Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Ruj 2017

Strojna obrada Ferometala zapinje zbog nedostatka stručnih radnika

Izvor: lider.media · Autor: Aleksandar Tešić  

Strojna obrada Ferometala zapinje zbog nedostatka stručnih radnika

Branislav Livaić konzervativan je poduzetnik koji nije sklon velikim poslovnim rizicima ni pravljenju planova bez pokrića. Ne želi se zalijetati u velika ulaganja niti podizati velike kredite koje bi možda bilo teško vraćati, već ide malo po malo. Njegova tvrtka Ferometal zapošljava, proizvodi, izvozi i raste, likvidna je i isplaćuje plaće. S konzervativnom poslovnom filozofijom Livaić je stvorio tvrtku za strojnu obradu i površinsku zaštitu metala koja u zagrebačkom predgrađu Veliko Polje danas zapošljava 15 ljudi i u 15 godina koliko postoji nije nikad bila u teškoćama. Planira uskoro u mirovinu, a za preuzimanje uspješne i stabilne tvrtke priprema sina Gorana.

S konzervativnom poslovnom filozofijom Branislav Livaić stvorio je tvrtku za strojnu obradu i zaštitu metala koja u zagrebačkom predgrađu Veliko Polje danas zapošljava 15 ljudi i u 15 godina koliko postoji nije nikad bila u teškoćama. Raste unatoč tomu što je ostala bez pola milijuna kuna zbog loše naplate.
– Kontinuirano rastemo i svake godine od osnutka ostvarivali smo dobit, katkad veću, katkad manju, i nikad nikomu nismo bili dužni. Redovito isplaćujemo plaće koje su među najvišima u branši, možda čak i previsoke u odnosu na konkurenciju. Teško mi je trenutačno govoriti o daljnjem rastu jer smo ograničeni prostorom, ali u srednjoročnom je planu kupnja terena i gradnja novih pogona. Razmatramo mogućnosti za širenje, no riječ je o investiciji od oko pet milijuna kuna, što si ne možemo priuštiti iz vlastitih sredstava, a da bismo napravili takav iskorak, trebali bismo aplicirati za nepovratna sredstva iz fondova EU. Bila bi šteta ne iskoristiti novac koji se nudi i to nam je u planu. Vjerujem da će moj sin pokušati ostvariti taj cilj, a moja je želja povući se u mirovinu i biti od pomoći koliko budem mogao. Pritisak tržišta je enorman, radimo u tri smjene, subotom, nedjeljom i praznikom i jedva stižemo – govori Livaić.

Ferometal je za sada aplicirao za sredstva Ministarstva poduzetništva, a projekt vrijedan oko 300 tisuća kuna prošao je prvi krug natječaja. Tim poticajnim sredstvima planiraju proširiti pogon za površinsku zaštitu metala koji im je postao usko grlo jer posla je svakim danom sve više.

Širenje uz europski novac

Osim s nedostatkom prostora u neadekvatnom prizemlju obiteljske kuće, Ferometal muku muči i s pronalaskom stručne i kvalitetne radne snage, i to najviše za segment strojne obrade u kojem su upravo zbog manjka specijaliziranoga kadra manje uspješni nego u onom površinske zaštite metala.

– Na tržištu rada nedostaje operatera na CNC strojevima, ljudi od struke koji poznaju tehnologiju i režim rada. Doći do kvalitetnog čovjeka dugotrajan je proces. Kada bi bilo dovoljno takvih ljudi, ne bi bio problem naći nove poslove niti bi postojala zapreka za daljnje zapošljavanje. Kadar nam je krucijalni problem, ljudi koji znaju i hoće raditi, bez obzira na velik broj nezaposlenih u Hrvatskoj. Metalskoj industriji nedostaje ljudi, nismo ništa manje deficitarni s kadrom nego što su to građevina ili turizam. To nam je ograničavajući faktor za povećanje proizvodnje i izvoza. Danas je problem, a sutra će biti još veći. Strojna obrada zapinje nam zbog kadra. Nije dovoljno napraviti proizvod kvalitetno, treba ga napraviti i dovoljno brzo da možete biti konkurenti, to je cijela mudrost. Da smo i tu uspješni kao što smo uspješni u površinskoj zaštiti metala, već sada bismo mogli imati jasan plan za veći iskorak, a ovako moramo malo pričekati. Neki ljudi koji su radili kod nas sad su u mirovini, drugi koji su u Ferometalu proveli desetak godina otišli su u Njemačku. Imamo stalne izobrazbe, međutim, morate shvatiti da ovo nije posao koji se može naučiti za tri mjeseca. Dobiti kvalitetnog čovjeka dugotrajan je proces – žali se ovaj iskusni poduzetnik na stanje na tržištu rada koje postaje sve veći problem.

Najjeftinije nije i najbolje

U takvim otežanim uvjetima poslovanja ključan je izazov postići produktivnost i biti konkurentan na europskom tržištu na kojem konkurencije u toj branši ne manjka. Ima posla i nije ga problem pronaći, no da bi bili konkurentni i uopće dobili priliku ugovoriti posao, prisiljeni su spuštati cijene. Tržište je takvo, konkurencija je velika, uzmi ili ostavi.

– Ako dovoljno spustite cijene, posla imate koliko god hoćete. Teško nam je doći u situaciju da direktno nudimo posao, pa radimo preko posrednika koji ugovaraju poslove za krajnje kupce. Imaju na desetke kooperanata poput nas, daju ponudu na više mjesta i posao dobiva onaj koji ponudi najnižu cijenu. Možda su neki od njih s vremenom uvidjeli da najjeftinije rješenje nije uvijek najbolje i pokušavaju pronaći neki balans između cijene i kvalitete. Planiramo istražiti mogućnosti kako direktno dobiti poslove u Njemačkoj i Austriji, biti prvi kod potencijalnog kupca, da ne idemo više preko posrednika. Ovako svatko uzima svoj postotak, katkad je to i više posrednika pa onda za nas koji proizvodimo ostaje mali dio kolača. Morate biti maksimalno racionalni i produktivni. Radite, ali praktički stenjete pod teretom raznih troškova – priznaje Livaić, čiji je Ferometal na prihod od oko 3,5 milijuna kuna ostvario godišnju dobit od oko 140 tisuća kuna. Problema povremeno imaju i s naplatom potraživanja i s predugim sudskim sporovima kojima nastoje utjerati dugove, a bilo je i slučajeva kada ni nakon dobivenih parnica nisu uspjeli napla titi posao koji su odradili. Otkako posluju, ostali su tako bez gotovo pola milijuna zarađenih kuna.

– Kada ste mala tvrtka i ako vam netko ostane dužan velik iznos, ulazite u probleme. Mi smo, srećom, sve to uspješno prevladali, ali da smo uspjeli naplatiti posao koji smo odradili, danas bismo imali novac za daljnje širenje. Sve to stvara uvjete u kojima ne možete disati punim plućima i razvijati se. I danas imamo određenih teškoća s naplatom. Upravo se spremamo poslati dopis partneru iz Rumunjske, jednoj tvrtki koja posluje po cijelom svijetu, da ćemo obustaviti proizvodnju dok ne naplatimo potraživanja. Neusporedivo je lakše poslovati ako imate solidne partnere, kad postoji međusobno povjerenje – upozorava Livaić na golemi problem koji osim hrvatskog muči očito još neka tranzicijska gospodarstva.

Sve u izvoz

Osim u Rumunjsku Ferometal izvozi i u Švicarsku te Švedsku. Direktno izvezu oko 15 posto proizvodnje, no zapravo gotovo sva njihova proizvodnja završi u izvozu putem finalnih proizvoda njihovih partnera. Od pouzdanih i priznatih partnera, surađivali su, među ostalima, s karlovačkim proizvođačem oružja HS Produktom, izrađujući za njih ciljnike i još neke dijelove automatskih pušaka, s Rimac Automobilima za koje su izrađivali manje dijelove električnih automobila i obavljali uslugu eloksiranja, s Dalekovodom i Institutom za nuklearnu tehnologiju.

Strojna obrada podrazumijeva izradu visokozahtjevnih strojnih dijelova iz aluminijskih i čeličnih legura te polimera, na CNC strojevima i klasičnim alatnim strojevima za tokarenje i brušenje. Površinska zaštita metala uključuje eloksiranje aluminija i bruniranje čelika. Eloksiranje je elektrokemijski proces kojim se na površini aluminija formira zaštitni sloj oksida koji ima antikorozivnu i antiabrazivnu funkciju, dok je bruniranje postupak kemijske konverzije površine čelika kojim nastaje sloj magnetita – crnog oksida željeza koji osigurava otpornost na koroziju.


Komentari članka

Vezani članci

‘Gotovo sve hrvatske Vlade su u malim poduzetnicima vidjele bankomate, a ne partnere’

25.09.2018.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u RH je trenutno registrirano 149.052 aktivnih trgovačkih društava. Od tog broja, 145.312 čine mikro i mala društva, odnosno čine 97.5 posto od ukupnog broja. Zapošljavaju preko 432.934 ljudi

Prije sedam godina hitno joj je trebao prihod pa je osnovala tvrtku za održavanje grobova

24.09.2018.

Čuvar sjećanja je čak 2016. u SAD-u bio izabran među 20 najboljih projekata u svijetu. To je bio, prepričava, jedan franšizni sajam na kojem joj se dogodio klik u glavi

Carinici zatvorili ribarnicu zbog računa od 15 kuna: "Zatvaraju sve žive"

20.09.2018.

Ribarnica je zatvorena na dva tjedna zbog računa od 15 kuna. Vlasnica Ivanka Gabrica za Index kaže da račun zaista nije otkucala zbog loše internetske veze.

Kako se skromni irski pub na zagrebačkoj Savskoj cesti našao među 10 najboljih na svijetu

19.09.2018.

Događa se i to. Iako ne prečesto - ne odlaze samo Hrvati živjeti u Irsku, nego i Irci u Hrvatsku. Doduše, većina Hrvata u Irsku ide trbuhom za kruhom, a Irac iz naše priče - Adrian Sheridan - u Hrvatsku se doselio zbog ljubavi

Zatvorio kafić i otišao u Irsku: "Radim i uživam, a svaki tjedan sjedne 500€"

18.09.2018.

"Bila je to stalna borba s uvjetima poslovanja kod nas. Na plaću dvaput plaćaš porez, pa ide porez na dobit, pa porez na potrošnju, pa su PDV digli s 13 na 25 posto, pa je tu ZAMP... Odustao sam", priča Nedjeljko.

Tag cloud

  1. 1802 članka imaju tag hrvatska
  2. 1836 članka imaju tag turizam
  3. 1497 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 955 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 911 članka imaju tag trgovina
  8. 650 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 838 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 554 članka imaju tag maloprodaja
  17. 521 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 422 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 326 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 312 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP