Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Lis 2018

Što je slomilo Aluminij?

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Deutsche Welle  

Što je slomilo Aluminij?

Njihovi pogledi upereni su u menadžment ovog poduzeća i Vladu Federacije BiH, jednog od najvećih suvlasnika.

Bez struje Aluminij je mrtav. O kakvoj se dramatičnoj situaciji radi možda najbolje govori alarmantan vapaj iz ove tvrtke:

„Naglo isključenje Aluminija s mreže znači potpunu havariju, 'smrzavanje' tekućega aluminija u elektrolitičkim ćelijama, mogućnost snažnih eksplozija i ugrožavanje sigurnosti radnika u proizvodnomu procesu. Ponovno pokretanje samo jedne planski ugašene ćelije iziskuje više od 90.000 eura. Aluminij ima 256 elektrolitičkih ćelija, a ovo bi isključenje bilo neplansko, izvan sustava i tekući bi metal ostao zarobljen u njima, te bi ponovno pokretanje premašilo milijardu maraka troškova, što znači Aluminijev kraj."

U vrlo zapetljanoj, dugogodišnjoj priči iz Aluminija d.d. Mostar cijeli problem bi, pojednostavljeno, izgledao ovako: za Aluminijeve pogone je potrebna struja, a zbog njezine visoke cijene kao i skoka cijena sirovina na svjetskoj burzi nisu je u mogućnosti redovito plaćati, što rezultira enormnim dugovima i blokadom isporuke.

O kojim je iznosima riječ pokazuje skoro 200 milijuna KM duga za električnu energiju samo prema JP Elektroprivreda HZ HB koji Aluminijeveva supsidijarna tvrtka za trgovanje električnom energijom AL TRADE ne može plaćati zbog nelikvidnosti.

Aluminiju je iz istih razloga isključenjem zaprijetio i Neovisni operativni sustav BiH (NOS BiH) koji upravlja sustavom prijenosa električne energije u BiH. Rok za plaćanje njihovog duga je do ponedjeljka, 15. listopada, ili Aluminij isključuju s prijenosne mreže. Sindikati Aluminija već najavljuju da će ga braniti "svim raspoloživim sredstvima", a cijela agonija dobiva i značajnu dozu apsurdnosti ukoliko se ima u vidu veliko tržišno zanimanje za ovaj metal.

"Pokušali smo kontaktirati sve nadležne, ali nismo dobili nikakav odgovor. Ne tražimo ništa osim što je Vlada FBiH bila dužna ispuniti prema nama. Da je Vlada FBiH ispunila svoje obveze, do ovoga ne bi došlo kao i to toga da poduzeće ima još 48 sati života", dramatičnim tonom kazao je na izvanrednoj konferenciji za medije Dražen Pandža, vršitelj dužnosti direktora Aluminija d.d. Mostar, tražeći od federalne vlade subvencioniranje troškova električne energije. Pritom je istaknuo da se "nada da neće doći do najcrnjeg scenarija te da ne želi vjerovati da iza svega stoji politika".

Međutim, od strane politike, odnosno, najvećeg suvlasnika Aluminija, Vlade FBiH, koja bi, kako kažu iz Aluminija, "nešto" trebala riješiti, i to za samo dva dana vikenda, nešto je drukčije stajalište. Vlada F BiH, u vlasničkom udjelu sudjeluje u omjeru od 44 posto, isto kao i mali dioničari, dok je Republika Hrvatska vlasnik 12 posto udjela.

"Nije točno da Vlada F BiH ne pomaže: samo u lipnju smo za doprinose i umirovljenje 884 radnika Aluminija izdvojili više od dva milijuna KM. Vlada F BiH radi strategiju rješenja za Aluminij i po tom pitanju premijer Vlade F BiH Fadil Novalić s bankama razgovara o mogućnosti reprogramiranja duga za električnu energiju, kao i visine mjesečne rate koju bi Aluminij mogao plaćati te bi se tako riješio dug prema Elektroprivredi HZ HB. Također, premijer razgovara s potencijalnim investitorima u Aluminij", komentirali su u subotu iz Ureda federalnog premijera Fadila Novalića za Deutsche Welle.

Ovim je, neizravno, dano do znanja da ponedjeljak možda ipak neće biti 'dan D' za Aluminij te da je federalni premijer poduzeo mjere kako bi se mostarskom Aluminiju dalo još vremena za ključne poteze.

Hoće li to biti dovoljno za rješenje problema u tvrtci za koju kažu da je mostarski aluminijski div, ostaje za vidjeti. No, ono što je činjenica je da Aluminij Mostar, zajedno s kooperantima, u BDP-u BiH sudjeluje sa skoro osam posto, ostvaruje više od 150 milijuna KM izvoza i 350 do 500 milijuna KM prihoda te da su za njega izravno vezane sudbine više od tri tisuće ljudi, a neizravno i do deset tisuća. To daje i približnu makroekonomsku sliku posljedice gašenja Aluminija.

Upitan za komentar o eventualnim posljedicama gašenja Aluminija, financijski stručnjak Branimir Skoko za DW kratko kaže:

"Naravno da bi one bile katastrofalne i vrlo, vrlo teške te bi se odrazile na cjelokupnu ekonomsku sliku. Ali, za sve iscrpnije i vjerodostojnije ocjene i komentar svakako je potrebna analiza više elemenata za što je potrebno vrijeme."

Neovisna revizorska tvrtka KPMG Tax & Advisory prije tri godine i nakon dubinske analize poslovanja dostavila je nacrtnu verziju projekcije poslovanja i prijedloga mjera financijskog restrukturiranja Aluminija d.d. Mostar, a što bi dugoročno osiguralo mirnu budućnost danas posrnulog mostarskog, aluminijskog diva, zadovoljne dobavljače, a radnicima sigurnost zaposlenja.

Međutim, za tri godine Aluminij je promijenio nekoliko rukovodstava i, sudeći prema sadašnjem stanju, još uvijek se nije došlo do rješenja.

Iako su ti problemi dugogodišnji, planovi i obećanja za restrukturiranjem ostali su planovi, a zbog visokog udjela Vlade Federacije BiH svaka nestabilnost i problemi među političkim partnerima na federalnoj razini odražavali su se i na ovu tvrtku.

Federalna vlada već je dala suglasnost za Program rada s planom privatizacije i Financijski plan Agencije za privatizaciju u F BiH (APF) za 2018. godinu kojim se planira privatizacija nekoliko ključnih poduzeća: Energopetrola d.d. Sarajevo, Energoinvesta d.d. Sarajevo, Sarajevo-osiguranja d.d. Sarajevo i Aluminija d.d. Mostar.

"Aluminij se prvo treba ušminkati pa prodati", slikovite su riječi federalne ministrice financija Jelke Miličević na upite o sudbini Aluminija.

"Kada smo donosili odluku o prodaji Aluminija onda smo se rukovodili trenutnom situacijom, odnosno svim razgovorima s financijskim institucijama u svijetu koje su kazale kako mogu ponuditi dobro rješenje za restrukturiranje Aluminija. I u tom pravcu smo donijeli odluku sa željom da Aluminij zadrži tih 900 ljudi i da se zadrže prava malih vlasnika. Kad se pogleda stanje i gubitci, to nije povoljna situacija. Prvo će ići pred-mjera, pa onda aktivnosti prodaje. Kada nekoga dobro uredite i začešljate, možete ga bolje prezentirati i prodati", tako je kazala ministrica Miličević.

Kako sada stvari stoje, umjesto na "uljepšavanje", Aluminij snage troši na borbu za goli opstanak. U slučaju najgoreg scenarija to će onda glasiti: Kako 'ušminkati' mrtvaca?


Komentari članka

Vezani članci

Tvrtka Sika Croatia obilježila 20 godina djelovanja – ’20 godina dobre kemije’

21.03.2019.

Sika Croatia osnovana je 1999. godine kao tvrtka kćer švicarskog koncerna, iako su Sika proizvodi prisutni i poznati na ovim prostorima još od sredine 20. stoljeća. Njihovi partneri su građevinska poduzeća i specijalizirani izvođači građevinskih radova, s

Kinezi u novom pothvatu: Graditelj Pelješkog mosta u projektu vrijednom 1,13 milijardi $

21.03.2019.

Uoči ovotjednog posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga Italiji, dio tamošnjih medija najavljuje da će jedan od međudržavnih dogovora biti izgradnja željezničke pruge od tršćanske luke do Slovačke koju bi gradila kineska CCCC korporacija, u čijem je sas

Švicarsko-američka tvrtka otvara tvornicu u Ludbregu, trebat će im stotinu radnika

27.02.2019.

Već su krenuli prvi natječaji za zapošljavanje radnika u novu specijaliziranu kompaniju Variosystems AG, švicarsko-američku elektroničku tvrtku koja je proteklih dana objavio vijest o širenju svoje proizvodnje u Ludbreg

Rasco grupa bilježi rast prihoda od 18,7 posto, sprema ulaganja vrijedna 71 milijun kuna

11.02.2019.

RASCO ove godine obilježava i 29 godina uspješnog poslovanja tijekom kojeg je kompanija od garaže i dvoje zaposlenih izrasla do grupe s 380 djelatnika koji rade na razvoju visokotehnoloških proizvoda za održavanje prometnica koji su prisutni na preko 40 s

Ruralni razvoj: Sva preostala sredstva stavljaju se poljoprivrednicima na raspolaganje

07.02.2019.

U 2019. nastavlja se podrška rastu i razvoju poljoprivrednog, prerađivačkog i šumarskog sektora putem financijskih instrumenata – novog oblik financiranja uvedenog u 2018., namijenjenog subjektima malog gospodarstva u poljoprivrednom, prerađivačkom i šuma

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 864 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija