Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Srp 2009

Slavonska lavanda na dalmatinskom tržištu

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Maja Sajler Garmaz  

Slavonska lavanda na dalmatinskom tržištu

Dok žetva pšenice broji svoje zadnje dane, a slavonski seljaci muku muče zbog njezine otkupne cijene, ovih je dana na slavonskoj zemlji krenula - »ljubičasta žetva«, jedna od najneuobičajenijih za to podneblje, jer je riječ o berbi cvijeta lavande.

Uzgajivači lavande ne razbijaju glavu plasmanom i otkupnom cijenom. Plasman je osiguran, a prodajna cijena i više nego zadovoljavajuća. Zato ih je i u Slavoniji sve više.
Pioniri uzgoja lavande u Slavoniji, Vera i Željko Trampus, bračni par iz Belišća, na svojoj su zemlji zasadili lavandu 2005. godine. Prvih 3700 grmova posadili su na jutru zemlje. Namjeravali su tako dodatnom zaradom pojačati kućni budžet. No, lavanda se pokazala dobrim izvorom prihoda, pa su Trampusovi proširili svoj uzgoj pa danas na dva hektara imaju 17.000 grmova. Na početku su ih svi gledali u čudu, jer su usred Slavonije posadili mediteransku biljku. Trampusovi su, međutim, ubrzo dokazali da Slavonija toj mediteranskoj biljci može ponuditi i pogodnu klimu i pogodno tlo.

»Prošle smo godine imali prinos od 3,7 tona po hektaru. Ove godine bit će još bolji. Kako sada stvari stoje, mislim da ćemo imati oko pet tona cvijeta po hektaru«, kazala nam je Vera Trampus čije je poljoprivredno gospodarstvo od Ministarstva poljoprivrede dobilo znak ekološkog proizvoda. Dok je u kutije slagala ubranu lavandu, otkrila nam je da se prihod po hektaru lavande kreće od 3500 do 4000 eura. Za razliku od prethodnih godina, kada su lavandu brali ručno, uz pomoć srpa, ove godine Vera i Željko modernizirali su svoju proizvodnju. Putem interneta su iz Novog Zelanda naručili stroj za branje u koji su investirali 50.000 kuna.

»To je bio odličan potez. Dok smo lavandu brali ručno, moralo nas je raditi 10 do 15 i berba je trajala oko tri tjedna. Sada, sa strojem, radi nas šestero, a berba će biti gotova za desetak dana«, govori nam Vera i dodaje kako im je to bitno olakšalo posao, jer je bilo vrlo teško pronaći nadničare unatoč dnevnici od 100 kuna, i to za rad od četiri sata na dan. Budući da imaju svoju destileriju, sami rade i eterično ulje kojem je prodajna cijena 30 eura po litri.

»Ove godine smo iznimno zadovoljni prinosom ulja, jer je bitno veći od očekivanoga. Dok je prosjek inače litra ulja od 50 kilograma cvijeta, ove godine nam za litru treba malo više od 30 kilograma cvijeta«, ističe Željko Trampus koji je majstor od destilerije. Eterično ulje ljudi im naručuju za kućnu upotrebu, no većinu kupe kozmetičari, aromaterapeuti te centri fitnessa i wellnessa, jer je lavanda poznata kao sredstvo za opuštanje, masažu, aromaterapiju te za ublažavanje reumatskih bolova, migrene i glavobolje.

Osim eteričnog ulja, destilacijom proizvode i hidrolat, destiliranu vodu pomiješanu s uljem, koja je vrlo korisna u liječenju kožnih bolesti. Tu je i suhi cvijet od kojeg se može spravljati čaj, a prodaju ga i u poznatim mirisnim vrećicama koje se u ormare stavljaju protiv moljaca.

»S plasmanom proizvoda nemamo nikakvih problema. Naprotiv! Zanimljivo je i da nam sve više suvenirnica s Jadrana naručuje naše proizvode, pa turisti s mora odlaze sa slavonskom lavandom«, tvrdi naš domaćin.

Zasađeno 20 hektara lavande
Danas je na području Slavonije i Baranje uz žuta polja sve više i ljubičastih. Tako ima već 17 slavonskih uzgajivača lavande, koji su mirisne grmove te tražene biljke posadili na ukupno 20 hektara. Zajedno s Trampusovima udružili su se u Klaster ekoloških uzgajivača lavande, a njihova predsjednica Vera Trampus zaključuje da će im udruživanje sigurno dodatno olakšati plasman proizvoda na tržište.

Lavanda iz Slavonije prodaje se u SAD-u i Kanadi
Budući da imaju svoju internetsku stranicu, koja im je odlična reklama, Trampusovi svoje proizvode šalju diljem Hrvatske, ali i u Švicarsku, Njemačku, Mađarsku i Češku. Upravo ovih dana javili su im se zainteresirani kupci i iz Kanade i SAD-a, te su s njima trenutačno u pregovorima o količini i cijeni. S količinom za isporuku problema neće biti jer Trampusove više nitko ne gleda u čudu, nego slijede njihov primjer.

Mala ulaganja, široka primjena
Budući da su mirisne grmove jedne od najpoznatijih aromatičnih biljaka u svijetu ljudi navikli viđati na hrvatskoj obali, najčešće pitanje Veri i Željku je - otkud ideja za lavandu u Slavoniji. »Kada sam otišla u mirovinu, suprug i ja htjeli smo se baviti nečime što ne traži velika početna ulaganja. Lavanda mi se učinila zanimljivom jer ima veliku primjenu i u medicini i u kozmetici«, kaže Vera i dodaje da »budrovka«, vrsta njihove lavande, može podnijeti temperature i do minus 25 stupnjeva Celzijevih.

Poticaji Ministarstva poljoprivrede
Ministarstvo poljoprivrede potiče sadnju lavande. Poticaji za podizanje mladih nasada lavande iznose 14.000 kuna po hektaru. Potom se svake godine primaju poticaji od 1250 kuna za hektar, dok za ekološki uzgoj lavande poticaj po hektaru iznosi 1625 kuna.


Komentari članka

Vezani članci

EU izjednačava plaće radnika u zemlji i inozemstvu?

17.10.2017.

Prema europskom zakonodavstvu, izaslani radnik se definira kao "zaposlenik koga je poslodavac privremeno poslao u drugu zemlju članicu radi pružanja usluga".

Suša ubija humus! U Slavoniji će umjesto pšenice nicati sudanska trava i gradovi

16.10.2017.

U nekim dijelovima Zagore i Dalmacije neće biti moguće živjeti te će tamošnji ljudi gravitirati krajevima gdje se to može. Nestajat će biljne odrednice, drukčije će se distribuirati bolesti i štetnici, nestajat će regionalna obilježja

VULKAN NOVA Riječkoj tvrtki širom otvorena vrata ruskih brodogradilišta

11.10.2017.

U prvim godinama sva će se sidreno-pritezna oprema projektirati i proizvoditi u Rijeci, a kasnije, po fazama i u određenim omjerima, prebacivati u pogone ruskog partnera, tvrtke VMZ u gradu Vyborgu

Domaći češnjak - bogatstvo okusa i mirisa

10.10.2017.

Kako bi zadovoljili veće kupce, posadili su ga na 45 hektara. Ova je obitelj s ozbiljnijom sadnjom češnjaka počela prije tri godine. Kupili su sve strojeve potrebne za proizvodnju

Najviše izvozimo u Italiju i Njemačku, a najviše zarađujemo na farmaceutskim proizvodima

10.10.2017.

Hrvatski robni izvoz iskazan u kunama porastao je u prvih sedam mjeseci ove godine za 14,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz u istom razdoblju uvećan za 11,6 posto.

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1705 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 863 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 881 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 278 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja