Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Pro 2010

Sreća - trajni resurs

Izvor: www.bankamagazine.hr · Autor: Štefica Grižinovec  

Sreća - trajni resurs

Da je kontinuirano praćenje subjektivnog blagostanja ili sreće građana Hrvatske izrazito važno, pokazalo je još jedno javno predavanje na tu temu koje je u četvrtak u knjižari Matice hrvatske održala Maja Tadić iz Instituta Ivo Pilar pod nazivom 'Istraživanje sreće: metodološki izazovi i novije spoznaje'. Na početku izlaganja Tadić je istaknula bitnu karakteristiku dosadašnjih ispitivanja s tog područja - istraživanja koja se bave negativnim stanjima u literaturi su prisutnija gotovo 17 puta više u odnosu na one koji istražuju pozitivna stanja. No, upravo zbog dugotrajnog i tradicionalnog fokusa na ljutnju, anksioznost ili depresivnost, trenutačno vlada velik znanstveni interes za domenu sreće.

Promatrajući prikupljene podatke nižu se zaključci: sretni zaposlenici manje su pod stresom, a ostvaruju bolje rezultate, sretni ljudi imaju veći broj prijatelja i poznanika na koje se mogu osloniti, sreća je u korelaciji i sa zdravljem, a utječe i na bračno zadovoljstvo.

Razigranost misli
Tadić navodi ispitivanje znanstvenice Barbare Fredrickson, koja je objedinila dosadašnje nalaze u teoriju 'proširenja i izgradnje'. Taj naziv odabrala je jer je u svojim istraživanjima pokazala da pozitivne emocije šire repertoar pažnje i misli, ali i da izgrađuju trajne osobne resurse. Fredrickson je isticala da su resursi izgrađeni kroz iskustvo pozitivnih emocija dugotrajni, odnosno, da ostaju nakon emocionalnih stanja koja su dovela do njihovog usvajanja. Tako proživljavanje pozitivnih emocija može potaknuti kreativno mišljenje, otpornost na stres, socijalne vještine i interakcije. Zanimljivo je povećanje uloge sreće u njenim nalazima - pozitivne emocije dokazano nisu samo pokazatelji optimalnog funkcioniranja, već imaju jednu od ključnih uloga u samom stvaranju i održavanju optimalnog funkcioniranja.

Autentičnost
Tadić je navela preduvjet po kojem funkcionira sreća; baš kao i negativne emocije, i one pozitivne moraju biti autentične i primjerene. "Studije neverbalnog ponašanja pokazuju da lažni, neautentični osmjesi gube vjerodostojnost kao izrazi unutarnjih stanja te su povezani s moždanom aktivnošću tipičnom za negativne emocije, te abnormalnim srčanim funkcijama što znači da lažna pozitivnost može biti vrlo negativna", pojašnjava znanstvena novakinja Instituta Ivo Pilar.

Najsretniji 2007. godine
Što se tiče konkretnih mjerenja na nacionalnoj razini, Pilarov barometar hrvatskog društva prati kvalitetu življenja od 2003. godine, koje značajno variraju. Naime, najsretniji smo bili 2007. godine, kada smo se približili prosjecima zapadne i sjeverne Europe. Nakon toga, prosječna sreća vidno i statistički značajno opada. Burna događanja i atmosfera neizvjesnoosti vezana uz recesiju učinili su svoje, no još uvijek se 'držimo’, te se procjenjujemo sretnijima nego u 2003. i 2005. godini. Prema kategoriji mjesečnih prihoda po članu kućanstva, najsretniji su uvijek pojedinci koji imaju najviše prihode, a najnesretniji oni koji imaju najmanje prihode, što je očekivano.

"Ako uzmemo sve godine u obzir, Hrvatski građani procijenili su da nisu ni previše zadovoljni ni nezadovoljni svojim životom, tj. životno su zadovoljstvo procijenili malo iznad neutralne točke. Prema podacima Svjetske baze sreće, vidimo da su najsretnije zemelje sjeverne Europe i Latinske Amerike, te da smo mi dosta iza njih. Međutim, često se zaboravlja da smo ipak dobri, te da u svijetu postoji niz drugih kojima je daleko teže", rekla je Tadić. U svom zaključku dodaje kako mnogi autori smatraju da redovito mjerenje i praćenje subjektivnog blagostanja bi trebalo postati nezaobilaznim preduvjetom za donošenje političkih odluka budući da se pokazalo da blagostanje pojedinca ne ovisi samo o ekonomskom napretku, nego i o njegovim subjektivnim prosudbama i emocijama.


Komentari članka

Vezani članci

Pozitivan stav građana prema online i školi na televiziji

20.05.2020.

U situaciji kada se čini da je svijet stao, i škola i edukacije preselile su u virtualne učionice. Kakvo je mišljenje građana o takvim edukacijama i školovanju online, portal EduCentar je ispitao na 150 ispitanika.

Saponia nagradila svoje radnike s tisuću kuna zbog nesebičnog rada u tijeku pandemije

22.03.2020.

Iz kompanije koja se već 126 godina brine o čistoći i higijeni ljudi i njihovih domova ističu kako osjećaju posebnu odgovornost prema građanima Hrvatske te su osigurali sve potrebno za normalno odvijanje proizvodnje.

Kako pravilno raditi od kuće: Izađite iz pidžame i obucite se za posao

20.03.2020.

Zbog širenja koronavirusa tvrtke diljem svijeta odlučuju svojim zaposlenicima omogućiti rad od kuće.

Diljem Europske unije zaposlenost rekordno visoka, a nezaposlenost je najniža od početka ovog stoljeća

14.11.2019.

U Hrvatskoj se bilježi stagnacija poduzetničkog raspoloženja, a po tomu smo se ipak blago izdvojili iz europskog prosjeka

Usporedba poduzetnika s kontinenta i Jadrana otkrila koji su produktivniji

11.09.2017.

Po podacima Fine, lani je od ukupno 114.483 poduzetnika njih 71.391 ili 62,4 posto imalo registrirano sjedište u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a u Jadranskoj 43.092 poduzetnika ili 37,6 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika.

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2046 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1061 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija