Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Svi 2017

Što se zapravo krije iza dramatične najave rezanja mirovina za gotovo dva milijuna ljudi

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Što se zapravo krije iza dramatične najave rezanja mirovina za gotovo dva milijuna ljudi

Uvođenjem drugog mirovinskog stupa 2002. godine pokrenuta je mirovinska reforma koja je trebala donijeti održiv mirovinski sustav.

Između ostalog, uveden je drugi mirovinski stup koji se temelji na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Tada je predviđeno da se u drugi stup uplaćuje pet posto plaće.

Kako je zbog krize zaustavljen nastavak mirovinske reforme, koji je predviđao povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup s pet na 10 posto, vrlo brzo se pokazalo da prihodi iz drugog stupa neće biti dovoljni da se održi postojeća razina mirovina.
Dokument: "Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2020."

Kako bi privremeno riješila problem, država je 2011. ljudima koji su u trenutku osnivanja drugog stupa imali između 40 i 50 godina omogućila da se vrate u prvi stup i osigurala dodatak od 27 posto.

Međutim u prvi stup se ne mogu vratiti oni koji su 2002. imali manje od 40 godina, znači svi oni koji su rođeni 1962. godine i kasnije. Za njih nije predviđen ni dodatak od 27 posto.

Kako se do danas ništa nije promijenilo u pogledu izdvajanja za drugi stup, Vlada će zaštitni dodatak morati proširiti i na nove umirovljenike.

Na to upućuje i stav Ministarstva rada i mirovinskog sustava, iz kojeg su poručili da nitko od budućih umirovljenika neće biti zakinut.

Za državu to ne bi trebao biti velik problem jer za nove umirovljenike neće trebati isplaćivati dodatak od 27 posto nego manje, budući da će se dio razlike pokriti iz drugog mirovinskog stupa. Prema simulacijama, za prvu generaciju osoba s punim stažem, one koji će u mirovinu ići 2022., trebat će osigurati dodatak od oko 20 posto. On će se postupno smanjivati kako se bude povećavalo razdoblje uplata u drugi mirovinski stup.

Tako bi za osobe koje će ići u mirovinu 2030. godine prihodi iz drugog stupa trebali porasti do te mjere da će u potpunosti pokriti zaštitni dodatak.

Pritom treba naglasiti da bi se izjednačavanje moglo dogoditi i ranije, ako u međuvremenu dođe do povećanja izdvajanja za drugi stup.

Kako stoji u Vladinom programu reformi i Programu konvergencije za razdoblje 2017. - 2020., ključna mjera za poboljšanje učinkovitosti mirovinskog sustava je poticanje dužeg ostanka u svijetu rada, što se namjerava postići obeshrabrivanjem prijevremenog umirovljenja, tj. većom penalizacijom prijevremene starosne mirovine, ubrzanjem izjednačavanja dobi za odlazak u prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu za žene i muškarce te nakon toga postupnim podizanjem dobi na 67 godina za žene i muškarce.


Komentari članka

Vezani članci

Bolji život u metropoli: Prosječna zagrebačka neto plaća za tisuću kuna je viša nego u ostatku Hrvatske

22.08.2017.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću na razini Hrvatske, koja je za svibanj iznosila 6.025 kuna, prosječna je zagrebačka neto plaća isplaćena za peti ovogodišnji mjeseci bila viša za 925 kuna

Ina je, prema Fininoj analizi, najsnažnija hrvatska tvrtka

18.08.2017.

Ina, tvrtka u mješovitom vlasništvu, prvorangirana je kroz svih deset promatranih godina, kao poduzetnik koji je u svakoj godini ostvario najviše prihoda. U tom razdoblju Ina je smanjila svoj prihod s 24 milijarde kuna, koliko je ostvarila 200.7 godine, n

Država na većem PDV-u gubi milijune?

18.08.2017.

Iako ne krše propise, oni koji mijenjaju firmu su nelojalna konkurencija ugostiteljima koji traže jednake uvjete poslovanja za sve.

Mliječni put Hrvatske: Broj proizvođača mlijeka od 2005. pao sa 65.000 na 6.000

18.08.2017.

Već duže vremensko razdoblje proizvođači mlijeka suočeni su s neizdrživo niskom otkupnom cijenom koja je znatno manja od cijene koštanja proizvodnje iste

Najviše uvozimo ova tri proizvoda

16.08.2017.

Naša glavna izvozna tržišta su i dalje Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka i Srbija, dok su glavna uvozna tržišta Njemačka, Mađarska, Italija, Slovenija i Nizozemska

Tag cloud

  1. 1643 članka imaju tag hrvatska
  2. 1676 članka imaju tag turizam
  3. 1458 članka imaju tag financije
  4. 1085 članka imaju tag izvoz
  5. 688 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 888 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 856 članka imaju tag trgovina
  8. 603 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 875 članka imaju tag EU
  10. 682 članka imaju tag investicije
  11. 808 članka imaju tag industrija
  12. 778 članka imaju tag ict
  13. 727 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 698 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 494 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 377 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 286 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 328 članka imaju tag energetika
  32. 267 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 263 članka imaju tag eu fondovi
  37. 260 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja