Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Kol 2017

Split i Dubrovnik znatno jeftiniji od Barcelone, Nice, čak i Budve

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Slobodna Dalmacija  

Split i Dubrovnik znatno jeftiniji od Barcelone, Nice, čak i Budve

Koliko god se domaći građani bunili i negodovali na cijene ugostiteljskih usluga koje u sezoni preko noći narastu u najpopularnijim turističkim središtima, one su još uvijek prilično daleko od onoga što plaćaju gosti u drugim razvikanim turističkim metropolama.

Tako su cijene za neku konzumaciju ili uslugu u Splitu ili Dubrovniku dvoznamenkasto niže od onih koje za istu uslugu valja izbrojiti u Barceloni, Nici, Veneciji, Lisabonu ili Ljubljani. No, zato su piće, jela u restoranima ili kokteli značajno skuplji u Splitu i Dubrovniku nego, na primjer, u Pragu, Varšavi, Bratislavi ili Budvi, piše Slobodna Dalmacija.

Tako barem stoji na stranicama Expatistan, međunarodnog portala koji gostima pruža mogućnost usporedbe cijena u cijelom svijetu za cijeli niz usluga, kupnje ili konzumacija, a koji milijuni gostiju rado konzultiraju prije odlaska na put.

Na tom portalu nalaze se cijene za čak 516 različitih artikala, usluga, lokalnih troškova života, lokalnog prijevoza i štošta drugog za čak 2189 gradova u 215 zemalja i svaki se sa svakim može usporediti.

Kao referentna vrijednost indeksa troškova života uzete su cijene u Pragu, koji je 70. na listi troškova života s indeksom 100 pa se svi ostali gradovi uspoređuju s njim. Iako je poznato da su neke usluge na najrazvikanijim lokacijama turističkih gradova znatno skuplje od iznosa koji stoji na toj stranici, stranica Expatistan koristi neke srednje vrijednosti prosječnih mjesta.

Mi smo pokušali tim modelom usporediti najpopularnije i najposjećenije turističke gradove na Jadranu u ovoj sezoni, Dubrovnik i Split, s europskim razvikanim turističkim središtima i vidjeti kakvu informaciju o nama dobivaju gosti koji prije dolaska u Hrvatsku to isto krenu gledati.

I evo što doznaju: Split i Dubrovnik su za najmanje dvadeset posto jeftiniji od nekoliko desetaka europskih gradova koji su city-break odredišta, a uspoređivali smo tipične turističke usluge poput brzog ručka, fast-fooda, piva u trgovini i piva u kafiću, gaziranog napitka u trgovini i kafiću, cijene koktela, večere u osrednjem restoranu i nezaobilaznog kapučina na terasi.

Dakle, te usluge po Expatistanu u Barceloni su 23 posto skuplje nego u Splitu i 26 posto skuplje nego u Dubrovniku. Te dvije perjanice gradskog turizma u Hrvatskoj jeftinije su u tim uslugama od Venezije za 26 posto, Lisabona 13 posto, Nice 29 posto, Berlina 26 posto te od Budve 10 posto.

U Barceloni i Ljubljani ćete brzi turistički ručak platiti 13 eura, koliko on stoji i u Splitu, dok je u Dubrovniku nešto jeftiniji (9 eura), a u Lisabonu je 12 eura. No, zato je koktel u Barceloni, pa čak i u Budvi, skuplji za 30 posto nego u Splitu, gdje je šest eura, dok mu je tamo cijena oko devet eura.

U Veneciji su sve ugostiteljske usluge za 26 posto skuplje nego u Splitu, ali je zato dubrovački kapučino (1,85 eura) po "Expatistanu" skuplji nego u Veneziji (1,5 euro), iako treba znati da u talijanskoj turističkoj prijestolnici cijene ovise i o tome pijete li iz plastične ili porculanske šalice, s nogu na šanku ili sjedeći za stolom i slično.

No, ugostiteljske cijene u mondenoj Nici (Azurna obala) više su za 32 posto nego u Dubrovniku i za 29 posto više nego u Splitu.

U usporedbi s Lisabonom, Split i Dubrovnik su za oko 13 posto jeftiniji u ugostiteljstvu, od Dublina su čak 46 posto jeftiniji, a od preskupe Geneve u Švicarskoj sve su usluge za 57 posto jeftinije kod nas. Loše su informacije, međutim, za goste koji dolaze iz Praga, u kojemu su ugostiteljske usluge koje smo uspoređivali 11 posto jeftinije nego u Splitu i Dubrovniku, pa je tako ručak u Splitu skuplji 23 posto nego u Pragu, koktel je 20 posto skuplji, a najveća razlika Česima je u cijeni piva, koje je u dalmatinskim pubovima i za 70 posto skuplje nego kod njih. Slično je i s cijenama u Varšavi, koje su 18 posto niže nego naše za ove usluge, a u Bratislavi za deset posto niže.

Sve u svemu, stranci koji stižu iz zapadne i sjeverne Europe još uvijek u Hrvatskoj mogu bezbrižno uživati u jeftinijim uslugama, za razliku od Čeha, Slovaka i Poljaka koji ugostiteljske usluge na Jadranu plaćaju znatno više nego u svojim zemljama, piše Slobodna.


Komentari članka

Vezani članci

Općina Fažana dosegnula milijuntno noćenje

19.09.2017.

Najviše noćenja, 31 posto, ostvarili su Nijemci, slijede Slovenci s 12,5 posto koji su bitni u pred i posezoni, potom Nizozemci i Danci koji su česti gosti kampova. Talijani su ostvarili 9,3 posto noćenja i u postupnom su padu

PUNI SE DRŽAVNA KASA PDV samo u srpnju donio milijardu kuna više nego lani

18.09.2017.

Veći prihodi od PDV-a očekuju se i u kolovozu, koji je inače izdašniji od srpnja, pa je tako lani taj porez u državnu blagajnu donio čak 5,22 milijarde kuna

PROPUŠTENE MILIJARDE Zašto Hrvatska ni nakon 26 godina nije zaštitila svoju najvredniju imovinu

18.09.2017.

Riječ je o turističkom zemljištu u kampovima i uz hotele koje u pretvorbi nije ušlo u temeljni kapital dotadašnjih društvenih poduzeća, pa prema tome nije ni privatizirano. Nikada nitko u Hrvatskoj nije izašao s preciznim podacima o kolikim se površinama

Dubrovnik i Kaštel Gomilica među finalistima za najljepšu europsku filmsku lokaciju desetljeća

15.09.2017.

Filming Europe – European Film Commissions Network (EUFCN) uvrstio je dvije hrvatske lokacije – Dubrovnik i Kaštel Gomilicu (Kaštilac) među 11 finalista koji se natječu za titulu najljepše europske filmske lokacije desetljeć

Na pulski aerodrom sletjelo pola milijuna putnika

13.09.2017.

Prvi put od samostalnosti Hrvatske u zračnu luku Pula sletjelo je pola milijuna putnika u jednoj godini. A ta brojka i nije konačna, jer petstotisućiti putnik je sletio danas na liniji Düsseldorf - Pula, što znači da bi do kraja godine mogli doseći i broj

Tag cloud

  1. 1654 članka imaju tag hrvatska
  2. 1692 članka imaju tag turizam
  3. 1464 članka imaju tag financije
  4. 1095 članka imaju tag izvoz
  5. 694 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 891 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 609 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 856 članka imaju tag trgovina
  9. 876 članka imaju tag EU
  10. 688 članka imaju tag investicije
  11. 809 članka imaju tag industrija
  12. 785 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 708 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 497 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 446 članka imaju tag tehnologija
  20. 284 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 369 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 414 članka imaju tag dzs
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 379 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 293 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 331 članka imaju tag energetika
  32. 269 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 266 članka imaju tag agrokor
  36. 267 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja