Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Pro 2016

Što očekuje domaće gospodarstvo u 2017. godini? Jačanje, ali i povratak inflacije neki su od trendova…

Izvor: lider.media · Autor: lider/hina  

Što očekuje domaće gospodarstvo u 2017. godini? Jačanje, ali i povratak inflacije neki su od trendova…

Nakon ubrzanja rasta u ovoj godini, u 2017. analitičari očekuju daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva i nove turističke rekorde, ali i povratak inflacije, nastavak rasta plaća, izlazak iz procedure prekomjernog deficita, a moguće i povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske.

“U 2017. očekujemo daljnje ubrzavanje rasta bruto domaćeg proizvoda na oko 3 posto, zahvaljujući među ostalim reformi poreznog sustava, koja bi u kratkom roku trebala rezultirati povećanjem domaće potrošnje”, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Nakon što je u ovoj godini rast gospodarstva ubrzan na otprilike 2,7 posto, s lanjskih 1,6 posto, mnogi analitičari očekuju da će u 2017. BDP porasti oko 3 posto, što bi bio najveći rast od predrecesijske 2007. godine, kada je iznosio 5,2 posto.

Poticaj rastu dolazit će, smatraju analitičari, najviše od domaće potražnje, primarno osobne potrošnje i investicija, kako javnih tako i privatnih.

“Obje komponente BDP-a osjetit će pozitivne utjecaje porezne reforme, koja stupa na snagu početkom 2017. Cilj je bio stvoriti stabilan, jednostavan i održiv porezni sustav, uz istovremeno porezno rasterećenje poduzetnika i kućanstava”, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA).
Procjenjuje da će ta reforma dovesti do smanjenja poreznog opterećenja za oko 1 postotni bod.

Procjenjuje da će ta reforma dovesti do smanjenja poreznog opterećenja za oko 1 postotni bod, odnosno na manje od 37 posto BDP-a, kao i na rast potencijalnog BDP-a za oko 0,6 postotnih bodova.

Na rast potrošnje trebao bi utjecati i rast plaća, nakon porezne reforme, povećanja minimalne plaće i dogovora između Vlade i sindikata državnih službi o povećanju osnovice za plaće.

Novi turistički rekordi

Na rast BDP-a pozitivno bi trebala utjecati i još jedna rekordna turistička sezona. U ovoj bi godini turizam mogao zabilježiti više od 91 milijun noćenja, oko 10 milijuna više nego lani, dok se u idućoj godini, s obzirom na pozitivne trendove potražnje i najavljene investicije, može očekivati više od 93 milijuna noćenja.

>>>Može li nakon rekordne 2016. domaći turizam u 2017. još bolje?

Ove bi godine turistički prihodi od stranih turista trebali po prvi puta premašiti 8 milijardi eura, a iduće se godine očekuje novi rekord.

Turistički rekordi zahvaljuju se i investicijama. Procjenjuje se da je ove godine bilo oko 670 milijuna eura investicija u turističkom sektoru, dok se za 2017. najavljuju investicije od 500 do 800 milijuna eura.

“Čak i u turizmu, djelatnosti gdje imamo snažno izražene komparativne prednosti, ključna su ulaganja u podizanje kvalitete usluge i širenje ponude, ako se želi zadržati trend rasta”, kaže Zdeslav Šantić.

Očekuje se pad nezaposlenosti, povratak inflacije

Nakon tri godine deflacije, što je ponajviše posljedica uvozne deflacije zbog pada cijena nafte, u 2017. se očekuje povratak inflacije.

“Nakon tri godine deflacije, iduća godina bi mogla donijeti rast potrošačkih cijena, blago iznad 1 posto u prosjeku”, kaže Zrinka Živković-Matijević.

Razlog je tome ponajviše očekivani rast cijena nafte na svjetskom tržištu nakon što su nedavno članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i neke nečlanice tog kartela, kao što je Rusija, odlučile smanjiti proizvodnju ‘crnog zlata’ kako bi se ublažila neravnoteža između prevelike ponude i nedovoljno snažne potražnje.
Očekuje se i daljnje smanjenje razine nezaposlenosti u Hrvatskoj zbog rasta gospodarstva i investicija.

Očekuje se i daljnje smanjenje razine nezaposlenosti u Hrvatskoj zbog rasta gospodarstva i investicija, ali, kako kažu analitičari, u određenoj mjeri i zbog negativnih demografskih i migracijskih trendova.

Prema procjenama Europske komisije, u idućoj bi godini prosječna stopa nezaposlenosti mogla pasti na 11,7 posto, dok će u ovoj godini iznositi oko 13,4 posto.

Moguć izlazak iz EDP-a

Europska komisija očekuje i nastavak pada javnog duga, nakon što će ove godine taj dug zabilježiti prvi pad od 2007., na otprilike 85 posto BDP-a, s 86,7 posto koliko je iznosio na kraju 2015.

S obzirom na rast gospodarstva i dobro punjenje proračuna, očekuje se i da će proračunski deficit nastaviti silaznom putanjom.

Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) smatraju kako će se smanjenje deficita nastaviti i u iduće dvije godine, i to u 2017. prema 1,9, a u 2018. prema 1,7 posto BDP-a.

>>>Plenković na Vladi: U 2017. godini predviđamo rast BDP-a od 3,2 posto

“Sredinom 2017. Hrvatska bi mogla izići iz procedure prekomjernog deficita (EDP), budući da je već sada deficit ispod tri posto BDP-a. No, u smislu strukturnog deficita, hrvatske javne financije još uvijek nisu usklađene s preporukama EU, što podrazumijeva potrebu za daljnjom fiskalnom konsolidacijom”, navode analitičari EIZ-a u nedavno objavljenim procjenama.

Moguće povećanje kreditnog rejtinga

Zahvaljujući pozitivnim trendovima u gospodarstvu i javnim financijama, u 2017. je moguće i povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske.

Sve tri vodeće svjetske rejting agencije – Standard&Poor’s, Moodys i Fitch drže kreditni rejting Hrvatske dva stupnja ispod investicijske razine, no dok Moody’s i Fitch drže negativne izglede, Standard&Poor’s ih od nedavno drži stabilnima.

Naime, ta je agencija polovicom prosinca povećala izglede za rejting s negativnih na stabilne jer, kako je poručila, gospodarski rast jača, a javne se financije konsolidiraju brže nego što su u toj agenciji ranije procjenjivali.

Potez S&P-a bio je prvi pozitivni pomak u vezi hrvatskog rejtinga nakon devet godina.
Iz S&P-a su poručili i da bi mogli podići hrvatski kreditni rejting ako se nastavi gospodarski oporavak.

Iz S&P-a su poručili i da bi mogli podići hrvatski kreditni rejting ako se nastavi gospodarski oporavak, a nova Vlada nastavi iskazivati sposobnost i spremnost da provede strukture reforme te se drži svoje agende vezane uz fiskalnu konsolidaciju.

“Kada gledamo ostale rejting kuće, za očekivati je da je njihov idući korak poboljšanje izgleda, dok za samo poboljšanje kreditnog rejtinga vrlo vjerojatno treba pričekati da se vidi kako će se izvršavati proračun za 2017. i u kojoj mjeri će se nastaviti pozitivni trendovi na strani gospodarskog rasta”, kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

Vjeruje da je prije druge polovine 2017. prerano govoriti o potencijalnom povećanju kreditnog rejtinga.

Dogovor Vlade i banaka u vezi konverzije CHF kredita?

Što se bankarskog sektora tiče, analitičari očekuju nastavak visoke likvidnosti, ekspanzivnu monetarnu politiku Hrvatske narodne banke (HNB) i stabilnost tečaja kune u odnosu na euro.

“Potražnja za kreditima mogla bi se značajno povećati u sektoru poduzeća, a nešto blaže u sektoru stanovništva. Prevladavat će potražnja za kunskim kreditima, a nastavit će se tendencija smanjivanja kamata na depozite i kredite”, procjenjuje Zrinka Živković-Matijević.

>>>Udruga Franak u otvorenom pismu sucima i DORH-u traži prekršajne procese protiv banaka

U novoj bi godini mogao biti riješen i problem konverzije kredita u švicarskim francima u eurske ili kunske, postupku provedenom ove godine, zbog kojeg su neke banke tužile Hrvatsku jer smatraju da su izgubile milijarde kuna.

Guverner HNB-a Boris Vujčić kazao je ovih dana kako vjeruje u dogovor vlade i banaka oko zakona o konverziji, koji bi, očekuje, trebao biti postignut iduće godine.

Najveći izazovi u 2017.

U 2017. godini “najveći izazov za vlasti bit će refinanciranje javnog duga, pogotovo u svijetlu podizanja kamata u SAD-u te smanjenja nekonvencionalnih monetarnih poticaja u eurozoni”, kaže Zdeslav Šantić.

U idućoj godini račun financiranja uključuje 27,2 milijarde kuna iz samog državnog proračuna, a povrh toga dolazi i otprilike 7,5 milijardi kuna dospjelih dugova cestarskih i željezničarskih poduzeća. Ukupno je riječ o glavnici od oko 35 milijardi kuna.

“Potrebe za refinanciranjem svojih obveza država će zasigurno namiriti i izlaskom na domaće, ali i europsko tržište kapitala, prema našim očekivanjima već u prvom tromjesečju”, kaže Zrinka Živković-Matijević.

Kao i ostali analitičari, smatra da Vlada treba nastaviti s reformama.

“Problemi su uglavnom strukturne naravi, poput skupe i neefikasne javne administracije koja, uz prečesto mijenjanje propisa, koči funkcioniranje tržišnog gospodarstva. Uz jačanje vladavine prava, problem velikih javnih sustava – zdravstvo, školstvo i socijala – trebali bi biti ključni potezi Vlade u prvoj godini mandata”, smatra Zrinka Živković-Matijević.
Trenutno razdoblje relativno dinamične gospodarske aktivnosti, uz povijesno niske kamatne stope na međunarodnim financijskim tržištima, lako mogu djelovati demotivirajuće u provođenju nužnih reformi, kaže Zdeslav Šantić.

Trenutno razdoblje relativno dinamične gospodarske aktivnosti, uz povijesno niske kamatne stope na međunarodnim financijskim tržištima, lako mogu djelovati demotivirajuće u provođenju nužnih reformi, kaže Zdeslav Šantić.

“Najvažnije je ne ponoviti pogreške iz prošlosti”, ističe i objašnjava da bi ponovno baziranje gospodarskog rasta na poticanju domaće potrošnje te investicija u građevinarstvu u sadašnjim okolnostima bilo iznimno lako, ali i potpuno pogrešno rješenje.

“Bez suštinske promjene gospodarske politike Hrvatska ostaje izuzetno osjetljiva na eventualne promjene u globalnom okruženju”, kaže Zdeslav Šantić.

Pregovori s MOL-om o INA-i

U fokusu javnosti iduće će godine zasigurno biti i pregovori između Vlade i MOL-a o INA-i, nakon što je premijer Andrej Plenković ovih dana kazao da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti INA-u otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL.

>>>Cijena dionice Ine na najvišoj razini od kolovoza 2015.

Pregovori o tome zasigurno neće biti lagani, no na taj način mogli bi se konačno riješiti dugogodišnji sporovi između hrvatskih vlasti i mađarske kompanije u vezi upravljačkih prava, plinskog poslovanja i sisačke rafinerije.

No, to je samo jedan u nizu izazova koji predstoje Vladi. Situaciju joj ponešto olakšavaju pozitivni gospodarski trendovi.

“Hrvatska je konačno uhvatila dinamiku oporavka srednje i istočne Europe s dobrim izgledima da se ista nastavi i tijekom 2017. U uvjetima bitno poboljšanih fiskalnih pokazatelja Vlada u 2017. ima šansu rast učiniti stabilnijim i održivijim”, zaključuje Zrinka Živković-Matijević.


Komentari članka

Vezani članci

INTERES Sve više stranih turista želi posjetiti Hrvatsku nakon uspjeha nogometne reprezentacije

23.07.2018.

Iako je sada teško reći neke konkretne brojke i koliko će se taj uspjeh pretočiti u više dolazaka i noćenja u Hrvatskoj, ipak se očekuje pozitivan utjecaj, a i gotovo svi naši partneri na ključnim emitivnim tržištima, pogotovo iz Francuske, SAD-a, Italije

Ledeni tuš na početku špice sezone: na Jadranu manjka 165.000 gostiju!; Stručnjaci: Situacija na tržištu se promijenila, okruženje je drukčije...

23.07.2018.

U četiri udarna tjedna turističke sezone ulazimo tako s minusom od oko 165 tisuća turista, koliko ih je stiglo manje nego lani početkom srpnja.

Hrvatima i dalje najomiljeniji Jadran

20.07.2018.

Kao glavni izvor informacija o destinacijama na koje putuju, čak 90 posto ispitanika navodi internet. To se prije svega odnosi na domaće online sadržaje te specijalizirane aplikacije i stranice

2,6 milijardi kuna ušteda od elektroničke javne nabave, uvodi se 1. prosinca

20.07.2018.

Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave mogu se ostvariti maksimalni efekti i uštede, što prema našim procjenama može biti od šest do 13 posto ukupnog iznosa javne nabave

Fotoreporter kojeg su Vatreni ‘srušili’ dolazi u Hrvatsku

20.07.2018.

Sedmodnevni boravak i odmor u Hrvatskoj Yuri će započeti u Zagrebu, a nakon toga pokazat ćemo mu sve ono najbolje od Hrvatske, našu obalu, otoke, ali i hrvatsku kontinentalnu ponudu. Potrudit ćemo se prirediti mu odmor za pamćenje

Tag cloud

  1. 1780 članka imaju tag hrvatska
  2. 1804 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1166 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 904 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 771 članka imaju tag investicije
  10. 919 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 813 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 396 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP