Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Sij 2018

Snažan rast uvoza mesa, domaća proizvodnja u padu

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Glas Slavonije  

Snažan rast uvoza mesa, domaća proizvodnja u padu

Hrvatski su stočari i 2017. nemoćno promatrali kako, dok oni uglavnom bilježe sve niže brojke, raste uvoz mesa, poglavito govedine i svinjetine.

Prema podacima Croatiastočara, goveđeg mesa u prvih devet mjeseci 2017. uvezli smo čak deset posto više nego 2016. godine – gotovo 17.000 tona, od čega više od petine smrznutog, dok je uvoz svinjetine u tom vremenu narastao za osam posto, odnosno za novih 5000 tona i dosegnuo gotovo 67.000 tona. Kada se podvuče crta uvoza mesa svih kategorija, izvana su nam stigle nove 104.000 tone tuđeg mesa, a koštalo nas je 261 milijun eura koji su završili u džepovima njemačkih, danskih i drugih stočara.

Brojke su to od kojih u “maloj zemlji velikoga uvoza” boli glava. S druge strane, domaća proizvodnja je u padu. Prema Croatiastočaru, lani je u Hrvatskoj otklasirano 182.539 komada goveđih trupova svih kategorija, što je za 4 posto manje nego 2016., junećih trupova bilo je 107.825 komada, što je pad za jedan posto, dok je telećih otklasirano 52.605 komada, pad za 3 posto. Kod klasiranja trupova krava, a klasirano ih je 22.250 komada, pad je za čak 18 posto. Ne prolazi bolje ni izvoz. Spomenimo samo da, dok je ukupna vrijednost uvoza svih vrsta mesa 261 milijuna eura, što je povećanje za 15 posto, vrijednost izvoza svih vrsta mesa bila je 49 milijuna eura, što je manje za 9 posto, piše Glas Slavonije.

- Ukupni izvoz živih krava u prvih devet mjeseci 2017. bio je 5763 komada, što je pad od 4 posto u odnosu prema 2016. Ukupna masa goveđih trupova bila je 42.563 tona, što je manje za oko 2000 tona, tj. pet posto manje nego u 2016. - kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

U padu su i brojke svinjskih trupova svih kategorija za 11, odnosno 9 posto.

- U 2017. zaklano je oko 231.000 odojaka, što je manje za 17 posto, oko 45.000 komada prasadi, što je pad za 14 posto, te 9400 krmača – pad za čak 18 posto - nastavlja o negativnim trendovima u našoj stočarskoj proizvodnji i preradi šef Croatiastočara.

Smanjenje – i to za 11 posto, za oko 8000 tona - bilježi i ukupna otklasirana masa svinjskih trupova koja je lani bila 71.272 tona. Samo perad i iznutrice ne bilježe rast uvoza. “Očito je da je rast uvoza u korelaciji s manjom proizvodnjom u Hrvatskoj”, kaže Bobetić.

U Udruzi za uzgoj i tov junadi Baby Beef na lanjsko 10-postotno povećanje uvoza govedine gledaju kao na trend u kontinuitetu.

– On se događa otkako smo ušli u EU gdje su klaoničke industrije drugih članica na neki način konkurentnije i dobivaju određene pozicije iz svoje proizvodnje kojima mogu ići na naše tržište s nešto nižim cijenama od naših što i dalje ugrožava domaću proizvodnju, ali i preradu. Definitivno se moraju donijeti određene odluke o pitanju mesa, tj. samodostatnosti, pa bi nam to bila jedna od niti vodilja za dalje - kaže predsjednik Baby Beefa Toni Raič.

Pitanje samodostatnosti prava je rak-rana domaćih proizvođača. Osim govedara, na svojoj koži itekako to osjete i svinjogojci. U Središnjem savezu udruga uzgajivača svinja (SUS) kažu da nam za samodostatnost u toj proizvodnji treba 250.000 krmača. “A mi ih sada imamo 98.000”, upozorava predsjednik SUS-a Goran Jančo.

Dodaje kako je lanjski rast uvoza svinjetine za 8 posto rezultat pada broja domaćih uzgajivača svinja i broja svinja u uzgoju.

– Prijašnje politike tu su proizvodnju ostavile tržišnim odnosima, dok su pametne zemlje EU-a zaštitile tu svoju proizvodnju. Ona ne smije biti samo tržišno orijentirana - kaže Jančo.

– Činjenica je da nam samodostatnost pada i kod govedine i kod svinjetine. O mlijeku da i ne govorimo. U 2016. Hrvatska ima muznost od 4565 kg/krava, što je najmanja muznost uz Bugarsku i Rumunjsku. Iako je ona u nas u posljednjih deset godina povećana za 20 posto, dok je prosjek povećanja u 13 zemalja EU 32, a u 15 zemalja Unije za 11 posto. U odnosu prema prosjeku EU-a, muznost u RH zaostaje za 34 posto. Još je složenija situacija u padu broja mliječnih krava u nas u posljednjih 10 godina - prosječni godišnji pad tog broja za 28 članica EU-a bio je 0,4 posto, 15 zemalja Unije povećalo je taj broj, dok je prosječno smanjenje broja mliječnih krava u Hrvatskoj u posljednjih deset godina za 35 posto, prosječno godišnje 4 posto - navodi Bobetić.

Ocjenjuje kako je najslabija karika domaćeg stočarstva govedarstvo.

– Jer, iz godine u godinu pada matično stado krava i nema teladi, i mi ćemo u 2018. praktički imati telad koja je u tovu u prošloj godini i ovoj godini – više nego svako drugo tele je iz uvoza jer ga nemamo dovoljno doma. Nemamo dovoljno ni mlijeka - lani je njegov otkup bio gotovo identičan ukupnom uvozu mlijeka u mliječnim proizvodima, što nema ni jedna zemlja u Europi i zato je tu situacija najsloženija - kaže Bobetić.

Upozorava na problem klanja ženske rasplodne teladi: “Umjesto da se uzgaja ženski rasplodni pomladak, rasplodne junice su u svim kategorijama proizvod u govedarstvu s najvećom bruto dodatnom vrijednošću, a mi to pokoljemo.”

Ovakvim kretanjima nezadovoljni domaći stočari, proizvođači hrane, podsjećaju što bi trebala biti strategija svake države.

– To bi trebala biti energetska samodostatnost te osiguranje dovoljnih količina pitke vode i hrane. Mi energetski možda nismo samodostatni, no vode imamo napretek – njome smo u samom europskom vrhu, a imamo i Slavoniju – Bogom danu golemu tvornicu hrane na otvorenome. No, bez obzira na sve to, mi smo katastrofa! Mogli bismo i u tome biti suverena država – no mi to nismo jer ovisimo o uvozu hrane - tvrdi svinjogojac Jančo te podsjeća: “Uvozimo čak i pitku vodu.”


Komentari članka

Vezani članci

Pad cijena najveći kod ove tri vrste mesa, dok se kod Hrvatima omiljene svinjetine neće ni osjetiti

07.01.2019.

S prvim danom nove 2019. godine, na snagu je stupilo čak 80 novih pravilnika, uredbi i izmjena zakona, a PDV na meso, ribu, voće, povrće te pelene smanjen je na 13 posto.

Vraća se povrat od 50 lipa na boce za mlijeko i mliječne proizvode

29.11.2018.

1. studenoga 2015. ukinuta je povratna naknada za mliječnu ambalažu uz obrazloženje kako je njen udio u ambalaži obuhvaćenoj povratnom naknadom samo 11 posto.

Mladim stočarima novac za steone junice

26.11.2018.

Prvi natječaj za dodjelu sredstava za kupnju steonih junica polučio je 669 korisnika s 305 mladih poljoprivrednika

Za uzgoj goveda, koza, ovaca i peradi dostupno 24 milijuna kuna potpora

22.11.2018.

Jedinični iznos potpore ne može biti veći od 2.500 kuna po prihvatljivom ženskom grlu (rasplodna junica) mesnih pasmina i/ili križanaca s mesnim pasminama goveda u sustavu krava-tele, 130 kuna po prihvatljivom grlu uzgojno valjanih ovaca ili koza, 110 kun

Prijavite se za potporu za kupnju i uzgoj rasplodnih junica - rok prijave je 1. listopada

20.09.2018.

Na raspolaganju je 195 milijuna kuna, podsjećaju iz Ministarstva poljoprivrede

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 796 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 930 članka imaju tag trgovina
  8. 805 članka imaju tag investicije
  9. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 882 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  18. 527 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast