Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Ruj 2017

Strojna obrada Ferometala zapinje zbog nedostatka stručnih radnika

Izvor: lider.media · Autor: Aleksandar Tešić  

Strojna obrada Ferometala zapinje zbog nedostatka stručnih radnika

Branislav Livaić konzervativan je poduzetnik koji nije sklon velikim poslovnim rizicima ni pravljenju planova bez pokrića. Ne želi se zalijetati u velika ulaganja niti podizati velike kredite koje bi možda bilo teško vraćati, već ide malo po malo. Njegova tvrtka Ferometal zapošljava, proizvodi, izvozi i raste, likvidna je i isplaćuje plaće. S konzervativnom poslovnom filozofijom Livaić je stvorio tvrtku za strojnu obradu i površinsku zaštitu metala koja u zagrebačkom predgrađu Veliko Polje danas zapošljava 15 ljudi i u 15 godina koliko postoji nije nikad bila u teškoćama. Planira uskoro u mirovinu, a za preuzimanje uspješne i stabilne tvrtke priprema sina Gorana.

S konzervativnom poslovnom filozofijom Branislav Livaić stvorio je tvrtku za strojnu obradu i zaštitu metala koja u zagrebačkom predgrađu Veliko Polje danas zapošljava 15 ljudi i u 15 godina koliko postoji nije nikad bila u teškoćama. Raste unatoč tomu što je ostala bez pola milijuna kuna zbog loše naplate.
– Kontinuirano rastemo i svake godine od osnutka ostvarivali smo dobit, katkad veću, katkad manju, i nikad nikomu nismo bili dužni. Redovito isplaćujemo plaće koje su među najvišima u branši, možda čak i previsoke u odnosu na konkurenciju. Teško mi je trenutačno govoriti o daljnjem rastu jer smo ograničeni prostorom, ali u srednjoročnom je planu kupnja terena i gradnja novih pogona. Razmatramo mogućnosti za širenje, no riječ je o investiciji od oko pet milijuna kuna, što si ne možemo priuštiti iz vlastitih sredstava, a da bismo napravili takav iskorak, trebali bismo aplicirati za nepovratna sredstva iz fondova EU. Bila bi šteta ne iskoristiti novac koji se nudi i to nam je u planu. Vjerujem da će moj sin pokušati ostvariti taj cilj, a moja je želja povući se u mirovinu i biti od pomoći koliko budem mogao. Pritisak tržišta je enorman, radimo u tri smjene, subotom, nedjeljom i praznikom i jedva stižemo – govori Livaić.

Ferometal je za sada aplicirao za sredstva Ministarstva poduzetništva, a projekt vrijedan oko 300 tisuća kuna prošao je prvi krug natječaja. Tim poticajnim sredstvima planiraju proširiti pogon za površinsku zaštitu metala koji im je postao usko grlo jer posla je svakim danom sve više.

Širenje uz europski novac

Osim s nedostatkom prostora u neadekvatnom prizemlju obiteljske kuće, Ferometal muku muči i s pronalaskom stručne i kvalitetne radne snage, i to najviše za segment strojne obrade u kojem su upravo zbog manjka specijaliziranoga kadra manje uspješni nego u onom površinske zaštite metala.

– Na tržištu rada nedostaje operatera na CNC strojevima, ljudi od struke koji poznaju tehnologiju i režim rada. Doći do kvalitetnog čovjeka dugotrajan je proces. Kada bi bilo dovoljno takvih ljudi, ne bi bio problem naći nove poslove niti bi postojala zapreka za daljnje zapošljavanje. Kadar nam je krucijalni problem, ljudi koji znaju i hoće raditi, bez obzira na velik broj nezaposlenih u Hrvatskoj. Metalskoj industriji nedostaje ljudi, nismo ništa manje deficitarni s kadrom nego što su to građevina ili turizam. To nam je ograničavajući faktor za povećanje proizvodnje i izvoza. Danas je problem, a sutra će biti još veći. Strojna obrada zapinje nam zbog kadra. Nije dovoljno napraviti proizvod kvalitetno, treba ga napraviti i dovoljno brzo da možete biti konkurenti, to je cijela mudrost. Da smo i tu uspješni kao što smo uspješni u površinskoj zaštiti metala, već sada bismo mogli imati jasan plan za veći iskorak, a ovako moramo malo pričekati. Neki ljudi koji su radili kod nas sad su u mirovini, drugi koji su u Ferometalu proveli desetak godina otišli su u Njemačku. Imamo stalne izobrazbe, međutim, morate shvatiti da ovo nije posao koji se može naučiti za tri mjeseca. Dobiti kvalitetnog čovjeka dugotrajan je proces – žali se ovaj iskusni poduzetnik na stanje na tržištu rada koje postaje sve veći problem.

Najjeftinije nije i najbolje

U takvim otežanim uvjetima poslovanja ključan je izazov postići produktivnost i biti konkurentan na europskom tržištu na kojem konkurencije u toj branši ne manjka. Ima posla i nije ga problem pronaći, no da bi bili konkurentni i uopće dobili priliku ugovoriti posao, prisiljeni su spuštati cijene. Tržište je takvo, konkurencija je velika, uzmi ili ostavi.

– Ako dovoljno spustite cijene, posla imate koliko god hoćete. Teško nam je doći u situaciju da direktno nudimo posao, pa radimo preko posrednika koji ugovaraju poslove za krajnje kupce. Imaju na desetke kooperanata poput nas, daju ponudu na više mjesta i posao dobiva onaj koji ponudi najnižu cijenu. Možda su neki od njih s vremenom uvidjeli da najjeftinije rješenje nije uvijek najbolje i pokušavaju pronaći neki balans između cijene i kvalitete. Planiramo istražiti mogućnosti kako direktno dobiti poslove u Njemačkoj i Austriji, biti prvi kod potencijalnog kupca, da ne idemo više preko posrednika. Ovako svatko uzima svoj postotak, katkad je to i više posrednika pa onda za nas koji proizvodimo ostaje mali dio kolača. Morate biti maksimalno racionalni i produktivni. Radite, ali praktički stenjete pod teretom raznih troškova – priznaje Livaić, čiji je Ferometal na prihod od oko 3,5 milijuna kuna ostvario godišnju dobit od oko 140 tisuća kuna. Problema povremeno imaju i s naplatom potraživanja i s predugim sudskim sporovima kojima nastoje utjerati dugove, a bilo je i slučajeva kada ni nakon dobivenih parnica nisu uspjeli napla titi posao koji su odradili. Otkako posluju, ostali su tako bez gotovo pola milijuna zarađenih kuna.

– Kada ste mala tvrtka i ako vam netko ostane dužan velik iznos, ulazite u probleme. Mi smo, srećom, sve to uspješno prevladali, ali da smo uspjeli naplatiti posao koji smo odradili, danas bismo imali novac za daljnje širenje. Sve to stvara uvjete u kojima ne možete disati punim plućima i razvijati se. I danas imamo određenih teškoća s naplatom. Upravo se spremamo poslati dopis partneru iz Rumunjske, jednoj tvrtki koja posluje po cijelom svijetu, da ćemo obustaviti proizvodnju dok ne naplatimo potraživanja. Neusporedivo je lakše poslovati ako imate solidne partnere, kad postoji međusobno povjerenje – upozorava Livaić na golemi problem koji osim hrvatskog muči očito još neka tranzicijska gospodarstva.

Sve u izvoz

Osim u Rumunjsku Ferometal izvozi i u Švicarsku te Švedsku. Direktno izvezu oko 15 posto proizvodnje, no zapravo gotovo sva njihova proizvodnja završi u izvozu putem finalnih proizvoda njihovih partnera. Od pouzdanih i priznatih partnera, surađivali su, među ostalima, s karlovačkim proizvođačem oružja HS Produktom, izrađujući za njih ciljnike i još neke dijelove automatskih pušaka, s Rimac Automobilima za koje su izrađivali manje dijelove električnih automobila i obavljali uslugu eloksiranja, s Dalekovodom i Institutom za nuklearnu tehnologiju.

Strojna obrada podrazumijeva izradu visokozahtjevnih strojnih dijelova iz aluminijskih i čeličnih legura te polimera, na CNC strojevima i klasičnim alatnim strojevima za tokarenje i brušenje. Površinska zaštita metala uključuje eloksiranje aluminija i bruniranje čelika. Eloksiranje je elektrokemijski proces kojim se na površini aluminija formira zaštitni sloj oksida koji ima antikorozivnu i antiabrazivnu funkciju, dok je bruniranje postupak kemijske konverzije površine čelika kojim nastaje sloj magnetita – crnog oksida željeza koji osigurava otpornost na koroziju.


Komentari članka

Vezani članci

Potpora od 150 milijuna kuna za inovacije novoosnovanih tvrtki

13.12.2018.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta uskoro će objaviti natječaj za financiranje projekata koji doprinose razvoju novoosnovanih tvrtki te uspješan razvoj inovativnih ideja u tržišno uspješne poslovne poduhvate s naglaskom na komercijalizaciju

Končar sklopio ugovor za rehabilitaciju TS Prilep 1 u Makedoniji

13.12.2018.

Projekt obuhvaća revitalizaciju primarne opreme na 110 kV poljima, ugradnje sekundarne opreme za zaštitu i upravljanje, SCADA sustava te ranije navedene radove elektromontaže i projektiranja te ispitivanja i puštanja u pogon.

Gotovo četvrtina samozaposlenih u EU pokrenula posao zbog povoljne prilike

13.12.2018.

Prošle je godine u Europskoj uniji zaposleno bilo više od 228 milijuna građana, od čega je njih 33 milijuna spadalo u kategoriju samozaposlenih, navodi Eurostat u najnovijem izvješću, objavljenom u utorak.

Počeli su s miješalicom za sladoled. Sad imaju 945 radnika i izvoze u 50 zemalja

02.12.2018.

U nekim dijelovima pogona maske za disanje mijenjaju se i po tri puta na dan, a ruke u rukavicama prskaju se svako malo sredstvima za dezinfekciju, praktički za svaku intervenciju u liniji proizvodnje

Šibenska tvrtka čiji su klijenti vlasnici skupocjenih jahti s novim laboratorijem podigli poslovanje na višu razinu

28.11.2018.

Trenutačno zapošljavaju 20 ljudi te su, kako sami ističu, u stalnoj potrazi za novim, kvalitetnim kadrovima

Tag cloud

  1. 1835 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 789 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 372 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast