Slavonski češnjak, grah, kupus, krumpir s OPG-a Šestanj - spojili iskustvo i znanje

Poljoprivreda je grana budućnosti i vjerujemo da dolaze bolji dani. Potrebno je samo pronaći pravu kulturu (kulture) i, ono najvažnije - tržište. Potrebno je puno odricanja i vremena da sve sjedne na svoje mjesto. Ono što je najvažnije, u poljoprivredi stvari ne idu preko noći, treba uložiti puno ljubavi i rada kako bi se na kraju nešto vratilo i na koncu isplatilo, kažu nam članovi OPG-a Šestanj iz Ladimirevaca. Dva su člana gospodarstva, supružnici Stjepan i Slava, a u radu im uveliko pomaže i sin Josip koji je 2016. godine završio Poljoprivredni fakultet u Osijeku, danas Fakultet agrobiotehničkih znanosti.

“OPG Šestanj osnovali smo 30. svibnja 2017. godine, međutim i prije smo se bavili poljoprivredom za vlastite potrebe. Naš mlađi sin završio je fakultet te sada već uvelike sudjeluje u radu, a u planu je da on preuzme cijeli posao”, podijelio je s nama nositelj gospodarstva Stjepan Šestanj. “Svi sve radimo, a Josip dodatno vodi brigu o oglašavanju i prodaji. Osim članova obitelji nemamo drugih zaposlenika, ali tko zna, jednog dana se situacija možda promijeni.”

Odlučili spojiti iskustvo starijih i nova znanja mlađe generacije
Odluku o otvaranju OPG-a, kaže Stjepan, nije bilo teško donijeti: “Kako imamo iskustva u poljoprivredi, a sin je, kako sam i rekao, završio i fakultet, odlučili smo spojiti iskustvo i znanje te krenuti u ozbiljniju proizvodnju. Sigurno da je i financijski aspekt imao veliku ulogu jer smo kroz OPG vidjeli mogućnost dodatne zarade kada odemo u mirovinu. Josip je istinski zaljubljenik u poljoprivredu i vjerujemo da će se gospodarstvo širiti i napredovati u budućnosti”, pozitivan je Stjepan dodajući da je u poljoprivredi već tridesetak godina, a i trenutno radi u privatnoj firmi koja se bavi ratarstvom.

Slavonski češnjak na OPG-u Šestanj
Trenutno obrađuju nešto manje od jednog hektara i postupno povećavaju površinu pod povrćem. Gotovo sva zemlja je u zakupu, a manja površina je u njihovom vlasništvu. Bave se uzgojem raznog povrća, a najviše su se bazirali na slavonski češnjak, kupus, grah, krumpir, grašak te ostalo povrće za potrebe škole. Sudjeluju u projektu Besplatna školska prehrana koju provodi Osječko-baranjska županija i jedinice lokalne samouprave s osnovnim školama u Županiji. Trenutno imaju potpisan ugovor sa Osnovnom školom iz Ladimirevaca koju opskrbljuju svježim povrćem.

Sudjeluju i u projektu Besplatna školska prehrana
U svakom poslu nailazi se na probleme pa tako i u poljoprivrednoj proizvodnji. Stjepan je s nama podijelio s čime se oni bore: “Najviše problema imamo s buhačem kupusa u ranoj fazi što se tiče štetnika, a što se tiče bolesti, najveći su problemi s plamenjačom graha. Administracija nam ne predstavlja nikakav problem, a i nije zahtjevna jer nismo u sustavu PDV-a. S administracijom smo imali problema samo u startu, kod osnivanja OPG-a, međutim čim je to riješeno, dalje je sve teklo lakše.” Najvećim problemom smatraju cijene proizvoda - kupcima je skupo, proizvođačima jeftino, kako to obično biva.

“Problem su trgovački centri koji pretežno uvoznu robu prodaju po duplo manjim cijenama i naravno, kako je kupovna moć mala, posebno ovdje u Slavoniji, ljudi se prije odlučuju na takve centre. Tada mi, domaći proizvođači, cijenu svoje prvorazredne robe moramo snižavati i prodavati vrijedniji proizvod po istoj ili sličnoj cijeni. Na taj način često s određenim artiklima ‘plešemo na granici isplativosti’, a kvaliteta nam je neupitno bolja.”

Veliki problem stvaraju im vremenske prilike, temperaturne oscilacije i količina, odnosno raspored padalina. “Na proljeće smo imali sušno razdoblje, zatim je stiglo iznimno kišno razdoblje početkom ljeta, pa opet suha jesen.. I tako u krug. Trenutno svu zaradu ulažemo u poboljšanje opreme i uvjeta rada. Ove godine smo tako značajnije ulaganje imali upravo u navodnjavanje. Trenutno nam je pola površina pokriveno navodnjavanjem kap po kap, a iduće godine planiramo navodnjavati sve površine.”

Zaradu ulažu u nabavu opreme i poboljšanje uvjeta rada
Kakva je situacija sa skladištenjem i preradom proizvoda? “Ovisno o vrsti povrća, skladištimo i prerađujemo većinu naših proizvoda. S preradom smo ove godine krenuli probno, a od iduće godine planiramo intenzivirati (kiseli krastavci, paprika, cikla…). Uložili smo u zamrzivače te povrće koje se može smrznuti smrzavamo i tako ga čuvamo da bude što svježije.”

Grah i češnjak su proizvodi koji se mogu duže čuvati te njih skladište i po nekoliko mjeseci dok se ne prodaju. Kupus i krastavce salatare ne skladište i ne prerađuju, njih prodaju u svježem stanju. “Što se tiče sadnog materijala, dosta toga proizvodimo iz vlastite proizvodnje (grah, rajčica, butternut tikva…) dok ostatak nabavljamo.”

A na pitanje koriste li poticaje, odgovaraju: “Kako smo relativno mladi proizvođači te kako smo trenutno na manje od 1 ha zemlje i nismo u sustavu PDV-a, trenutno ne koristimo nikakve poticaje. Možemo samo napomenuti kako smo ove godine prijavili projekt nabavke novog traktora i rasipača na natječaju iz Programa ruralnog razvoja za tip operacije 6.3.1. "Razvoj malih obiteljskih gospodarstava", pa ako prođemo dobit ćemo bespovratno 15.000 eura. Razliku ćemo financirati sami kreditom ili pozajmicom.”

Prijava na natječaj Programa ruralnog razvoja
Zanimalo nas je jesu li zadovoljni rezultatima poslovanja na što odgovaraju: “Ostvarujemo dobre rezultate, ali uvijek može bolje. Ove godine smo primjerice imali odličan prinos kupusa i odličnu kvalitetu, dok je grah nešto podbacio, a najveće gubitke imali smo kod krumpira i to zbog proljetne suše i kišnog početka ljeta. Za kupus smo imali riješeno navodnjavanje i to nam je uveliko pomoglo u ostvarivanju prinosa i kvalitete. Najveći problem nam je nedostatak mehanizacije i zbog toga smo se prijavili na tip operacije 6.3.1. Trenutno većinu posla obavljamo ručno uz malu pomoć strojeva koje posudimo od rodbine. Modernizacijom i uvođenjem novih tehnologija, planiramo reducirati ljudski rad i povećati prinose, ali i površine pod povrćem. Cilj nam je kroz godinu dvije narasti na 1,5 – 2 ha.”

Obitelj je počela i prerađivati svoje proizvode
A tko su najčešći kupci njihovih proizvoda? “Najčešće su kupci ljudi srednje životne dobi, a posebno nas raduje što sve više mladih prepoznaje kvalitetan domaći proizvod koji mi nudimo. Najviše prodajemo u svojem selu, Valpovu i Osijeku. Srećom, za sada sve što proizvedemo uspijemo i prodati, a potražnja je i veća od proizvodnje. Za većinu proizvoda imamo ugovoren otkup, dok ostatak ili višak prodamo na kućnom pragu.”

U suradnji s FAZOS-om sudjelovali u projektu očuvanja biljnih gena
OPG Šestanj ima odličnu suradnju s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti (FAZOS). “Čim smo osnovali OPG, u suradnji s fakultetom i prof. Nadom Parađiković, sudjelovali smo u projektu očuvanja biljnih gena, odnosno proizvodnje Slavonskog češnjaka, o čemu je već bilo riječi i u Agroklubu.”

A kako vide budućnost i imaju li neku poruku za ostale? Evo kako razmišljaju: “Poljoprivreda je grana budućnosti i, iako trenutno nije laka situacija, vjerujemo da dolaze bolji dani. Potrebno je samo pronaći pravu kulturu (kulture) i naravno ono najvažnije, tržište. Potrebno je puno odricanja i vremena da sve sjedne na svoje mjesto. Ono što je najvažnije, u poljoprivredi stvari ne idu preko noći, treba uložiti puno ljubavi i rada kako bi se na kraju nešto vratilo i na koncu isplatilo.”