Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Velj 2019

Spusti li se PDV u turizmu na 10 %, plaće ćemo povećati za 20%

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marija Crnjak  

Spusti li se PDV u turizmu na 10 %, plaće ćemo povećati za 20%

Nedostatak radne snage u turizmu na prvom mjestu treba riješiti maksimalnim angažmanom domaće radne snage, uzimajući uvoz radnika kao rezervno rješenje za gašenje požara.

Uz dodatno podizanje plaća u turističkim zanimanjima, dugoročno rješenje bit će uvođenje dualnog obrazovanja kroz Centre kompetentnosti u turizmu u koje će se uz značajnu pomoć iz fondova Europske unije uložiti oko 500 milijuna kuna, zaključak je konferencije Turistički djelatnik, izazovi i mogućnosti koja se u organizaciji Ministarstva turizma održala jučer u Hotelu Westin u Zagrebu. Sudionike konferencije uz ministra turizma i izaslanika predsjednika Vlade Garija Cappellija, pozdravili su i potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, kao i predsjednik HGK Luka Burilović te predsjednica HUP-a Gordana Deranja.

Nije još kasno
Tomislav Tolušić smatra da je Hrvatska zakasnila barem pet godina u razmatranju problema nedostatka radne snage, no kaže da ni sad nije kasno ako se poduzmu sve potrebne mjere. "Kao ministar mogu reći da su ulaganja u poljoprivredu i prehrambenu industriju dobrim dijelom vezana uz turizam, koji je pomogao da se razvije i gastronomija i enologija i hrvatska vina dođu na svjetsku scenu. Naš cilj mora biti povećanje produktivnosti u svim tim resorima, što je povezano i s kadrovskom politikom", istaknuo je Tolušić.

Priznao je da se ništa ne može mijenjati preko noći, no poručio je da Vlada sluša poslodavce s kojima surađuje na osmišljavanju svih mjera za rješavanje kadrovske krize. Tolušić se slaže da treba značajno povećati plaće u turizmu, kako bi se radnici zadržali u zemlji, s obzirom na visoku stopu iseljavanja. Luka Burilović podsjetio je da su radne kvote za turizam i ugostiteljstvo za ovu godinu povećane gotovo 75 posto, sa 6700 na 15.611 dozvola, ali to nije trajno rješenje, već gašenje požara.

"Trajno rješenje je usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada. U ovoj školskoj godini 3800 učenika željelo se školovati za kuhara, upisano je 1200. Za konobara će se školovati 705 učenika, a htjelo je 2160. Istovremeno, najveći broj radnika u 2017. u turizmu tražio se upravo u području pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane. Dakle, nedostaje nam sposobnost brze prilagodbe, istaknuo je čelnik HGK. Ministar Cappelli poručio je da je cilj privući domaću radnu snagu, iako treba u obzir uzeti i migracije u regiji, zbog čega je u planu potpisivanje bilateralnog ugovora s Ukrajinom ovih dana. Dodao je kako se bez razumijevanja svih drugih ministara i dionika u turizmu ne može postići puno.

'Svi smo stavili dresove sa strane'
"Mi smo svi stavili 'dresove' sa strane i bacili se na rješavanje problema. Vlada je prepoznala važnost turizma i izdvojila oko 2 milijarde kuna za zapošljavanje u ovom sektoru koji može biti sigurna luka za brojne buduće radnike", izjavio je Cappelli, dodavši da moramo razvijati cjelogodišnju ponudu kroz zdravstveni turizam te uz usluge prodavati i znanje. Ministar rada Marko Pavić podsjetio je da je u trećem godišnjem anketiranju radnika nedavno utvrđeno da je 20 tisuća nezaposlenih zainteresirano za rad u turizmu. "Upravo za njih smo organizirali treće Dane poslova u turizmu na koje se odazvalo 15.000 ljudi kojima se nudilo 9000 poslova. Zadovoljstvo mi je da akcijama koje smo ministar Cappelli i Zavod za zapošljavanje proveli osiguravamo maksimalno domaću radnu snagu za poslove turizma.

Također, što smo provedbom mirovinske reforme omogućili i rad umirovljenicima", kazao je Pavić. Poslodavci, pak, smatraju da će se problem značajno riješiti povećanjem plaća, no poslodavci sami neće moći to sami financirati bez pomoći države, prvenstveno snižavanjem stope PDV-a u turizmu, što je istaknula Gordana Deranja. Direktor HUP-a Davor Majetić podsjeća de je po rezultatima analize HUP Skor tržište rada i dalje naslabija karika hrvatskog gospodarstva, a rast plaća rezultat je nedostatka radnika i trenutačno je brži od produktivnosti. "Znamo da je potrebno dodatno povećati plaće u turizmu, ali poslodavci za to nemaju dovoljno novca i trebaju pomoć države kroz porezno rasterećenje" istaknuo je Majetić, a s njim se složio i direktor Hrvatske udruge u turizmu Veljko Ostojić. Napominje kako je konsolidirana neto dobit hotelskog sektora u 2017. bila svega 5-6 posto u odnosu na prihode.

"Od toga treba izdvojiti za investicije, pa povećanje plaće, a treba nešto i ostati. To je premalo da bi se značajno povećale plaće, koje su i dalje duplo niže nego u Austriji, i ako se PDV u turizmu spusti na 10% mi smo spremni jednokratno dići plaće za 20 posto", otkriva Ostojić te ističe da su domaći kadrovi najvažiji resurs na koji se domaći hotelijeri žele oslanjati. U uvozu radnika fokus je na širem prstenu na istoku, od BiH nadalje. Ružica Hrga, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, istaknula je da radnici traže sigurnost radnog mjesta, a ona je zbog sezonalnosti turizma i dalje slaba. "HZZ u turizmu zapošljava 20 posto od ukupnog broja prijavljenih radnika, a 60 posto od toga su sezonski poslovi. Mladi i svi oni koji žele raditi žele sigurnost i stabilnost, zbog čega je važno raditi na povećanju plaća, ali i zapošljavanja na neodređeno, stoga i na smanjenju sezonalnosti", kaže Hrga.

Hrvatski turizam ove godine ipak ne bi trebao biti u drami kad su u pitanju kadrovi, dobrim dijelom zato što je Vlada na vrijeme odobrila kvote za zapošljavanje stranaca, povećavši ih s nešto manje od 7000 na 15.600 dozvola u turizmu. Kad su u pitanju dozvole za zapošljavanje radnika iz trećih zemalja, a u ovoj godini ih je odobreno 15.600 za rad u turizmu, zahtjevi poslodavaca očekuju se tijekom ožujka i travnja u većoj mjeri, otkrio je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić. "Lani je bilo malo zahtjeva i čini se da poslodavci čekaju zadnji tren da predaju zahtjeve za zapošljavanje stranaca, valjda nakon što su iscrpili sve domaće izvore, no ipak je realizirano oko 90% od kvote, što je dobro. Naš je posao maksimalno pojednostaviti proces izdavanja radnih dozvola i činimo sve da ubrzamo proces, cilj nam je da to bude unutar deset dana od zaprimljenog zahtjeva", otkriva Katić.

Migracije nisu trajno rješenje
Hrvatska nije jedina zemlja koja se suočava s problemom radne snage u turizmu, ima ga i Austrija, iako ima veće plaće i bolju demografsku sliku, kaže Dominik Walch iz austrijskog instituta Institute for Advanced Studies. Austrija oko 40 posto kadra u turizmu uvozi jer nema vlastite resurse, no to je uvijek rezervna opcija, smatra Walch. "Ne računajte previše na kratkoročne migracije stanovništva, odnosno bazene radne snage u svom okruženju, jer su to nestabilni izvori, bilo zato što se ti radnici često vraćaju kući, bilo zato što se bazeni s vremenom prazne", kaže Walch.

Tu su važna i kretanja domaćih radnika, o čemu je ovaj bečki Institut radio istraživanje. Utvrđeno je da Austrija ima više educiranog kadra za rad u turizmu nego je u sektoru zaposleno, ali i da se radnici u turizmu ne zadržavaju dugo. "Isto kao i u Hrvatskoj, muče ih plaće, ali i dugoročna perspektiva. Rad navečer i vikendima nije prikladan ljudima koji zasnuju obitelj, i oni često zbog toga odlaze u druge poslove", kaže Walch.

Tek jedna četvrtina austrijskih radnika u turizmu ostaje više godina. Kad je u pitanju domaća radna snaga, paraleleno uz jačanje edukacije treba raditi na izmjeni percepcije strukovnih zanimanja, kako bi se skinula stigma da se radi o školama koje upisuju oni koji nemaju drugu mogućnost, istaknuo je na panelu Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma. "Kad smo promicali Hrvatsku kao zemlju znanja, zanemarili smo znanja u strukovnim zanimanjima koja su danas tražena više nego ikad i trebamo ih naučiti više cijeniti. Učenici trebaju znati da upisom u turističku školu imaju sigurno radno mjesto na kojem mogu učiti i napredovati do menadžerskih mjesta", zaključio je Glavina.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska kompanija koja surađuje s tvrtkama kao što su WhatsApp i Viber, otvorila je novi ured i zaposlila 25 radnika

20.02.2019.

Danas, s više od deset godina iskustva u industriji, globalno zapošljava više od 1.500 ljudi te kroz 61 ured posluje na šest kontinenata.

Dogus grupa dovodi Hyatt u Zadar

18.02.2019.

Dogus Grupa u Hrvatskoj ima hotel, vilu, tri marine - i velike planove. Ako se pruži prilika, kupili bi ACI, a uskoro planiraju početi gradnju hotela u bivšoj zgradi Maraske u Zadru

Radnicima koji dođu 2500 eura godišnjeg bonusa, masaže, besplatan fitness...

14.02.2019.

Gubitak vlastitih radnika istočnoeuropske zemlje nastoje nadomjestiti na isti način kao i zapad Europe: privlačenjem radne snage iz siromašnijeg susjedstva ili, ako njih nema dovoljno, zapošljavanjem radnika iz Azije i Afrike

Škole moraju biti most između učenika i potreba turizma

14.02.2019.

Strukovna zanimanja ne promoviraju se dovoljno i smatraju se manje vrijednima. Svatko tko se danas odluči za strukovnu školu mora u tome vidjeti perspektivnost

Jedan od najatraktivnihih turističkih projekata u Istri bliži se realizaciji: Baljanski Jurski park otvara se ZA ČETIRI MJESECA

13.02.2019.

Nakon gotovo šest mjeseci bazenski kompleks je u zamišljenim gabaritima. Građevinski, odnosno betonski radovi na samom su kraju i ono što sada slijedi je finalizacija. Konkretno, pred nama je hortikulturno uređenje svih 16 tisuća četvornih metara auto kam

Tag cloud

  1. 1854 članka imaju tag hrvatska
  2. 1878 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1194 članka imaju tag izvoz
  5. 807 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 670 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 888 članka imaju tag svijet
  11. 942 članka imaju tag EU
  12. 857 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 477 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 531 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 325 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 323 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi