Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Svi 2017

Spajanje znanosti i gospodarstva: Ruđer, Genos i Bolnica sv. Katarina radit će na zajedničkim projektima

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Spajanje znanosti i gospodarstva: Ruđer, Genos i Bolnica sv. Katarina radit će na zajedničkim projektima

INSTITUT Ruđer Bošković, Genos i Specijalna bolnica Sveta Katarina potpisali su danas "Ugovor o strateškoj suradnji s ciljem stvaranje strateškog partnerstva u području molekularne dijagnostike te komercijalizacije rezultata znanstvenih istraživanja".

Na ovaj način tri ugledne hrvatske institucije, ujedno i znanstveni centri izvrsnosti, omogućit će ostvarenje ciljeva personalizirane medicine u svrhu individualiziranog pristupa dijagnostici i liječenju temeljenom na analizi genoma pojedinog pacijenta.

Ugovor su na Institutu Ruđer Bošković potpisali dr. sc. Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, prof. dr. sc. Gordan Lauc, predsjednik uprave Genosa i doc. dr. sc. Igor Borić, ravnatelj Specijalne bolnice Sv. Katarina, uz nazočnost prof. dr. sc. Dragana Primorca, predsjednika upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarina.

Komercijalizacija znanstvenih istraživanja

Strateška suradnja IRB-a, Genosa i Specijalne bolnice Sv. Katarina odnosi se na: sudjelovanje u zajedničkim znanstvenim projektima u Hrvatskoj i inozemstvu, razvijanje inovativnih metoda, postupaka i patenata, sudjelovanje i organiziranje znanstvenih skupova te zajedničku komercijalizaciju rezultata istraživanja.

Međusobna suradnja definirana je poštujući pojedinačne strateške ciljeve pojedine institucije.

Institut Ruđer Bošković osigurat će pristup strateškoj znanstvenoj infrastrukturi i ljudskim potencijalima te predvoditi i koordinirati istraživačko-razvojne aktivnosti. Ujedno će osigurati pružanje usluga naprednog sekvenciranja DNA i RNA za komercijalnu primjenu.

Specijalna bolnica Sv. Katarina podupirat će suradnju na razvoju koncepta translacijske medicine, predvoditi i koordinirati klinička istraživanja i edukativne aktivnosti na području personalizirane medicine. Uloga Genosa je osiguranje pristupa opremi i pružanje usluga analize glikana, predvođenje i razvoj novih proizvoda i usluga i organiziranje komercijalizacije rezultata istraživanja, odnosno translacija rezultata istraživanja u proizvode i usluge dostupne na hrvatskom i svjetskom tržištu.

Antičić: Želimo istraživanjima dati gospodarsku relevantnost

Dr. sc. Tome Antičić, ravnatelj IRB-a, u uvodnoj je riječi prezentirao važnost suradnje za znanstvenu i širu zajednicu.

"Institut Ruđer Bošković je vodeća znanstvena institucija u Republici Hrvatskoj u poljima kemije, fizike, ICT-a, okoliša, biologije i biomedicine. Naša istraživanja uključuju i fundamentalni rad vezan uz zdravlje pacijenata i to u genetici, rijetkim bolestima i liječenju raka. No, uz znanstvenu izvrsnost, ključna orijentacija Ruđera je i stavljanje puno većeg naglaska, nego do sada, na primjenjivost istraživanja i njihovu gospodarsku relevantnost.
Upravo zbog toga od presudne je važnosti partnerstvo s vrhunskom institucijom u medicini Specijalnom bolnicom Sv. Katarina i iznimno uspješnim i inovativnim poduzećem Genos. Ova suradnja omogućit će da znanje i vrhunska oprema Ruđera stvori i gospodarstveni učinak i to na dobrobit pacijenata."

Pozicioniranje u personaliziranoj medicini

Prof. dr. sc. Dragan Primorac u svom je izlaganju naglasio da su sve tri strane uključene u ovaj projekt prepoznate kao centri izvrsnosti.

"Institut Ruđer Bošković, Genos i Specijalna bolnica Sv. Katarina prepoznati su kao centri izvrsnosti kako u Hrvatskoj, tako i u Europi, a objedinjenje njihovih potencijala omogućit će značajne iskorake hrvatske znanosti. Tu posebice mislim na područje personalizirane medicine gdje smo već započeli zauzimati strateške pozicije unutar Europe, a za čiji razvoj je nužna suradnja institucija iz područja bazičnih i kliničkih znanosti te implementacija novih znanja putem translacijske medicine u svakodnevnu kliničku praksu, čime se značajno povećava konkurentnost kako institucija tako i države i naravno omogućuje građanima najbolja i najučinkovitija zdravstvena skrb."

Personalizirana medicina bilježi ubrzani globalni razvoj zahvaljujući sve većoj dostupnosti genskog profiliranja. Identifikacija najčešćih gena povezanih s nasljednim bolestima, procjena rizika za nastanak najčešćih kroničnih bolesti uzrokovanih suvremenim načinom života te farmakogenomika, koja procjenjuje omjer koristi i rizika pri korištenju pojedinih medikamenata, u fokusu su personaliziranog pristupa, koji donosi brojne benefite u dijagnostici, prevenciji i liječenju.

Rezultate istraživanja primijeniti u svakodnevnom životu

Prof. dr. sc. Gordan Lauc pojasnio je poziciju Genosa.

"Temeljni cilj znanosti i istraživanja je unaprjeđenje kvalitete života svih građana. Kako bi se to dogodilo, znanstvenici moraju izaći iz svojih laboratorija i rezultate istraživanja primijeniti u stvarnom životu. Jedna od temeljnih zadaća sveučilišta i javnih instituta je razvoj gospodarstva, posebice poticanje inovativnog poduzetništva. Genos je na razini Europe primjer uspješnog visoko-inovativnog poduzeća i dobre prakse transfera znanja iz akademije u gospodarstvo. Upravo potpisanim strateškim ugovorom o suradnji s Institutom Ruđer Bošković, vodećom znanstvenom institucijom u Hrvatskoj, Genos otvara novo poglavlje u svojoj povijesti, te će u budućnosti osim komercijalizacije vlastitih istraživanja preuzeti odgovornost i za komercijalizaciju svih drugih istraživanja na području personalizirane medicine koja se provode na Institutu Ruđer Bošković. Kroz suradnju sa Specijalnom bolnicom Sv. Katarina, koja je prepoznati Europski centar izvrsnosti, ta istraživanja će puno brže pronalaziti put do krajnjih korisnika, tj. pacijenata koji će imati pristup vrhunskim metodama dijagnostike i liječenja", kaže Lauc.


Komentari članka

Vezani članci

Đikić: Mladi se trebaju zapitati je li stvarno vrijedno ostati u ovoj zemlji

13.11.2018.

Hrvatska ima odlične liječnike, izvrsne studente, fenomenalne medicinske sestre, ali prema podacima o preživljavanju pacijenata oboljelih od svih vrsta tumora, Hrvatska je na dnu Europske unije. Te dvije teme – obrazovanje i zdravstvo, nemaju nikakve veze

Zašto zapravo liječnici napuštaju Hrvatsku?

13.09.2018.

Goruća tema masovnog napuštanja Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju najčešće se ilustrira primjerom liječnika. U pravilu se pritom smatra da oni odlaze isključivo ili makar prvenstveno zbog većih primanja na (sjevero)zapadu kontinenta, no značajna anke

Genosov test biološkog starenja može predvidjeti desetogodišnji rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti

01.06.2018.

Jedan od vodećih časopisa za kardiološke bolesti u svijetu 'Circulation Research' objavio je rad Genosovih znanstvenika koji ukazuje na povezanost glikana i rizika za nastanak kardioloških bolesti

Profesor Lauc: Većina ljudi nakon 40. ima neku vrstu tumora

26.04.2018.

Ljudi koji su pod stresom i osjećaju se ugroženi iscrpljuju svu svoju energiju imunosnog, probavnog i reproduktivnog sustava i zbog toga obolijevaju, kazao je profesor Lauc

Ove četiri mlade žene nada su hrvatske znanosti

16.04.2018.

Nacionalnim programom stipendiranja "Za žene u znanosti", zaključno s godinom 2018., nagrađeno je 46 izvanrednih mladih znanstvenica na pragu stjecanja doktorata iz područja prirodnih znanosti. Vrijednost stipendije je 5.000,00 eura.

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 796 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 930 članka imaju tag trgovina
  8. 805 članka imaju tag investicije
  9. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 882 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  18. 527 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast