Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Svi 2017

Što se zapravo krije iza dramatične najave rezanja mirovina za gotovo dva milijuna ljudi

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Što se zapravo krije iza dramatične najave rezanja mirovina za gotovo dva milijuna ljudi

Uvođenjem drugog mirovinskog stupa 2002. godine pokrenuta je mirovinska reforma koja je trebala donijeti održiv mirovinski sustav.

Između ostalog, uveden je drugi mirovinski stup koji se temelji na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Tada je predviđeno da se u drugi stup uplaćuje pet posto plaće.

Kako je zbog krize zaustavljen nastavak mirovinske reforme, koji je predviđao povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup s pet na 10 posto, vrlo brzo se pokazalo da prihodi iz drugog stupa neće biti dovoljni da se održi postojeća razina mirovina.
Dokument: "Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2020."

Kako bi privremeno riješila problem, država je 2011. ljudima koji su u trenutku osnivanja drugog stupa imali između 40 i 50 godina omogućila da se vrate u prvi stup i osigurala dodatak od 27 posto.

Međutim u prvi stup se ne mogu vratiti oni koji su 2002. imali manje od 40 godina, znači svi oni koji su rođeni 1962. godine i kasnije. Za njih nije predviđen ni dodatak od 27 posto.

Kako se do danas ništa nije promijenilo u pogledu izdvajanja za drugi stup, Vlada će zaštitni dodatak morati proširiti i na nove umirovljenike.

Na to upućuje i stav Ministarstva rada i mirovinskog sustava, iz kojeg su poručili da nitko od budućih umirovljenika neće biti zakinut.

Za državu to ne bi trebao biti velik problem jer za nove umirovljenike neće trebati isplaćivati dodatak od 27 posto nego manje, budući da će se dio razlike pokriti iz drugog mirovinskog stupa. Prema simulacijama, za prvu generaciju osoba s punim stažem, one koji će u mirovinu ići 2022., trebat će osigurati dodatak od oko 20 posto. On će se postupno smanjivati kako se bude povećavalo razdoblje uplata u drugi mirovinski stup.

Tako bi za osobe koje će ići u mirovinu 2030. godine prihodi iz drugog stupa trebali porasti do te mjere da će u potpunosti pokriti zaštitni dodatak.

Pritom treba naglasiti da bi se izjednačavanje moglo dogoditi i ranije, ako u međuvremenu dođe do povećanja izdvajanja za drugi stup.

Kako stoji u Vladinom programu reformi i Programu konvergencije za razdoblje 2017. - 2020., ključna mjera za poboljšanje učinkovitosti mirovinskog sustava je poticanje dužeg ostanka u svijetu rada, što se namjerava postići obeshrabrivanjem prijevremenog umirovljenja, tj. većom penalizacijom prijevremene starosne mirovine, ubrzanjem izjednačavanja dobi za odlazak u prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu za žene i muškarce te nakon toga postupnim podizanjem dobi na 67 godina za žene i muškarce.


Komentari članka

Vezani članci

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nedostaju izravni letovi, bolji vizni režim

15.03.2019.

Hrvatska ima sve što traže kineski turisti, od kulturne, povijesne i prirodne baštine do autohtonosti, bogate gastronomije, folklora i modernih festivala, te ih se već ove godine očekuje mnogo više iako ostaju problemi vezani uz vizni režim, nedostatak iz

Prosječna plaća u Zagrebu gotovo tisuću kuna viša od prosjeka Hrvatske, najviša 11.878 kn

15.03.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i

Predsjednik udruge stranih ulagača u Hrvatskoj: "Najveći je problem u mentalitetu i sklonosti žalopojkama"

11.03.2019.

Mislim da bi nam najviše pomoglo da se počnemo mijenjati, posebno naš mentalitet. Hrvati se vole jako puno žaliti, iznositi probleme što dobrim dijelom potenciraju i mediji. Dobra vijest je samo loša vijest, nema optimizma. Jedan strani veleposlanik koji

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1892 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 940 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 490 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 565 članka imaju tag maloprodaja
  18. 533 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 345 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 247 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 367 članka imaju tag BDP
  39. 328 članka imaju tag porezi
  40. 266 članka imaju tag investicija