Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Stu 2017

Slavonski gazda s pršutima stigao u austrijske i češke dućane, cilj je Japan

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Ivana Barišić  

Slavonski gazda s pršutima stigao u austrijske i češke dućane, cilj je Japan

Trajni mesni proizvodi osječke Žito grupe u vlasništvu Marka Pipunića od sada su dostupni u 290 trgovina jednog od najvećih trgovačkih lanaca u Austriji, Penny Markt, objavljeno je na facebook stranici brenda 'Dobro'.

Uz Austrijance proizvode 'Dobro' će od sada moći probati i Česi.

'Dogovorene količine su poslovna tajna pa ih ne možemo komunicirati', odgovorila je tportalu Andrea Biglbauer Mijić, voditeljica odjela marketinga Žito grupe.

U izvoz je krenuo pršut, buđola, pečenica i slavonska salama. U posao su krenuli direktno s trgovačkim lancem.

'Tek smo na početku suradnje i ne možemo očekivati velike iznose. No, radi se o tržištu koje ima veliki potencijal za distribuciju naših proizvoda', odgovaraju iz Žita na pitanje koliki promet očekuju od ove prodaje.

Pipunićevo Žito pregovara i s Makedoncima, Slovencima, Talijanima, Poljacima, Nijemcima, Švicarcima te Skandinavcima o plasmanu svojih proizvoda jer im je plan, kako su rekli, povećanje udjela na europskom tržištu kao i povećanje same proizvodnje.

Pipunić je u mesne pogone investirao 500 milijuna kuna. Dio te investicije trebao se realizirati iz Programa ruralnog razvoja, koji su zbog određenih nepravilnosti revizori Europske komisije dijelom osporili, pa je njegovom projektu uskraćena potpora. Unatoč tome, u Čepinu kraj Osijeka radovi nisu stali pa se ondje sada proizvodi 150.000 komada pršuta godišnje. Upravo taj projekt predstavljao je i Hrvatsku na ovogodišnjem Svjetskom izboru poduzetnika u Monte Carlu.

Za nositelja brenda 'Dobro' osječko Žito se umjesto očekivanog slavonskog kulena odlučilo za – pršut.

'Za nositelja smo izabrali pršut jer je puno veći potencijal u tome i to ne samo u Slavoniji i Hrvatskoj. Treba mi tržište od milijardu ljudi koji žele jesti pršut', odgovorio je ovoga proljeća Marko Pipunić tportalu na pitanje kako i zašto baš pršut u Slavoniji.

Kada smo ga upitali, kome će ga prodavati, dodao je:

'Ideja i cilj je Japan, ali je Europa tržište na koje računamo. Može i Hrvatska pojesti 150.000 komada pršuta godišnje, nisu to neke količine. U Slavoniji imamo potencijal za 10, pa čak i 15 puta veće kapacitete od onih koje sada imamo u obliku sljedive proizvodnje, od polja do stola i cjelokupno kontroliranog procesa, a to je najmanje dva milijuna komada pršuta godišnje. Treba samo pronaći zainteresirane koji žele raditi, toviti svinje i uvjeriti banke'.


Komentari članka

Vezani članci

Proizvest će više od 70 tisuća tona šećera

19.09.2018.

U kampanji, koja će prema trenutnim procjenama trajati 90 dana, radit će 260 stalnih radnika i između 40 i 60 sezonaca

Špek turopoljske svinje vole i Barišić i Bandić

28.03.2018.

Suhomesnate proizvode od autohtone pasmine turopoljske svinje prošlog je tjedna predstavio OPG Stanilović iz Lukavca.

Nevjerojatno - uvezli smo osam tisuća tona hrenovki!

27.02.2018.

Ovo je najveći apsurd, a razlog je što naša klaonička i prerađivačka industrija ne može pratiti taj uvoz famoznih hrenovki čija je uvozna cijena manja od dva eura

Slavonija spašava istarski pršut?

13.02.2018.

Zbog nelojalne konkurencije istarski pršutari suočili su se s problemom nedostatka dovoljnih i stalnih količina sirovine za proizvodnju istarskog pršuta koja zadovoljava stroge kriterije u praćenju sljedivosti

Nekad izbjegavani, danas su čvarci prehrambeni hit!

13.02.2018.

U sklopu manifestacije tvrtka Frelimo, koja je najveći proizvođač čvaraka u državi te ekipa braniteljske zadruge Panonija iz Županje i ekipa Drage Krivičića iz Premanture talili su čvarke u velikim kotlovima.

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 796 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 930 članka imaju tag trgovina
  8. 805 članka imaju tag investicije
  9. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 882 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  18. 527 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast