Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Kol 2017

Split i Dubrovnik znatno jeftiniji od Barcelone, Nice, čak i Budve

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Slobodna Dalmacija  

Split i Dubrovnik znatno jeftiniji od Barcelone, Nice, čak i Budve

Koliko god se domaći građani bunili i negodovali na cijene ugostiteljskih usluga koje u sezoni preko noći narastu u najpopularnijim turističkim središtima, one su još uvijek prilično daleko od onoga što plaćaju gosti u drugim razvikanim turističkim metropolama.

Tako su cijene za neku konzumaciju ili uslugu u Splitu ili Dubrovniku dvoznamenkasto niže od onih koje za istu uslugu valja izbrojiti u Barceloni, Nici, Veneciji, Lisabonu ili Ljubljani. No, zato su piće, jela u restoranima ili kokteli značajno skuplji u Splitu i Dubrovniku nego, na primjer, u Pragu, Varšavi, Bratislavi ili Budvi, piše Slobodna Dalmacija.

Tako barem stoji na stranicama Expatistan, međunarodnog portala koji gostima pruža mogućnost usporedbe cijena u cijelom svijetu za cijeli niz usluga, kupnje ili konzumacija, a koji milijuni gostiju rado konzultiraju prije odlaska na put.

Na tom portalu nalaze se cijene za čak 516 različitih artikala, usluga, lokalnih troškova života, lokalnog prijevoza i štošta drugog za čak 2189 gradova u 215 zemalja i svaki se sa svakim može usporediti.

Kao referentna vrijednost indeksa troškova života uzete su cijene u Pragu, koji je 70. na listi troškova života s indeksom 100 pa se svi ostali gradovi uspoređuju s njim. Iako je poznato da su neke usluge na najrazvikanijim lokacijama turističkih gradova znatno skuplje od iznosa koji stoji na toj stranici, stranica Expatistan koristi neke srednje vrijednosti prosječnih mjesta.

Mi smo pokušali tim modelom usporediti najpopularnije i najposjećenije turističke gradove na Jadranu u ovoj sezoni, Dubrovnik i Split, s europskim razvikanim turističkim središtima i vidjeti kakvu informaciju o nama dobivaju gosti koji prije dolaska u Hrvatsku to isto krenu gledati.

I evo što doznaju: Split i Dubrovnik su za najmanje dvadeset posto jeftiniji od nekoliko desetaka europskih gradova koji su city-break odredišta, a uspoređivali smo tipične turističke usluge poput brzog ručka, fast-fooda, piva u trgovini i piva u kafiću, gaziranog napitka u trgovini i kafiću, cijene koktela, večere u osrednjem restoranu i nezaobilaznog kapučina na terasi.

Dakle, te usluge po Expatistanu u Barceloni su 23 posto skuplje nego u Splitu i 26 posto skuplje nego u Dubrovniku. Te dvije perjanice gradskog turizma u Hrvatskoj jeftinije su u tim uslugama od Venezije za 26 posto, Lisabona 13 posto, Nice 29 posto, Berlina 26 posto te od Budve 10 posto.

U Barceloni i Ljubljani ćete brzi turistički ručak platiti 13 eura, koliko on stoji i u Splitu, dok je u Dubrovniku nešto jeftiniji (9 eura), a u Lisabonu je 12 eura. No, zato je koktel u Barceloni, pa čak i u Budvi, skuplji za 30 posto nego u Splitu, gdje je šest eura, dok mu je tamo cijena oko devet eura.

U Veneciji su sve ugostiteljske usluge za 26 posto skuplje nego u Splitu, ali je zato dubrovački kapučino (1,85 eura) po "Expatistanu" skuplji nego u Veneziji (1,5 euro), iako treba znati da u talijanskoj turističkoj prijestolnici cijene ovise i o tome pijete li iz plastične ili porculanske šalice, s nogu na šanku ili sjedeći za stolom i slično.

No, ugostiteljske cijene u mondenoj Nici (Azurna obala) više su za 32 posto nego u Dubrovniku i za 29 posto više nego u Splitu.

U usporedbi s Lisabonom, Split i Dubrovnik su za oko 13 posto jeftiniji u ugostiteljstvu, od Dublina su čak 46 posto jeftiniji, a od preskupe Geneve u Švicarskoj sve su usluge za 57 posto jeftinije kod nas. Loše su informacije, međutim, za goste koji dolaze iz Praga, u kojemu su ugostiteljske usluge koje smo uspoređivali 11 posto jeftinije nego u Splitu i Dubrovniku, pa je tako ručak u Splitu skuplji 23 posto nego u Pragu, koktel je 20 posto skuplji, a najveća razlika Česima je u cijeni piva, koje je u dalmatinskim pubovima i za 70 posto skuplje nego kod njih. Slično je i s cijenama u Varšavi, koje su 18 posto niže nego naše za ove usluge, a u Bratislavi za deset posto niže.

Sve u svemu, stranci koji stižu iz zapadne i sjeverne Europe još uvijek u Hrvatskoj mogu bezbrižno uživati u jeftinijim uslugama, za razliku od Čeha, Slovaka i Poljaka koji ugostiteljske usluge na Jadranu plaćaju znatno više nego u svojim zemljama, piše Slobodna.


Komentari članka

Vezani članci

Web stranice HTZ-a bilježe rekorde: Porast posjeta veći za 250%

13.07.2018.

Ulazak Hrvatske u finale nogometnog prvenstva povijesni je rezultat koji je našu zemlju stavio u fokus svjetske javnosti.

Interes za putovanjem u Hrvatsku kod turista ne jenjava

10.07.2018.

Za Njemačku pak, odakle u Hrvatsku dolazi najviše turista, ističu da ove godine bilježi određene promjene na tržištu u odnosu na 2017. jer se destinacije koje su zadnjih par godina imale probleme zbog sigurnosti sada snažno vraćaju na to tržište

Milijunti putnik u Dubrovnik sletio šest dana ranije

10.07.2018.

Prvi milijunti putnik u povijesti dubrovačke zračne luke dočekan je 7. studenog 1978. godine, a prvi milijunti putnik od osamostaljenja Republike Hrvatske zabilježen je 15. listopada 2005. godine.

Za turistički sektor 18 milijuna kuna

10.07.2018.

Dosadašnji turistički rezul tati plod su brojnih aktivnosti koje se provode u svim segmentima turizma

U prvih 6 mjeseci hoteli imali najveći promet, iako ih je najmanje

05.07.2018.

U Hrvatskoj je od početka godine do kraja lipnja ostvareno 6,4 milijuna dolazaka i 25,4 milijuna noćenja, što je 12 posto odnosno 10 posto više nego lani, te čini oko četvrtine ukupnog lanjskog turističkog prometa

Tag cloud

  1. 1774 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 943 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 641 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 515 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 320 članka imaju tag poticaji
  21. 393 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 393 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 235 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 312 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 303 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 356 članka imaju tag BDP