Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Kol 2017

Split i Dubrovnik znatno jeftiniji od Barcelone, Nice, čak i Budve

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Slobodna Dalmacija  

Split i Dubrovnik znatno jeftiniji od Barcelone, Nice, čak i Budve

Koliko god se domaći građani bunili i negodovali na cijene ugostiteljskih usluga koje u sezoni preko noći narastu u najpopularnijim turističkim središtima, one su još uvijek prilično daleko od onoga što plaćaju gosti u drugim razvikanim turističkim metropolama.

Tako su cijene za neku konzumaciju ili uslugu u Splitu ili Dubrovniku dvoznamenkasto niže od onih koje za istu uslugu valja izbrojiti u Barceloni, Nici, Veneciji, Lisabonu ili Ljubljani. No, zato su piće, jela u restoranima ili kokteli značajno skuplji u Splitu i Dubrovniku nego, na primjer, u Pragu, Varšavi, Bratislavi ili Budvi, piše Slobodna Dalmacija.

Tako barem stoji na stranicama Expatistan, međunarodnog portala koji gostima pruža mogućnost usporedbe cijena u cijelom svijetu za cijeli niz usluga, kupnje ili konzumacija, a koji milijuni gostiju rado konzultiraju prije odlaska na put.

Na tom portalu nalaze se cijene za čak 516 različitih artikala, usluga, lokalnih troškova života, lokalnog prijevoza i štošta drugog za čak 2189 gradova u 215 zemalja i svaki se sa svakim može usporediti.

Kao referentna vrijednost indeksa troškova života uzete su cijene u Pragu, koji je 70. na listi troškova života s indeksom 100 pa se svi ostali gradovi uspoređuju s njim. Iako je poznato da su neke usluge na najrazvikanijim lokacijama turističkih gradova znatno skuplje od iznosa koji stoji na toj stranici, stranica Expatistan koristi neke srednje vrijednosti prosječnih mjesta.

Mi smo pokušali tim modelom usporediti najpopularnije i najposjećenije turističke gradove na Jadranu u ovoj sezoni, Dubrovnik i Split, s europskim razvikanim turističkim središtima i vidjeti kakvu informaciju o nama dobivaju gosti koji prije dolaska u Hrvatsku to isto krenu gledati.

I evo što doznaju: Split i Dubrovnik su za najmanje dvadeset posto jeftiniji od nekoliko desetaka europskih gradova koji su city-break odredišta, a uspoređivali smo tipične turističke usluge poput brzog ručka, fast-fooda, piva u trgovini i piva u kafiću, gaziranog napitka u trgovini i kafiću, cijene koktela, večere u osrednjem restoranu i nezaobilaznog kapučina na terasi.

Dakle, te usluge po Expatistanu u Barceloni su 23 posto skuplje nego u Splitu i 26 posto skuplje nego u Dubrovniku. Te dvije perjanice gradskog turizma u Hrvatskoj jeftinije su u tim uslugama od Venezije za 26 posto, Lisabona 13 posto, Nice 29 posto, Berlina 26 posto te od Budve 10 posto.

U Barceloni i Ljubljani ćete brzi turistički ručak platiti 13 eura, koliko on stoji i u Splitu, dok je u Dubrovniku nešto jeftiniji (9 eura), a u Lisabonu je 12 eura. No, zato je koktel u Barceloni, pa čak i u Budvi, skuplji za 30 posto nego u Splitu, gdje je šest eura, dok mu je tamo cijena oko devet eura.

U Veneciji su sve ugostiteljske usluge za 26 posto skuplje nego u Splitu, ali je zato dubrovački kapučino (1,85 eura) po "Expatistanu" skuplji nego u Veneziji (1,5 euro), iako treba znati da u talijanskoj turističkoj prijestolnici cijene ovise i o tome pijete li iz plastične ili porculanske šalice, s nogu na šanku ili sjedeći za stolom i slično.

No, ugostiteljske cijene u mondenoj Nici (Azurna obala) više su za 32 posto nego u Dubrovniku i za 29 posto više nego u Splitu.

U usporedbi s Lisabonom, Split i Dubrovnik su za oko 13 posto jeftiniji u ugostiteljstvu, od Dublina su čak 46 posto jeftiniji, a od preskupe Geneve u Švicarskoj sve su usluge za 57 posto jeftinije kod nas. Loše su informacije, međutim, za goste koji dolaze iz Praga, u kojemu su ugostiteljske usluge koje smo uspoređivali 11 posto jeftinije nego u Splitu i Dubrovniku, pa je tako ručak u Splitu skuplji 23 posto nego u Pragu, koktel je 20 posto skuplji, a najveća razlika Česima je u cijeni piva, koje je u dalmatinskim pubovima i za 70 posto skuplje nego kod njih. Slično je i s cijenama u Varšavi, koje su 18 posto niže nego naše za ove usluge, a u Bratislavi za deset posto niže.

Sve u svemu, stranci koji stižu iz zapadne i sjeverne Europe još uvijek u Hrvatskoj mogu bezbrižno uživati u jeftinijim uslugama, za razliku od Čeha, Slovaka i Poljaka koji ugostiteljske usluge na Jadranu plaćaju znatno više nego u svojim zemljama, piše Slobodna.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska 102 milijuna noćenja Iza nas je rekordna turistička godina

16.01.2018.

Prihod od turizma u Hrvatskoj u prvih 9 mjeseci 2017. narastao na gotovo 9 milijardi eura

Minuli prosinac pokazao da Opatija i zimi ima izvrstan turistički proizvod

09.01.2018.

Ovo je period kada se sumiraju turistički podaci, pa je vrijedno istaknuti da je osim činjenice što je ovo najbolja turistička godina u Opatiji, prosinac 2017. najbolji prosinac ikad u Opatiji u kojem je ostvareno 47.000 noćenja

Ulaganja u hrvatski turizam nagodinu dostižu 940 milijuna eura

04.01.2018.

Hrvatska se plasirala na visoko sedmo mjesto među zemljama s najvećim potencijalom za investiranje u turizam.

Nevjerojatnih 300 milijuna Kineza gledalo emisiju o hrvatskim ljepotama

03.01.2018.

Najveća reklama našeg turizma od neovisnosti: nevjerojatnih 300 milijuna Kineza gledalo emisiju o hrvatskim ljepotama, a u 'nesvijest' su ih bacile Jelena Rozga i Lana Jurčević

Odličan turistički Božić u Istri

27.12.2017.

Hrvatsku i Istru mnogi tek otkrivaju. Svi koji kraj godine odluče provesti u Istri moći će birati među brojnim glazbenim i gastrozbivanjima

Tag cloud

  1. 1719 članka imaju tag hrvatska
  2. 1738 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1132 članka imaju tag izvoz
  5. 724 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 915 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 721 članka imaju tag investicije
  10. 894 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 748 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 383 članka imaju tag obrazovanje
  25. 367 članka imaju tag hnb
  26. 333 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 271 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija