Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Pro 2016

Što očekuje domaće gospodarstvo u 2017. godini? Jačanje, ali i povratak inflacije neki su od trendova…

Izvor: lider.media · Autor: lider/hina  

Što očekuje domaće gospodarstvo u 2017. godini? Jačanje, ali i povratak inflacije neki su od trendova…

Nakon ubrzanja rasta u ovoj godini, u 2017. analitičari očekuju daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva i nove turističke rekorde, ali i povratak inflacije, nastavak rasta plaća, izlazak iz procedure prekomjernog deficita, a moguće i povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske.

“U 2017. očekujemo daljnje ubrzavanje rasta bruto domaćeg proizvoda na oko 3 posto, zahvaljujući među ostalim reformi poreznog sustava, koja bi u kratkom roku trebala rezultirati povećanjem domaće potrošnje”, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Nakon što je u ovoj godini rast gospodarstva ubrzan na otprilike 2,7 posto, s lanjskih 1,6 posto, mnogi analitičari očekuju da će u 2017. BDP porasti oko 3 posto, što bi bio najveći rast od predrecesijske 2007. godine, kada je iznosio 5,2 posto.

Poticaj rastu dolazit će, smatraju analitičari, najviše od domaće potražnje, primarno osobne potrošnje i investicija, kako javnih tako i privatnih.

“Obje komponente BDP-a osjetit će pozitivne utjecaje porezne reforme, koja stupa na snagu početkom 2017. Cilj je bio stvoriti stabilan, jednostavan i održiv porezni sustav, uz istovremeno porezno rasterećenje poduzetnika i kućanstava”, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA).
Procjenjuje da će ta reforma dovesti do smanjenja poreznog opterećenja za oko 1 postotni bod.

Procjenjuje da će ta reforma dovesti do smanjenja poreznog opterećenja za oko 1 postotni bod, odnosno na manje od 37 posto BDP-a, kao i na rast potencijalnog BDP-a za oko 0,6 postotnih bodova.

Na rast potrošnje trebao bi utjecati i rast plaća, nakon porezne reforme, povećanja minimalne plaće i dogovora između Vlade i sindikata državnih službi o povećanju osnovice za plaće.

Novi turistički rekordi

Na rast BDP-a pozitivno bi trebala utjecati i još jedna rekordna turistička sezona. U ovoj bi godini turizam mogao zabilježiti više od 91 milijun noćenja, oko 10 milijuna više nego lani, dok se u idućoj godini, s obzirom na pozitivne trendove potražnje i najavljene investicije, može očekivati više od 93 milijuna noćenja.

>>>Može li nakon rekordne 2016. domaći turizam u 2017. još bolje?

Ove bi godine turistički prihodi od stranih turista trebali po prvi puta premašiti 8 milijardi eura, a iduće se godine očekuje novi rekord.

Turistički rekordi zahvaljuju se i investicijama. Procjenjuje se da je ove godine bilo oko 670 milijuna eura investicija u turističkom sektoru, dok se za 2017. najavljuju investicije od 500 do 800 milijuna eura.

“Čak i u turizmu, djelatnosti gdje imamo snažno izražene komparativne prednosti, ključna su ulaganja u podizanje kvalitete usluge i širenje ponude, ako se želi zadržati trend rasta”, kaže Zdeslav Šantić.

Očekuje se pad nezaposlenosti, povratak inflacije

Nakon tri godine deflacije, što je ponajviše posljedica uvozne deflacije zbog pada cijena nafte, u 2017. se očekuje povratak inflacije.

“Nakon tri godine deflacije, iduća godina bi mogla donijeti rast potrošačkih cijena, blago iznad 1 posto u prosjeku”, kaže Zrinka Živković-Matijević.

Razlog je tome ponajviše očekivani rast cijena nafte na svjetskom tržištu nakon što su nedavno članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i neke nečlanice tog kartela, kao što je Rusija, odlučile smanjiti proizvodnju ‘crnog zlata’ kako bi se ublažila neravnoteža između prevelike ponude i nedovoljno snažne potražnje.
Očekuje se i daljnje smanjenje razine nezaposlenosti u Hrvatskoj zbog rasta gospodarstva i investicija.

Očekuje se i daljnje smanjenje razine nezaposlenosti u Hrvatskoj zbog rasta gospodarstva i investicija, ali, kako kažu analitičari, u određenoj mjeri i zbog negativnih demografskih i migracijskih trendova.

Prema procjenama Europske komisije, u idućoj bi godini prosječna stopa nezaposlenosti mogla pasti na 11,7 posto, dok će u ovoj godini iznositi oko 13,4 posto.

Moguć izlazak iz EDP-a

Europska komisija očekuje i nastavak pada javnog duga, nakon što će ove godine taj dug zabilježiti prvi pad od 2007., na otprilike 85 posto BDP-a, s 86,7 posto koliko je iznosio na kraju 2015.

S obzirom na rast gospodarstva i dobro punjenje proračuna, očekuje se i da će proračunski deficit nastaviti silaznom putanjom.

Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) smatraju kako će se smanjenje deficita nastaviti i u iduće dvije godine, i to u 2017. prema 1,9, a u 2018. prema 1,7 posto BDP-a.

>>>Plenković na Vladi: U 2017. godini predviđamo rast BDP-a od 3,2 posto

“Sredinom 2017. Hrvatska bi mogla izići iz procedure prekomjernog deficita (EDP), budući da je već sada deficit ispod tri posto BDP-a. No, u smislu strukturnog deficita, hrvatske javne financije još uvijek nisu usklađene s preporukama EU, što podrazumijeva potrebu za daljnjom fiskalnom konsolidacijom”, navode analitičari EIZ-a u nedavno objavljenim procjenama.

Moguće povećanje kreditnog rejtinga

Zahvaljujući pozitivnim trendovima u gospodarstvu i javnim financijama, u 2017. je moguće i povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske.

Sve tri vodeće svjetske rejting agencije – Standard&Poor’s, Moodys i Fitch drže kreditni rejting Hrvatske dva stupnja ispod investicijske razine, no dok Moody’s i Fitch drže negativne izglede, Standard&Poor’s ih od nedavno drži stabilnima.

Naime, ta je agencija polovicom prosinca povećala izglede za rejting s negativnih na stabilne jer, kako je poručila, gospodarski rast jača, a javne se financije konsolidiraju brže nego što su u toj agenciji ranije procjenjivali.

Potez S&P-a bio je prvi pozitivni pomak u vezi hrvatskog rejtinga nakon devet godina.
Iz S&P-a su poručili i da bi mogli podići hrvatski kreditni rejting ako se nastavi gospodarski oporavak.

Iz S&P-a su poručili i da bi mogli podići hrvatski kreditni rejting ako se nastavi gospodarski oporavak, a nova Vlada nastavi iskazivati sposobnost i spremnost da provede strukture reforme te se drži svoje agende vezane uz fiskalnu konsolidaciju.

“Kada gledamo ostale rejting kuće, za očekivati je da je njihov idući korak poboljšanje izgleda, dok za samo poboljšanje kreditnog rejtinga vrlo vjerojatno treba pričekati da se vidi kako će se izvršavati proračun za 2017. i u kojoj mjeri će se nastaviti pozitivni trendovi na strani gospodarskog rasta”, kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

Vjeruje da je prije druge polovine 2017. prerano govoriti o potencijalnom povećanju kreditnog rejtinga.

Dogovor Vlade i banaka u vezi konverzije CHF kredita?

Što se bankarskog sektora tiče, analitičari očekuju nastavak visoke likvidnosti, ekspanzivnu monetarnu politiku Hrvatske narodne banke (HNB) i stabilnost tečaja kune u odnosu na euro.

“Potražnja za kreditima mogla bi se značajno povećati u sektoru poduzeća, a nešto blaže u sektoru stanovništva. Prevladavat će potražnja za kunskim kreditima, a nastavit će se tendencija smanjivanja kamata na depozite i kredite”, procjenjuje Zrinka Živković-Matijević.

>>>Udruga Franak u otvorenom pismu sucima i DORH-u traži prekršajne procese protiv banaka

U novoj bi godini mogao biti riješen i problem konverzije kredita u švicarskim francima u eurske ili kunske, postupku provedenom ove godine, zbog kojeg su neke banke tužile Hrvatsku jer smatraju da su izgubile milijarde kuna.

Guverner HNB-a Boris Vujčić kazao je ovih dana kako vjeruje u dogovor vlade i banaka oko zakona o konverziji, koji bi, očekuje, trebao biti postignut iduće godine.

Najveći izazovi u 2017.

U 2017. godini “najveći izazov za vlasti bit će refinanciranje javnog duga, pogotovo u svijetlu podizanja kamata u SAD-u te smanjenja nekonvencionalnih monetarnih poticaja u eurozoni”, kaže Zdeslav Šantić.

U idućoj godini račun financiranja uključuje 27,2 milijarde kuna iz samog državnog proračuna, a povrh toga dolazi i otprilike 7,5 milijardi kuna dospjelih dugova cestarskih i željezničarskih poduzeća. Ukupno je riječ o glavnici od oko 35 milijardi kuna.

“Potrebe za refinanciranjem svojih obveza država će zasigurno namiriti i izlaskom na domaće, ali i europsko tržište kapitala, prema našim očekivanjima već u prvom tromjesečju”, kaže Zrinka Živković-Matijević.

Kao i ostali analitičari, smatra da Vlada treba nastaviti s reformama.

“Problemi su uglavnom strukturne naravi, poput skupe i neefikasne javne administracije koja, uz prečesto mijenjanje propisa, koči funkcioniranje tržišnog gospodarstva. Uz jačanje vladavine prava, problem velikih javnih sustava – zdravstvo, školstvo i socijala – trebali bi biti ključni potezi Vlade u prvoj godini mandata”, smatra Zrinka Živković-Matijević.
Trenutno razdoblje relativno dinamične gospodarske aktivnosti, uz povijesno niske kamatne stope na međunarodnim financijskim tržištima, lako mogu djelovati demotivirajuće u provođenju nužnih reformi, kaže Zdeslav Šantić.

Trenutno razdoblje relativno dinamične gospodarske aktivnosti, uz povijesno niske kamatne stope na međunarodnim financijskim tržištima, lako mogu djelovati demotivirajuće u provođenju nužnih reformi, kaže Zdeslav Šantić.

“Najvažnije je ne ponoviti pogreške iz prošlosti”, ističe i objašnjava da bi ponovno baziranje gospodarskog rasta na poticanju domaće potrošnje te investicija u građevinarstvu u sadašnjim okolnostima bilo iznimno lako, ali i potpuno pogrešno rješenje.

“Bez suštinske promjene gospodarske politike Hrvatska ostaje izuzetno osjetljiva na eventualne promjene u globalnom okruženju”, kaže Zdeslav Šantić.

Pregovori s MOL-om o INA-i

U fokusu javnosti iduće će godine zasigurno biti i pregovori između Vlade i MOL-a o INA-i, nakon što je premijer Andrej Plenković ovih dana kazao da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti INA-u otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL.

>>>Cijena dionice Ine na najvišoj razini od kolovoza 2015.

Pregovori o tome zasigurno neće biti lagani, no na taj način mogli bi se konačno riješiti dugogodišnji sporovi između hrvatskih vlasti i mađarske kompanije u vezi upravljačkih prava, plinskog poslovanja i sisačke rafinerije.

No, to je samo jedan u nizu izazova koji predstoje Vladi. Situaciju joj ponešto olakšavaju pozitivni gospodarski trendovi.

“Hrvatska je konačno uhvatila dinamiku oporavka srednje i istočne Europe s dobrim izgledima da se ista nastavi i tijekom 2017. U uvjetima bitno poboljšanih fiskalnih pokazatelja Vlada u 2017. ima šansu rast učiniti stabilnijim i održivijim”, zaključuje Zrinka Živković-Matijević.


Komentari članka

Vezani članci

Niže cijena dostave za online kupnju

16.10.2017.

Prekogranična dostava u Hrvatsku 3-5 puta skuplja je od dostave u druge zemlje članice Europske unije

Hrvatska uspješno predstavljena na najvećem turističkom sajmu u provinciji Guangxi

16.10.2017.

S obzirom da je Hrvatska po prvi puta predstavljena u ovome dijelu Kine, poseban naglasak je stavljen na turističku ponudu vezanu uz hrvatsku kulturu i povijest, gradove Pulu, Split i Dubrovnik

Kinezi imaju veće plaće od Hrvata

12.10.2017.

Plaće u Šangaju nisu mnogo niže ni od onih u Poljskoj, gdje median iznosi 1569 dolara. Tu negdje je i Češka, gdje plaća u najbogatijem Pragu iznosi 1400 dolara.

KAKO ZADRŽATI RADNIKE Rumunjska povećala plaće za 15 posto, a Hrvatska za 4,9 posto

11.10.2017.

Iskusnija medicinska sestra zarađivat će najmanje 1.000 eura mjesečno, liječnici bez radnog iskustva najmanje 1.300 eura, a kirurzi i sveučilišni profesori po nekoliko tisuća eura

Najviše izvozimo u Italiju i Njemačku, a najviše zarađujemo na farmaceutskim proizvodima

10.10.2017.

Hrvatski robni izvoz iskazan u kunama porastao je u prvih sedam mjeseci ove godine za 14,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz u istom razdoblju uvećan za 11,6 posto.

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1705 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 862 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 881 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 278 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja