Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Ruj 2017

Snažan rast izvoza i uvoza u prvih pet mjeseci

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Snažan rast izvoza i uvoza u prvih pet mjeseci

DRŽAVNI zavod za statistiku objavio je detaljniju statistiku o robnoj razmjeni s inozemstvom za prvih pet mjeseci 2017. Stope rasta izvoza i uvoza roba u svibnju su se vratile dvoznamenkastim vrijednostima. Ukupna vrijednost roba u eurima plasirana u inozemstvo povećana za 11,5 posto na godišnjoj razini, dok je u istom mjesecu u Hrvatsku uvoz porastao 15 posto. S 1,18 milijardi eura izvoza te 1,96 milijardi eura uvoza manjak u robnoj razmjeni Hrvatske u svibnju je iznosio 783 milijuna eura odnosno bio je za 20,9 posto viši u odnosu na svibanj 2016., navode analitičari RBA.

Vrijednost izvoza porasla za 17,4 posto

Kumulativno u prvih pet mjeseci vrijednost izvoza roba premašila je 5,53 milijardi eura što je 17,4 posto više u usporedbi s istim razdobljem lani. Rast je široko disperziran među nizom djelatnosti. Iako navedeni podaci ohrabruju te potvrđuju sve veću orijentiranost i prisutnost hrvatskih poduzeća na inozemnim tržištima, visoka uvozna ovisnost rezultirala je istovremeno i snažnim rastom uvoza. Robni uvoz je u promatranom petomjesečnom razdoblju uz godišnju stopu rasta od 13,7 posto dosegnuo 8,96 milijardi eura. Kako je u apsolutnom iznosu njegov prirast nadmašio prirast izvoza došlo je i do povećanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom za 8,3 posto. Stoga je deficit u robnoj razmjeni u prvih pet mjeseci iznosio 3,4 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom od 2014. zadržava se iznad 60 posto, a u prvih pet mjeseci iznosio je 61,7 posto, navodi se u analizi RBA.

Analizom među sektorima SMTK (Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija) najveći doprinos rastu izvoza došao je od razmjeno snažnog rasta u kategoriji Mineralna goriva i maziva čiji je 57-postotni rast vrijednosti izvoza iskazanom u eurima povezan i s višim cijenama na robnim tržištima sirove nafte. Snažan rast izvoza u prvih pet mjeseci bilježe i Kemijski proizvodi (26,3 posto), Proizvodi svrstani prema materijalu (19,6 posto) te Strojevi i prijevozna sredstva (12,7 posto). Međutim, s izuzetkom Kemijskih proizvoda čiji je uvoz porastao 4,1 posto, spomenuti sektori su istovremeno bilježili i razmjeno snažan međugodišnji rast uvoza (Mineralna goriva i maziva 45,3 posto, Strojevi i prijevozna sredstva 14,4 posto te Proizvodi svrstani prema materijalu 9,3 posto). Zamjetno je također, da gotovo u svim sektorima više uvozimo nego izvozimo, pa je višak u robnoj razmjeni ostvaren jedino kod trgovine Sirovim materijama (osim goriva).

U farmaceutskoj i drvnoj proizvodnji izvoz veći od uvoza

Isto sliku dobivamo i analizom prema djelatnostima NKD-a. Naime samo su dvije djelatnosti u razdoblju od siječanja do lipnja ostvarile višak u robnoj razmjeni, odnosno imale veću vrijednost izvoza od uvoza: Proizvodnja proizvoda od drva i papira, tiskanje te Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka. Upravo Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka nastavlja bilježiti snažan rast izvoza (43,3 posto), uz bitno skromniji rast uvoza (7,1 posto), potvrđujući da postaje sve značajnija izvozna djelatnost.
Naposljetku analizom među državama, rastu izvoza ali i rastu uvoza najviše su pridonijele transakcije s državama Europske unije. Izražen u eurima, izvoz u EU porastao je u odnosu na siječanj-svibanj 2016. za 11,6 posto, jednako koliko je porastao i uvoz. Uz vrijednost izvoza 3,6 milijardi eura i vrijednost uvoza 7 milijardi eura, deficit u robnoj razmjeni s EU produbljen je za 11,5 posto te iznosi 3,4 milijardi eura. S državama Europske unije Hrvatska je u prvih pet mjeseci ostvarila 65 posto izvoza te 78 posto uvoza. Već tradicionalno najvažniji trgovinski partneri ostaju Italija, Njemačka i Slovenija, ali u sve tri države više uvozimo no što izvozimo te bilježimo pogoršanje nominalnog salda u tom razdoblju.

Pozitivni učinci ulaska na tržište EU

U države CEFTA-e Hrvatska je u promatranom razdoblju povećala izvoz za 24 posto te je on iznosio 932 milijuna eura, dok je uvoz porastao na 538 mil eura (21,5 posto). Stoga je i vanjskotrgovinski višak povećan na 393 mil eura (27,6 posto).

Danas će DZS objaviti i preliminarne podatke o razmjeni s inozemstvom za lipanj, gdje očekujemo nastavak sličnih trendova, odnosno rast i izvoza i uvoza. Visoke stope rasta izvoza roba potvrđuju pozitivne učinke ulaska u jedinstveno europsko tržište, ali prije svega činjenicu da se sve više hrvatskih poduzeća (osobito malih i srednjih) okreće inozemnom tržištu. Povećanjem prihoda od izvoza u bilancama umanjuje se ovisnost o razmjerno malom hrvatskom tržištu, brže se prenose nova znanja i tehnologije, umanjuje se ranjivost gospodarstva te se omogućava stvaranje novih radnih mjesta. Očekivanja da će gospodarstva EU-a i ostalih važnijih vanjskotrgovinskih partnera i u nadolazećem dijelu godine bilježiti jačanje potražnje donijet će i rast hrvatskog robnog izvoza, dok će s druge strane izvoz usluga (turizma), kao i jačanje domaće potražnje generirati uvoz, upozoravajući na potrebu jačanja konkurentnosti hrvatskog realnog sektora,smatraju analitičari RBA.


Komentari članka

Vezani članci

Zašto nekad kupujete na akciji, a nekad ne? On je to objasnio i dobio Nobela

18.10.2017.

Američki ekonomist dobio je prestižnu nagradu zahvaljujući istraživanjima koja objašnjavaju zašto istu stvar cijenimo više kad je prodajemo nego kad je kupujemo, zašto nismo spremni kupovati kod pohlepnih trgovaca ili zašto jednom prilikom iskoristimo pop

EU izjednačava plaće radnika u zemlji i inozemstvu?

17.10.2017.

Prema europskom zakonodavstvu, izaslani radnik se definira kao "zaposlenik koga je poslodavac privremeno poslao u drugu zemlju članicu radi pružanja usluga".

Niže cijena dostave za online kupnju

16.10.2017.

Prekogranična dostava u Hrvatsku 3-5 puta skuplja je od dostave u druge zemlje članice Europske unije

Hrvatska uspješno predstavljena na najvećem turističkom sajmu u provinciji Guangxi

16.10.2017.

S obzirom da je Hrvatska po prvi puta predstavljena u ovome dijelu Kine, poseban naglasak je stavljen na turističku ponudu vezanu uz hrvatsku kulturu i povijest, gradove Pulu, Split i Dubrovnik

Kinezi imaju veće plaće od Hrvata

12.10.2017.

Plaće u Šangaju nisu mnogo niže ni od onih u Poljskoj, gdje median iznosi 1569 dolara. Tu negdje je i Češka, gdje plaća u najbogatijem Pragu iznosi 1400 dolara.

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1705 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 862 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 881 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 278 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja