Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Ruj 2018

Što donosi zabrana rada nedjeljom? "Time ćemo postati Venezuela, a ne Austrija"

Izvor: www.index.hr · Autor: G.J.  

Što donosi zabrana rada nedjeljom? "Time ćemo postati Venezuela, a ne Austrija"

U HRVATSKOJ se sve češće govori o zabrani rada nedjeljom. Tu se, naravno, misli na zabranu koja bi se odnosila na rad trgovina. Što bi takva zabrana značila u praksi, provjerili smo s ljudima koji imaju puno iskustva s vođenjem trgovina.

Ako Hrvatska zaista zabrani rad nedjeljom, došlo bi do još većeg odljeva novca izvan države, u susjedne zemlje u kojima se radi nedjeljom (Srbija, BiH, Slovenija, Italija, Mađarska), dodatno bi se povećala online kupnja koju vode tvrtke većinom izvan Hrvatske, a smanjila bi se potrošnja u hrvatskim trgovinama, zbog čega bi patile i grane koje su uz nju povezane - poput prometa (dostave) i graditeljstva.

Denis Čupić, poduzetnik iz Varaždina koji sa svojim timom vodi Westgate Shopping City, najveći trgovački centar u Hrvatskoj, protivi se zabrani rada nedjeljom.

"Nedjelja za trgovačke centre, klasične shopping mallove, nosi oko 20 % tjednog prometa. Ovisno o sezonalnosti i više. Hrvatska kao zemlja čije gospodarstvo je nizom multiplikatora vezano uz trgovinu od direktnih subjekata trgovaca, njihovih zaposlenika, preko logistike, građevinskog sektora, uslužnih djelatnosti do domaće proizvodnje ne može si dozvoliti ovakve eksperimente", naveo je Čupić za Index.

On smatra da je upravo radna nedjelja jak turistički adut, posebno sjeverne Hrvatske i to tijekom cijele godine, kao i Jadrana u ljetnoj sezoni - što generira i dobar dio potrošnje stranaca.

"Argument da se danas masa toga može kupiti online dokazuje gospodarsku nepismenost jer većina online trgovina je izvan Hrvatske te ta potrošnja odlazi u džepove stranog gospodarstva od Amerike, Kine, Španjolske do Engleske", odbacio je argument o zamjeni kupnje u stvarnoj trgovini online šopingom.

"Pucamo si u nogu, i same najave zabrane katastrofalno odjekuju"

Poduzetnici, među kojima i trgovci, odgovorni su za lagani oporavak gospodarstva u Hrvatskoj. Upravo zato većina smatra kako ne bi trebalo rezati granu gospodarstva koja ima velik udio u ukupnoj gospodarskoj aktivnosti države. Ona bi se mogla i povećati pod jednim uvjetom - da je se ostavi na miru.

Pogotovo zato što zbog laganog oporavka gospodarstva i tržišta, niz novih trgovaca gleda Hrvatsku kao mjesto nove ekspanzije prvenstveno tekstilne trgovine i potrošačke elektronike, ustvrdio je naš sugovornik.

"Takva ekspanzija unutar godine i pol može generirati oko 15.000 radnih mjesta, a zabrana radne nedjelje će je zaustaviti u korijenu. Umjesto da gospodarstvo, a i trgovinu relaksiramo smanjenjem PDV-a i nameta, mi je još gušimo i pucamo si u nogu jer već i same najave katastrofalno odjekuju u vanjskim financijskim i gospodarskim krugovima", upozorio je Čupić na negativne posljedice same najave novih restrikcija, odnosno mogući odustanak planiranih poslovnih ulaganja u sektor trgovine.

"Upravo ovih dana sam u kontaktu s nekoliko novih trgovaca koji planiraju ulazak u Hrvatsku i današnji press cliping s najavama moguće zabrane rada nedjeljom ih je negativno zaprepastio. Rad nedjeljom treba platiti i radnika rasteretiti da raspodjela rada bude pravedna. Istovremeno poslodavce treba rasteretiti nameta te tako osigurati gospodarski rast, a ne daljnji pad sektora i odlazak novih ljudi u inozemstvo", naveo je Čupić.

Šef uprave Emmezete: Koja to sila u društvu teži regulaciji baš svega?

Najavom moguće regulacije rada nedjeljom nije zadovoljan ni dugogodišnji trgovački praktičar i aktualni predsjednik Uprave Emmezete Slobodan Školnik.

"Zabrane vode u situaciju Venezuele, a ne situaciju Austrije. Ne može se uspoređivati situacija u Hrvatskoj sa situacijom u visoko razvijenim zemljama poput Austrije, koja jedina u susjedstvu ima zabranu rada nedjeljom. Mi ovisimo o turizmu i povećanoj osobnoj potrošnji, a ne kao Austrija", izjavio je Školnik za Index, ljuteći se pritom na najavu novih zabrana od strane političke elite.

"Kad bi se stvarno brinuli o gospodarstvu, ne bi bilo problema zbog iseljavanja. Nisu poduzetnici krivi. Nigdje se nije dogodilo da netko prosperira od zabrana pa tako neće biti ni u ovom slučaju. Mjere zabrane rada nedjeljom bi smanjile potrebu za radom, umjesto da potaknu gospodarsku aktivnost", ističe naš sugovornik.

Kao i sugovornik prije njega, upozorio je da mogućom zabranom ne bi bila pogođena samo trgovina, već i sektori vezani uz nju. Podsjetio je i kako uz trgovce, nedjeljom ima običaj i potrebu raditi i cijeli niz drugih branši pa bi se zabranom trgovanja zapravo radilo o diskriminaciji. Također se zapitao - što je s internetskom trgovinom koja, primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi već petinu ukupne trgovine.

"Zašto se za male plaće krive poduzetnici, a ne država?"

Školnik je podsjetio da radnici dobivaju slobodan dan u tjednu ako rade nedjeljom, kao i da je rad nedjeljom bolje plaćen.

"Ako nema gospodarskog rasta, nema rasta ničeg, pa ni plaća. Nisu poduzetnici krivi za male plaće. Zašto se ne traži rasterećenje plaća, a ne samo povećanje?" rekao je Školnik pa zapitao zašto se za sve probleme radnika u društvu krive poduzetnici, a ne država.

"Vidjet ćemo projekcije (posljedica ukidanja trgovine nedjeljom) koje su od strane države uvijek točne", ironično je zaključio na kraju, nadajući se da se odluka ipak neće donijeti preko noći, a ako bude restriktivna - da će se omogućiti prijelazno razdoblje od najmanje tri godine.

Munjiza: Zabrana rada nedjeljom imala bi samo jednu pozitivnu stranu

Iako se složio s prethodnim sugovornicima - da će zbog zabrane rada trgovina nedjeljom u Hrvatskoj, iz države otići veći dio sredstava u susjedne zemlje u kojima se radi nedjeljom - dugogodišnji voditelj i savjetnik trgovačkih lanaca Drago Munjiza naveo je za Index i jed(i)nu pozitivnu stvar oko moguće zabrane rada nedjeljom.

"U Hrvatskoj trenutno vlada problem nedostatka radnika. Baš sam razgovarao s kolegom koji mi je ispričao da Konzum ne može naći mesara, ni za 10 tisuća kuna neto plaće", izjavio je Munjiza, ustvrdivši da bi zabrana rada nedjeljom vjerojatno riješila dio problema nedostatka radnika.

"Treba nam evolucija, a ne revolucija"

"Nisam za zabrane, ali sam za ograničenje rada nedjeljom. U najvećim trgovinskim centrima, da ih trenutno vodim, ukinuo bih rad ne samo nedjeljom već i subotom navečer. Jer sada je najvažniji - zadovoljan radnik", naveo je Munjiza koji bi za razliku od nekih svojih kolega, prebacio pozornost s potrošača na radnike.

No ipak nije za žustre rezove.

"Ja sam za evoluciju, ne revoluciju. Ne može biti zabrana ista za veće sredine, gdje je puno trgovina, i za manje, gdje ljudi ovise o jednoj trgovini", naveo je Munjiza nadajući se da će promjene biti u skladu s proučenim efektima.

Poslodavci traže ozbiljnu i sveobuhvatnu analizu

O potrebi za velikom analizom utjecaja slažu se i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

"HUP smatra da je potrebno napraviti ozbiljnu i sveobuhvatnu analizu mogućih posljedica ukidanja rada nedjeljom u sektoru trgovine jer se time obuhvaćaju, uz trgovine robom široke potrošnje, i trgovački centri, kiosci, pumpe i svi ostali oblici prodajnih prostora te bez dublje analize takve odluke mogu imati dalekosežan utjecaj na uštrb, odnosno na štetu pojedinih prodajnih formata. Također, potrebno je promotriti rad sektora trgovine i kroz turistički aspekt ne samo za vrijeme ljetnih mjeseci već kroz sezonski atraktivne događaje poput adventskih događanja u većim gradovima i drugih aktivnosti i događaja ususret blagdanskim periodima", naveo je za Index dopredsjednik HUP-ove Udruge trgovine Mirko Budimir.

Podsjetio je pritom da je trgovina specifičan i dinamičan sektor koji se svojim aktivnostima prilagođava potrebama i zahtjevima kupaca, odnosno kupovnim navikama potrošača koje se razlikuju od tržišta do tržišta, pa čak i unutar iste zemlje među pojedinim regijama.

"Pitanje rada nedjeljom nije pitanje samo rada trgovina već se tada mora uzeti u obzir i rad svih ugostiteljskih i ostalih turističkih djelatnosti, pa i šire, u smislu drugih djelatnosti. Važno je i pitanje, primjerice, novinskih izdavača u kontekstu distribucije novina putem trgovina u manjim mjestima i njihovog rada nedjeljom. Brojna su pitanja na koja se mora dati vrlo ozbiljan i argumentiran odgovor", zaključio je.

Podsjetimo, u trgovini, prema kriteriju udjela u ukupnom broju registriranih pravnih osoba, posluje 28,1 % gospodarskih subjekata te ona zapošljava oko 22,1 % ukupnog broja radnika u Hrvatskoj. Udio distributivne trgovine u BDP-u kreće se oko 10 %.


Komentari članka

Vezani članci

Lidl uputio važno upozorenje svojim kupcima u Hrvatskoj

18.05.2019.

U kraćoj objavi na Facebooku, Lidl se obratio kupcima u Hrvatskoj: Poštovani kupci, zbog pojave lažne stranice trgovine Lidl pod nazivom Lidl-Hrvatska, s kojom se lažno predstavljaju i dijele nagrade, upozoravamo vas kako je ovo JEDINA službena stranica L

Najpoželjniji poslodavci dm, Lidl i Müller, od domaćih tvrtki Rimac Automobili

17.05.2019.

Istraživanje je pokazalo kako plaća nije presudan faktor atraktivnosti poslodavca, 31 posto ispitanika smatra da su bitniji dobri odnosi s kolegama, dok je za 30 posto najvažnija sigurnost radnog mjesta te socijalna odgovornost poslodavca

Otvoren Arena Park, NEPI Rockastle grupacija na jesen započinje drugu fazu investicija

17.05.2019.

Uz 10 trgovina i kafić, Arena Park ima 290 besplatnih parkirnih mjesta, šetnicu i uskoro drive through restoran, a posebna pažnja pri osmišljavanju Arena Parka posvećena je hortikulturi tj. očuvanju postojećih stabala na lokaciji.

Ovo su plaće radnika u trgovačkim lancima: Lidl plaća najbolje, a jedan domaći lanac je debelo ispod prosjeka

07.05.2019.

Po plaćama u nespecijaliziranoj trgovačkoj prodaji odskaču još Kaufland Hrvatska s 2141 radnikom i prosječnom plaćom od 6704 kn, Fliba, odnosno Emmezeta s 588 zaposlenih i 6773 kn, Müller trgovina Zagreb s 1085 radnika i 5532 kuna te Bipa s 397 i 5246 kn.

Prema prihodima i neto dobiti Lidl na domaćem tržištu konkurenciju ostavio se iza sebe

29.04.2019.

U izvješću Fine nema podataka za Konzum. Konzum je dostavio GFI za 2017. u svrhu javne objave i prema podacima prezentiranim u tom izvješću Konzum je u 2017. poslovao s gubitkom od 3,9 milijardi kuna, a ukupni su mu prihodi iznosili 9,3 milijarde kuna

Tag cloud

  1. 1897 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1524 članka imaju tag financije
  4. 1218 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 925 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 848 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 493 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 334 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 327 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija