Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Stu 2017

Što to znači biti „paušalac“?

Izvor: www.czposijek.hr · Autor: Ivana Šimleša Vondrak  

Što to znači biti „paušalac“?

Prilikom prijave obrta Poreznoj upravi u Registar poreznih obveznika obrtnik mora naglasiti želi li utvrđivati dohodak u paušalnoj svoti. Tada će od Porezne uprave dobiti rješenje da je „paušalac“. Isto tako i u tijeku poslovanja može donijeti odluku da želi prijeći u paušalni sustav oporezivanja dohotka, ako za to ispunjava uvjete i obavijesti Poreznu upravu do 15. siječnja.

No zašto bi to učinio i što to stvarno znači?

Paušalni porez na dohodak mogu plaćati porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnosti obrta i samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a kojima ukupan godišnji primitak ne prelazi iznos propisan za obvezni ulazak u sustav PDV-a odnosno iznos od 230.000,00 kuna (koji će od 01.01.2018. biti 300.000,00 kuna), te nisu u sustavu PDV-a.

Visina paušalnog poreza na dohodak utvrđuje se poreznim rješenjem koji donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, a prema univerzalnoj stopi od 12%. U paušalnom rješenju iskazuju se svota godišnje paušalnog dohotka, a rješenjem utvrđen paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesečja, kao i pripadajući mu prirez.

Godišnja porezna osnovica formira se sukladno Pravilniku o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (NN 1/17), u iznosu od 15% gornje granice paušalnog razreda. Na primjeru prvog paušalnog razreda od 0 do 85.000,00 kuna, osnovica iznosi 12.750,00 kuna što je razlika između primitka u iznosu 85.000,00 kn i porezno priznatih izdataka u visini 85%. Dakle, paušalci ne prate izdatke nego samo primitke jer im država ustvari po odmah priznaje 85% od primitaka kao prihvatljivi izdatak, ali se pri tome ne gleda stvarno ostvareni primitak u poreznom razdoblju nego gornja granica kojoj pripadate. Isto vrijedi i za ostale porezne razrede, a iznose godišnjih poreznih osnovica i njima pripadajućih godišnjih paušalnih poreza donosimo u nastavku.

Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat utvrđuje se na temelju podataka iz izvješća PO-SD, koje se podnosi Poreznoj upravi najkasnije 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi. Porezni obveznik koji plaća paušalni porez obvezan je tijekom godine voditi evidenciju o prometu na temelju kojeg se spomenuto izvješće izrađuje i podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Obrtnik koji dohodak utvrđuje u paušalnoj svoti nema obvezu vođenja poslovnih knjiga, mora voditi samo Knjigu prometa (Obrazac KPR), u koju obavezno upisuje, pored iznosa naplaćenih u gotovini, i iznose naplaćene bezgotovinskim putem. Za svaku isporuku i obavljenu uslugu mora izdati račun propisanog sadržaja. Međutim, obrtnik paušalac koji prodaje vlastite proizvode u maloprodaji (npr. na štandu) mora i nadalje voditi Knjigu popisa robe jer tu knjigu propisuje Zakon o trgovini, a ne porezni propis.

Paušalni sustav oporezivanja nije interesantan obveznicima poreza na dohodak samo zbog jednostavnijeg sustava praćenja, a time i jeftinijeg knjigovodstva, nego i zbog manjeg iznosa doprinosa u odnosu na obrt koji dohodak utvrđuje iz poslovnih knjiga. Posebice to vrijedi onima kojima je samostalna djelatnost jedina osnova za doprinose.
Doprinosi za vlasnika paušalnog obrta kada vlasnik obrta radi isključivo u obrtu

Kod paušalnih djelatnosti prema odredbama čl. 70. Zakona o doprinosima, osnovica za obračun doprinosa obrtnika koji obavlja samostalnu djelatnost obrta (djelatnost je njegovo osnovno zanimanje i po toj osnovi je prijavljen na obvezna osiguranja), a dohodak utvrđuje u paušalnoj svoti, jednaka je umnošku svote prosječne plaće i koeficijenta 0,4. Prosječna plaća, u skladu s odredbom članka 7. točka 39. Zakona o doprinosima i prema Objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2016. (»Narodne novine«, broj 102/16) iznosi 7.739,00 kuna.

S obzirom na navedeno, osnovica za doprinose za 2017. godinu iznosi 3.095,60 kn i na nju se plaća 20% doprinosa za mirovinsko osiguranje (619,12 kn), 15% za doprinos za zdravstveno osiguranje (464,34 kn), 0,5% za doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu (15,48 kn), te 1,7% za doprinos za zapošljavanje (52,62 kn). Ukupni mjesečni doprinosi iznose prema tome 1.151,56 kn.

Rok uplate odnosno dospijeće obveznih doprinosa je do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.
Doprinosi za vlasnika paušalnog obrta kada je vlasnik obrta zaposlen kod drugog poslodavca

Fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost obrta ili poljoprivrede i šumarstva, a istovremeno je osigurana po nekoj drugoj osnovi (npr. radni odnos) obveznik je doprinosa po osnovi druge djelatnosti. U tom slučaju godišnja osnovica za obračun doprinosa jest paušalni dohodak utvrđen za isto razdoblje prema propisima o porezu na dohodak, odnosno na temelju podataka iz izvješća PO-SD, kojim ste obvezni prijaviti primitke kao paušalni obveznik poreza na dohodak Porezno upravi.

Porezna uprava izdaje rješenje o utvrđenim godišnjim doprinosima koje osiguranik plaća u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja.
Prednosti i nedostaci paušalnog oporezivanja

Kao zaključak možemo reći kao su glavne prednosti paušalnog oporezivanja jednostavnije knjigovodstvo i niža osnovica za doprinose, kao i jasnije planiranje poreznih obveza. Valja naglasiti i nedostatak, a to je da ćete minimalni porez od 1.530,00 kn (i na njega prirez) koji se odnosi na primitke do 85.000,00 kn, platiti i onda kada vam se dogodi da su primici nula.

Kod obrta koji dohodak utvrđuje temeljem poslovnih knjiga, ako imate gubitak na kraju poslovne godine, tada nećete platiti porez niti pripadajući mu prirez. I unatoč nedostatku, mnogi će se mali obrtnici početnici često odlučiti za paušalni obrt, upravo zbog povoljnijih doprinosa i manjih mogućih razlika po poreznim rješenjima nakon završetka poslovne godine, nego što to mogu biti ona utvrđena iz godišnje prijave poreza na dohodak onih koji nisu izabrali biti „paušalci“.

Za sve dodatne informacije javite nam se na besplatni broj 0800 345 345 ili putem e-pošte: info@czposijek.hr.


Komentari članka

Vezani članci

Evo koji poduzetnici i kako mogu podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja poreza zbog korona-krize

27.03.2020.

Objavljen je Pravilnik o dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona. Na internetskim stranicama RRIF-a objavljeno je tko i kako može podnijeti zahtjev.

Paušalni obrtnici: Evo kako možete predati Zahtjev za odgodu plaćanja poreza zbog korona-krize

26.03.2020.

Poduzetnici, ako vam posebne okolnosti utječu na poslovanje s ciljem održavanja likvidnosti, gospodarske aktivnosti i zadržavanja zaposlenosti možete Poreznoj upravi podnijeti Zahtjev za odgodom plaćanja uslijed posebnih okolnosti (u daljnjem tekstu Zahtj

Uskoro veće trošarine na neka pića i duhanske proizvode

18.02.2020.

Počela je javna rasprava o trošarinama na duhanske proizvode, bezalkoholna i alkoholna pića. Nove trošarine, nakon javne rasprave, stupaju na snagu 1. ožujka. Datum njihove primjene, odnosno kada bi ti proizvodi mogli i poskupjeti, Vlada će odrediti nakna

Marija Zuber: Nova porezna pravila za paušalne obrtnike potencijalni su rizik i za samu poreznu vlast

17.02.2020.

Prva prepreka kojoj je cilj zaustaviti rast broja paušalnih obrtnika očituje se u nastojanju poreznih ispostava da u graničnim slučajevima dokazuju da se ne radi o obavljanju obrtničke, nego o djelatnosti slobodnog zanimanja. Kako samo obrtnici i poljopri

HUP: Povećanje poreza na duhan i sokove šteti industriji i potiče crno tržište

16.02.2020.

Tvrtke koje proizvode bezalkoholna pića se samoinicijativno i prateći načela društvene odgovornosti trude svakodnevno potrošačima ponuditi veći izbor proizvoda sa smanjenim udjelom šećera i kalorija te manja pakiranja kako bi se olakšala kontrola unesenih

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1280 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1035 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1026 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 679 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 927 članka imaju tag kriza
  17. 599 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 499 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 313 članka imaju tag osijek
  31. 383 članka imaju tag hnb
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 386 članka imaju tag BDP
  40. 343 članka imaju tag recesija