Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Sij 2020

Što je sve neoporezivo? Poslodavac radniku može godišnje ‘isplatiti‘ i 50.000 kuna, a da se na to ne plati porez

Izvor: www.lider.media · Autor: Tin Bašić  

Što je sve neoporezivo? Poslodavac radniku može godišnje ‘isplatiti‘ i 50.000 kuna, a da se na to ne plati porez

Ako se zbroji nekoliko neoporezivih isplata koje poslodavac godišnje može isplatiti svome zaposleniku, dobije se iznos od 50.000 kuna. U taj iznos uključili smo 7500 kuna koje radnik godišnje može dobiti kao nagradu, uplatu u treći stup, dobrovoljno zdravstveno osiguranje, troškove prehrane, darove za djecu, pa čak i potporu za novorođenče.

S obzirom na to da je došlo do nekoliko poreznih izmjena u posljednje vrijeme, donosimo pregled neoporezivih primitaka koje poslodavac može isplatiti svojim radnicima. Od brojnih izvora, pokušali smo sve neporezive primitke sumirati na jedno mjesto.

A to su:

- osobni odbitak povećan je na 4000 kuna (s 3800 kuna), što znači da se do tog iznosa ne plaća porez

- prigodne nagrade tijekom godine ukupno po osobi mogu biti 3000 kuna, u što ulaze božićnice, regresi i uskrsnice. Ovo je povećanje od 500 kuna.

- dar djetetu koje je do kraja tekuće godine navršilo 15 godina starosti - 600 kuna, a dar u naravi - kupnjom dobara - 600 kuna

- nagrada za radne rezultate neoporezivo godišnje može biti do 5000 kuna

- potpora za novorođenče, a to je do 28 dana starosti, može biti do 10.000 kuna

- premija dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do 2500 kuna godišnje

- uplata dobrovoljne mirovinskre štednje - do 6000 kuna godišnje, a poslodavac time umanjuje osnovicu poreza na dobit. Isto tako, isplata mirovine je od 1. siječnja 2019. neoporeziva

- troškovi prehrane radnika za vrijeme radnog odnosa (paušalno) - do 5000 kuna.

- podmirivanje stvarno nastalih troškova prehrane prema vjerodostojnoj dokumentaciji do 12.000 kuna. Stručnjaci savjetuju oprez jer su kod ovih mjera mogući razni praktični izazovi. Računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem

- troškovi ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga za odmor radnika (Odluka o uvođenju mjere za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu u Republici Hrvatskoj, NN 125/19) - do 2500 kuna

- neoporeziv iznos dnevnice za službena putovanja i za rad na terenu u tuzemstvu te od 1. rujna 2019. iznos neoporezive pune dnevnice umjesto 170 kuna iznosi 200 kuna, a pola dnevnice umjesto 85 kuna iznosi 100 kuna. To znači da poslodavci svojim radnicima za dane službenog puta od 1. rujna 2019. neoporezivo mogu isplatiti dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu koje traju više od 12 sati dnevno i dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu do 200 kuna, a dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno do 100 kuna.

- troškovi smještaja radnika za vrijeme radnog odnosa temeljem vjerodostojne dokumentacije bez obzira jesu li smještaj oni ugovorili ili je radnik sam pronašao svoj podstanarski stan

- naknada troškova redovnih programa vrtića za djecu zaposlenika temeljem vjerodostojne dokumentacije, do visine stvarnog troška. Nema vrijednosnog limita, nego se nadoknađuje stvarni trošak iz vrtića koji posluju uz odobrenje nadležnog ministarstva. Vjerodostojnom dokumentacijom smatra se odluka poslodavca o isplati naknade, uplatnica i/ili ugovor.

- naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do propisanog iznosa. Zakon uređuje da u cenzus od 15.000 kuna za uzdržavanog člana ne ulaze naknade učenicima dualnog obrazovanja. Isto tako, naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja iznad propisanog neoporezivog iznosa smatraju se drugim dohotkom

- predujam poreza na dohodak od drugog dohotka kojeg ostvaruju učenici i studenti na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga obračunava se na iznos primitka nakon odbitka propisanog neoporezivog iznosa od 15.000 kuna i osnovnog osobnog odbitka

- proširuje se obuhvat primitaka koji se ne smatraju dohotkom, odnosno dohotkom se ne smatraju primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja (materijalnih i financijskih dobara) od pravnih i fizičkih osoba, za podmirivanje potreba, prikupljenih u humanitarnim akcijama i javno oglašenim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska usred krize nije srezala nijedan porez. Pogledajte kako to rade pametniji

14.07.2020.

Hrvatska se zasad nije odlučila na smanjenje poreza. Nova vlada, koja se upravo formira, zasad još stidljivo najavljuje prve zahvate u poreznom sustavu, i to prije svega u segmentu poreza na dohodak i proširenja primjene snižene stope PDV-a na cjelokupnu

Nova vlada reže porez na dohodak. Izračunali smo koliko će porasti plaće

08.07.2020.

Osim izmjena u sustavu poreza na dohodak, u HDZ-u najavljuju i izmjene u sustavu poreza na dobit. Tvrtke s godišnjim prihodom većim od 7,5 milijuna kuna sada plaćaju porez na dobit po stopi od 18 posto i to se, kako sada stvari stoje, ne bi trebalo mijenj

Ni pola tvrtki nije predalo godišnji financijski izvještaj, a rok je blizu!

24.06.2020.

Rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe za 2019. godinu je 30. lipnja 2020. Izvještaje je moguće predati putem interneta - 24 sata dnevno/7 dana u tjednu, poštom ili u Fininim poslovnicama.

Prošli tjedan izdano 28 posto manje računa nego lani, vrijednost pala za 23 posto

17.06.2020.

Ove godine u tom je razdoblju izdano 472,1 milijun računa, čija vrijednost doseže 43,9 milijardi kuna, a u istom lanjskom razdoblju bilo je 706,03 milijuna računa, ukupne vrijednosti 55,2 milijarde kuna.

Povrat poreza dobit će 569 tisuća građana

15.06.2020.

Porezna uprava u petak je započela s isplatom povrata poreza na dohodak za prošlu godinu, a više od 569 tisuća građana treba dobiti ukupno više od 1,1 milijardu kuna povrata poreza, doznaje se u Poreznoj upravi.

Tag cloud

  1. 2021 članka imaju tag hrvatska
  2. 2081 članka imaju tag turizam
  3. 1574 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1078 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1005 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 384 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 250 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici