći do kvalitetnog čovjeka dugotrajan je proces. Kada bi bilo dovoljno takvih ljudi, ne bi bio problem naći nove poslove niti bi postojala zapreka za daljnje zapošljavanje. Kadar nam je krucijalni problem, ljudi koji znaju i hoće raditi, bez obzira na velik broj nezaposlenih u Hrvatskoj. Metalskoj industriji nedostaje ljudi, nismo ništa manje deficitarni s kadrom nego što su to građevina ili turizam. To nam je ograničavajući faktor za povećanje proizvodnje i izvoza. Danas je problem, a sutra će biti još veći. Strojna obrada zapinje nam zbog kadra. Nije dovoljno napraviti proizvod kvalitetno, treba ga napraviti i dovoljno brzo da možete biti konkurenti, to je cijela mudrost. Da smo i tu uspješni kao što smo uspješni u površinskoj zaštiti metala, već sada bismo mogli imati jasan plan za veći iskorak, a ovako moramo malo pričekati. Neki ljudi koji su radili kod nas sad su u mirovini, drugi koji su u Ferometalu proveli desetak godina otišli su u Njemačku. Imamo stalne izobrazbe, međutim, morate shvatiti da ovo nije posao koji se može naučiti za tri mjeseca. Dobiti kvalitetnog čovjeka dugotrajan je proces – žali se ovaj iskusni poduzetnik na stanje na tržištu rada koje postaje sve veći problem.

Najjeftinije nije i najbolje

U takvim otežanim uvjetima poslovanja ključan je izazov postići produktivnost i biti konkurentan na europskom tržištu na kojem konkurencije u toj branši ne manjka. Ima posla i nije ga problem pronaći, no da bi bili konkurentni i uopće dobili priliku ugovoriti posao, prisiljeni su spuštati cijene. Tržište je takvo, konkurencija je velika, uzmi ili ostavi.

– Ako dovoljno spustite cijene, posla imate koliko god hoćete. Teško nam je doći u situaciju da direktno nudimo posao, pa radimo preko posrednika koji ugovaraju poslove za krajnje kupce. Imaju na desetke kooperanata poput nas, daju ponudu na više mjesta i posao dobiva onaj koji ponudi najnižu cijenu. Možda su neki od njih s vremenom uvidjeli da najjeftinije rješenje nije uvijek najbolje i pokušavaju pronaći neki balans između cijene i kvalitete. Planiramo istražiti mogućnosti kako direktno dobiti poslove u Njemačkoj i Austriji, biti prvi kod potencijalnog kupca, da ne idemo više preko posrednika. Ovako svatko uzima svoj postotak, katkad je to i više posrednika pa onda za nas koji proizvodimo ostaje mali dio kolača. Morate biti maksimalno racionalni i produktivni. Radite, ali praktički stenjete pod teretom raznih troškova – priznaje Livaić, čiji je Ferometal na prihod od oko 3,5 milijuna kuna ostvario godišnju dobit od oko 140 tisuća kuna. Problema povremeno imaju i s naplatom potraživanja i s predugim sudskim sporovima kojima nastoje utjerati dugove, a bilo je i slučajeva kada ni nakon dobivenih parnica nisu uspjeli napla titi posao koji su odradili. Otkako posluju, ostali su tako bez gotovo pola milijuna zarađenih kuna.

– Kada ste mala tvrtka i ako vam netko ostane dužan velik iznos, ulazite u probleme. Mi smo, srećom, sve to uspješno prevladali, ali da smo uspjeli naplatiti posao koji smo odradili, danas bismo imali novac za daljnje širenje. Sve to stvara uvjete u kojima ne možete disati punim plućima i razvijati se. I danas imamo određenih teškoća s naplatom. Upravo se spremamo poslati dopis partneru iz Rumunjske, jednoj tvrtki koja posluje po cijelom svijetu, da ćemo obustaviti proizvodnju dok ne naplatimo potraživanja. Neusporedivo je lakše poslovati ako imate solidne partnere, kad postoji međusobno povjerenje – upozorava Livaić na golemi problem koji osim hrvatskog muči očito još neka tranzicijska gospodarstva.

Sve u izvoz

Osim u Rumunjsku Ferometal izvozi i u Švicarsku te Švedsku. Direktno izvezu oko 15 posto proizvodnje, no zapravo gotovo sva njihova proizvodnja završi u izvozu putem finalnih proizvoda njihovih partnera. Od pouzdanih i priznatih partnera, surađivali su, među ostalima, s karlovačkim proizvođačem oružja HS Produktom, izrađujući za njih ciljnike i još neke dijelove automatskih pušaka, s Rimac Automobilima za koje su izrađivali manje dijelove električnih automobila i obavljali uslugu eloksiranja, s Dalekovodom i Institutom za nuklearnu tehnologiju.

Strojna obrada podrazumijeva izradu visokozahtjevnih strojnih dijelova iz aluminijskih i čeličnih legura te polimera, na CNC strojevima i klasičnim alatnim strojevima za tokarenje i brušenje. Površinska zaštita metala uključuje eloksiranje aluminija i bruniranje čelika. Eloksiranje je elektrokemijski proces kojim se na površini aluminija formira zaštitni sloj oksida koji ima antikorozivnu i antiabrazivnu funkciju, dok je bruniranje postupak kemijske konverzije površine čelika kojim nastaje sloj magnetita – crnog oksida željeza koji osigurava otpornost na koroziju.


Komentari članka

Vezani članci

Istraživanje koje pokazuje zašto hrvatska ekonomija uvijek zaostaje

15.11.2017.

Gotovo 80 posto hrvatskih tvrtki nisu ni izvoznici, ni uvoznici, već su okrenuti poslovanju isključivo na domaćem tržištu. Zapanjujući je to podatak iz nove analize o funkcioniranju tržišta u Hrvatskoj i proizvodnosti hrvatskih poduzeća

Boris Mikšić gradi novu tvornicu i postaje broj 1 u Europi

14.11.2017.

Boris Mikšić, bivši kandidat za predsjednika Hrvatske i uspješni poduzetnik, najavio je investiciju u gradnju nove tvornice u Belom Manastiru, kojom će postati najveći proizvođač antikorozivnih folija u Europi

Dalekovod pred potpisom novog ugovora u Norveškoj vrijednog 50 milijuna eura

13.11.2017.

Renomirana norveška tvrtka za prijenos električne energije Statnett objavila je da Dalekovodu planira dodijeliti ugovor za izgradnju 420 kilovoltnog (kV) dalekovoda Sauda-Lyse

Izvoz u prvih osam mjeseci veći 14,6 posto, uvoz 11,3 posto

10.11.2017.

Prema najnovijim podacima, Hrvatska je tijekom tih osam mjeseci na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti gotovo 66,7 milijardi kuna, a uvezla za 107,7 milijardi kuna. Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je tako 41 milijardu kuna

AD Plastik od novih ugovora očekuje prihod veći od 22 milijuna eura

07.11.2017.

AD Plastik ugovorio je proizvodnju zaštitnika remena za više vozila PSA Grupe (Peugeot i Citroen), a početak proizvodnje planiran je u kolovozu 2019. godine. Ujedno su dogovoreni poslovi proizvodnje vodilica, mobilnih i fiksnih rukohvata za više različiti

Tag cloud

  1. 1685 članka imaju tag hrvatska
  2. 1720 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1115 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 619 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 701 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 731 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 724 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 499 članka imaju tag marketing
  18. 463 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 374 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 332 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 215 članka imaju tag potpore
  28. 310 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 286 članka imaju tag agrokor
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 277 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 274 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja