Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Kol 2017

Što se događa s tečajem CHF?

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Admiral Markets  

Što se događa s tečajem CHF?

Posljednjih nekoliko mjeseci sve se više govori o potrebi podizanja kamatnih stopa u Europi, na temelju čega euro i britanska funta naglo jačaju u odnosu na američki dolar. No, pomalo paradoksalno, švicarski franak, koji je treća najvažnija valuta u Europi, na temelju istih vijesti počinje slabiti. U trenutku pisanja analize, na platformama Admiral Marketsa tečaj EUR/CHF iznosi 1.1400, što je najslabija razina franka u posljednje dvije i pol godine.

Zašto CHF slabi?

Švicarski franak, kao i američki dolar i zlato, ima status sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima. To znači da jača kada izlaze loše političke i ekonomske vijesti. Upravo je to glavni razlog naglog jačanja švicarske valute za vrijeme financijske krize. U međuvremenu se kriza smirila, a sada smo došli u situaciju u kojoj čak i Europska centralna banka planira početi podizati kamatne stope. Budući da su upravo zemlje eurozone prošle kroz najgoru recesiju prije nekoliko godina, može se reći da je kriza definitivno završila i da za globalno gospodarstvo slijedi barem nekoliko dobrih godina.

Hoće li CHF nastaviti slabiti?

Ukoliko se nastave pozitivni trendovi u američkom i europskom gospodarstvu, može se očekivati nastavak slabljena franka. Po većini modela procjene fer vrijednosti valute, franak je još uvijek daleko najprecijenjenija valuta na svijetu, što znači da prostora za slabljenje još ima. Osim toga, službeno stajalište švicarske centralne banke je da je franak prejak i da šteti švicarskom gospodarstvu te zbog toga mora oslabiti. U takvoj situaciji analitičari Admiral Marketsa smatraju da se do kraja godine može očekivati slabljenje CHF-a u odnosu na EUR od barem još nekoliko posto.

Ukoliko se globalna gospodarska situacija zaista nastavi popravljati, također se može očekivati slabljenje ameičkog dolara i japanskog jena, ali i pad cijene zlata.

Financijski instrumenti kojima vrijednost raste u dobrim vremenima su dionice i dionički indeksi, stoga se može očekivati nastavak rasta. Kada su u pitanju valute, porast vrijednosti se može očekivati kod takozvanih “robnih dolara”, tj. australskog, novozelandskog i kanadskog dolara. Ove valute jačaju u dobrim vremenima zbog toga što velik dio izvoza njihovih gospodarstava čine sirovine i energenti, a njima cijene tada rastu zbog veće potražnje.


Komentari članka

Vezani članci

Objavljen dugo očekivani natječaj mjera ruralnog razvoja- 4.1.1. za SEKTOR BILJNE PROIZVODNJE

20.02.2018.

Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika (najmanje godinu dana u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu), te proizvođačke organizacije priznate sukladno posebnim propisima kojima se uređuje rad proizvođačkih org

Javni dug na kraju trećeg tromjesečja 81 posto BDP-a

24.01.2018.

S udjelom javnog duga u BDP-u Hrvatska se nalazi ispod prosjeka u Europskoj uniji, u kojoj je na kraju trećeg tromjesečja taj udio iznosio 82,5%. Pritom je najveći udio duga u BDP-u, 177%, zabilježen u Grčkoj, a potom Italiji - 134 %, i Portugalu - 130%

Tečaj eura prema dolaru dosegnuo novu najvišu razinu u tri godine

21.01.2018.

Očekuje se da će i ove godine Fed u dva do tri navrata povećati kamate, no sada se procjenjuje i da će europska i japanska središnja banka početi ukidati poticajne mjere

Bitcoin se oporavio nakon najgoreg tjedna od 2013.

28.12.2017.

U relativno mršavoj trgovini nakon blagdana cijena najpoznatije digitalne valute uspela se 10 posto na preko 15.000 dolara na luksemburškoj burzi Bitstamp.

Krenula javna rasprava o novom Zakonu o elektroničkom novcu

13.12.2017.

Trenutačno sjedište u Hrvatskoj ima pet institucija za elektronički novac, dvije kartične kuće i tri mobilna operatera, koje su odobrenje za izdavanje elektroničkog novca dobile od Hrvatske narodne banke

Tag cloud

  1. 1726 članka imaju tag hrvatska
  2. 1752 članka imaju tag turizam
  3. 1481 članka imaju tag financije
  4. 1141 članka imaju tag izvoz
  5. 734 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 927 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 884 članka imaju tag trgovina
  8. 623 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 736 članka imaju tag investicije
  10. 898 članka imaju tag EU
  11. 823 članka imaju tag industrija
  12. 809 članka imaju tag ict
  13. 741 članka imaju tag menadžment
  14. 757 članka imaju tag svijet
  15. 910 članka imaju tag kriza
  16. 537 članka imaju tag maloprodaja
  17. 505 članka imaju tag marketing
  18. 467 članka imaju tag krediti
  19. 454 članka imaju tag tehnologija
  20. 297 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 419 članka imaju tag dzs
  24. 341 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 384 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 221 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 298 članka imaju tag agrokor
  32. 274 članka imaju tag osijek
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 357 članka imaju tag vlada
  36. 283 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 281 članka imaju tag hotelijerstvo
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 175 članka imaju tag edukacija