Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Srp 2009

Slavonska lavanda na dalmatinskom tržištu

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Maja Sajler Garmaz  

Slavonska lavanda na dalmatinskom tržištu

Dok žetva pšenice broji svoje zadnje dane, a slavonski seljaci muku muče zbog njezine otkupne cijene, ovih je dana na slavonskoj zemlji krenula - »ljubičasta žetva«, jedna od najneuobičajenijih za to podneblje, jer je riječ o berbi cvijeta lavande.

Uzgajivači lavande ne razbijaju glavu plasmanom i otkupnom cijenom. Plasman je osiguran, a prodajna cijena i više nego zadovoljavajuća. Zato ih je i u Slavoniji sve više.
Pioniri uzgoja lavande u Slavoniji, Vera i Željko Trampus, bračni par iz Belišća, na svojoj su zemlji zasadili lavandu 2005. godine. Prvih 3700 grmova posadili su na jutru zemlje. Namjeravali su tako dodatnom zaradom pojačati kućni budžet. No, lavanda se pokazala dobrim izvorom prihoda, pa su Trampusovi proširili svoj uzgoj pa danas na dva hektara imaju 17.000 grmova. Na početku su ih svi gledali u čudu, jer su usred Slavonije posadili mediteransku biljku. Trampusovi su, međutim, ubrzo dokazali da Slavonija toj mediteranskoj biljci može ponuditi i pogodnu klimu i pogodno tlo.

»Prošle smo godine imali prinos od 3,7 tona po hektaru. Ove godine bit će još bolji. Kako sada stvari stoje, mislim da ćemo imati oko pet tona cvijeta po hektaru«, kazala nam je Vera Trampus čije je poljoprivredno gospodarstvo od Ministarstva poljoprivrede dobilo znak ekološkog proizvoda. Dok je u kutije slagala ubranu lavandu, otkrila nam je da se prihod po hektaru lavande kreće od 3500 do 4000 eura. Za razliku od prethodnih godina, kada su lavandu brali ručno, uz pomoć srpa, ove godine Vera i Željko modernizirali su svoju proizvodnju. Putem interneta su iz Novog Zelanda naručili stroj za branje u koji su investirali 50.000 kuna.

»To je bio odličan potez. Dok smo lavandu brali ručno, moralo nas je raditi 10 do 15 i berba je trajala oko tri tjedna. Sada, sa strojem, radi nas šestero, a berba će biti gotova za desetak dana«, govori nam Vera i dodaje kako im je to bitno olakšalo posao, jer je bilo vrlo teško pronaći nadničare unatoč dnevnici od 100 kuna, i to za rad od četiri sata na dan. Budući da imaju svoju destileriju, sami rade i eterično ulje kojem je prodajna cijena 30 eura po litri.

»Ove godine smo iznimno zadovoljni prinosom ulja, jer je bitno veći od očekivanoga. Dok je prosjek inače litra ulja od 50 kilograma cvijeta, ove godine nam za litru treba malo više od 30 kilograma cvijeta«, ističe Željko Trampus koji je majstor od destilerije. Eterično ulje ljudi im naručuju za kućnu upotrebu, no većinu kupe kozmetičari, aromaterapeuti te centri fitnessa i wellnessa, jer je lavanda poznata kao sredstvo za opuštanje, masažu, aromaterapiju te za ublažavanje reumatskih bolova, migrene i glavobolje.

Osim eteričnog ulja, destilacijom proizvode i hidrolat, destiliranu vodu pomiješanu s uljem, koja je vrlo korisna u liječenju kožnih bolesti. Tu je i suhi cvijet od kojeg se može spravljati čaj, a prodaju ga i u poznatim mirisnim vrećicama koje se u ormare stavljaju protiv moljaca.

»S plasmanom proizvoda nemamo nikakvih problema. Naprotiv! Zanimljivo je i da nam sve više suvenirnica s Jadrana naručuje naše proizvode, pa turisti s mora odlaze sa slavonskom lavandom«, tvrdi naš domaćin.

Zasađeno 20 hektara lavande
Danas je na području Slavonije i Baranje uz žuta polja sve više i ljubičastih. Tako ima već 17 slavonskih uzgajivača lavande, koji su mirisne grmove te tražene biljke posadili na ukupno 20 hektara. Zajedno s Trampusovima udružili su se u Klaster ekoloških uzgajivača lavande, a njihova predsjednica Vera Trampus zaključuje da će im udruživanje sigurno dodatno olakšati plasman proizvoda na tržište.

Lavanda iz Slavonije prodaje se u SAD-u i Kanadi
Budući da imaju svoju internetsku stranicu, koja im je odlična reklama, Trampusovi svoje proizvode šalju diljem Hrvatske, ali i u Švicarsku, Njemačku, Mađarsku i Češku. Upravo ovih dana javili su im se zainteresirani kupci i iz Kanade i SAD-a, te su s njima trenutačno u pregovorima o količini i cijeni. S količinom za isporuku problema neće biti jer Trampusove više nitko ne gleda u čudu, nego slijede njihov primjer.

Mala ulaganja, široka primjena
Budući da su mirisne grmove jedne od najpoznatijih aromatičnih biljaka u svijetu ljudi navikli viđati na hrvatskoj obali, najčešće pitanje Veri i Željku je - otkud ideja za lavandu u Slavoniji. »Kada sam otišla u mirovinu, suprug i ja htjeli smo se baviti nečime što ne traži velika početna ulaganja. Lavanda mi se učinila zanimljivom jer ima veliku primjenu i u medicini i u kozmetici«, kaže Vera i dodaje da »budrovka«, vrsta njihove lavande, može podnijeti temperature i do minus 25 stupnjeva Celzijevih.

Poticaji Ministarstva poljoprivrede
Ministarstvo poljoprivrede potiče sadnju lavande. Poticaji za podizanje mladih nasada lavande iznose 14.000 kuna po hektaru. Potom se svake godine primaju poticaji od 1250 kuna za hektar, dok za ekološki uzgoj lavande poticaj po hektaru iznosi 1625 kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Uspješna hrvatska IT tvrtka certificirala svoj model za analitiku u skladištima podataka

15.07.2019.

Zagrebačka tvrtka Poslovna inteligencija certificirala je svoj model skladišta podataka za komunikacijske operatore, a kako naglašava predsjednik uprave i suosnivač Dražen Oreščanin, prvi su na hrvatskom tržištu s TM Forum certifikacijom, koji izdaje udru

AD Plastik ugovorio posao za rusko tržište od 71,4 mil.€: 'Moramo proširiti kapacitete'

11.07.2019.

AD Plastik Grupa nedavno je s alijansom Renault-Nissan-AvtoVAZ ugovorila nove poslove za rusko tržište ukupne vrijednosti 71,4 milijuna eura

Kalendari i čestitke s austrijskim motivima nastaju u Slavoniji

08.07.2019.

Zoran Bašić u Trnjanima u prvoj hrvatskoj tvornici za magnet suvenire izvozi u Beč.

LAKŠE JE UZ POGURANAC! POGLEDAJTE KOJI SU VAM SVE POTICAJI DOSTUPNI I ISKORISTITE IH

08.07.2019.

Cilj programa je kreditiranje mikro i malih subjekata malog gospodarstva uz povoljnije uvjete financiranja. Dobivenim sredstvima mogu se otvarati obrti i osnivati trgovačka društava, modernizirati i proširivati postojeće poslovanje, provoditi mjere samoza

Iz Brodosplita ‘izašao’ trojarbolni motorni jedrenjak dužine 63,95 metara

05.07.2019.

Motorni jedrenjak tzv. trojarbolna škuna dužine je 63,95 metara, širine 10 metara i visine do glavne palube 5,35 metara. U 18 dvokrevetnih luksuzno uređenih kabina smješteno je 36 putnika, a opslužuje ih 9 članova posade.

Tag cloud

  1. 1921 članka imaju tag hrvatska
  2. 1945 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija