Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lip 2012

Slavko Lauš i Jurica Mavrović izumili zaštitu od zračenja mobitela

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Tihomir Ponoš  

Slavko Lauš i Jurica Mavrović izumili zaštitu od zračenja mobitela

Ne tako davno živjeli smo u svijetu s vrlo malo elektromagnetskog zračenja. Danas smo njime neprekidno okruženi, dovoljno je imati mobitel, a rasprave o tome, ne je li štetno, nego koliko je štetno stalno traju. Budući da to zračenje nije moguće ukinuti, svaki mobitel naprosto mora zračiti, u tvrtci Presencia odlučili su to negativno zračenje pretvoriti u pozitivno, na neki način vratiti ga u normalu.

Slavko Lauš i Jurica Mavrović izumili su i patentirali Nesu card, zaštitu od zračenja mobitela, a taj je izum o čijem je razvoju brinula tvrtka Presencia na nedavnom sajmu inovacija Inpex u Pitttsburghu, najvećem takvom sajmu, nagrađen zlatnom medaljom.
– Princip rada Nesu carda je jednostavan. Mi se koncentriramo na čovjeka i njegovo zdravlje, ne na mobitel, govori nam Dražen Vulama , direktor . Nesu card ni na koji način ne utječe na samo zračenje mobitela, nego apsorbira negativnu energiju zračenja koje mobitel emitira oko čovjeka i stabilizira, odnosno vraća u normalu kao da mobitela nema, energetsko polje čovjeka. Nesu je mala kartica, nalik na čip, koja se stavlja u mobitel ili se lijepi na njega. Djeluje na udaljenosti do 1,2 metra. Dakle, ima li ga čovjek koji u kafiću pije kavu, on ne štiti samo sebe nego i svoje društvo. Posebno je važan za djecu, koja su vrlo snažno izložena negativnom elektromagnetskom zračenju i koja uopće ne bi smjela imati mobitel. Negativno elektromagnetsko zračenje stabilizira svojim sirovinskim sastavom i energetskim programiranjem, pojašnjava Vulama. Smjesa od koje se proizvodi Nesu sastavljena je od bakra (više od 98 posto), te kvarca i titana. Ta smjesa proizvodi se u čeličani u Njemačkoj, nije ju moguće proizvoditi u Hrvatskoj, i to je jedini radni proces u proizvodnji Nesua koji se obavlja u inozemstvu.

Put od ideje do realizacije bio je dugotrajan i, očito, ne baš jeftin. Ideja je stara deset godina, a intenzivno se na njoj radilo zadnje 4,5 godine. Dvije godine, i brojni prototipovi, bile su potrebne da se dođe do potrebnog omjera bakra, kvarca i titana. Ne bi li se provjerila kvaliteta inovacije u inozemstvu, uključujući i ruski institut Medis koji je za takvu vrstu istraživanja iznimno cijenjen u svijetu, obavljen je niz testiranja, usredotočenih na ljudski neurovegetativni sustav koji je najviše izložen zračenju mobitela. Sva su pokazala odlične rezultate i potvrdila da Nesu stabilizira energetsko polje čovjeka koji koristi mobitel i apsorbira štetna zračenja. Razvoj Nesu carda, koji je danas potpuno gotov proizvod, pakiran u jednostavnu i praktičnu kutiju, i koji je spreman za plasman na tržište, nije bio jeftin. – Ne bih o tome koliko je koštao razvoj Nesu carda, ali ako u sljedeće dvije do tri godine budemo na nuli, bit će super, govori Vulama. Njemu novac, više je puta to istaknuo za vrijeme razgovora, nije motiv. Motiviralo ga je stvoriti dobar proizvod koji će pomoći ljudskom zdravlju, a stvori li se takav proizvod doći će i novac. – Inače ne vjerujem ni u kakav uspjeh preko noći. Na inovaciji smo radili dugo i, posebno posljednjih mjeseci, doista mukotrpno, pa ni novac ne može doći preko noći, objašnjava Vulama svoj princip rada. U ovom trenutku na proizvodnju Nesua angažirane su četiri hrvatske firme koje zapošljavaju dvadesetak ljudi. U Sjedinjenim Državama Vulami su govorili da proizvodnju treba prebaciti u Kinu jer će mu proizvodna cijena biti jeftinija. – Odbio sam sve takve ideje. Nesu je i ostat će hrvatski proizvod. Od šest faza proizvodnje, samo prva, proizvodnja prve, odvija se u inozemstvu. Sve ostalo radi se kod nas i tako će ostati. Trenutačno se Vulama i njegova tvrtka bave pitanjima marketinga i veleprodaje. Naravno da će uspjeh u Pittsburghu iskoristiti i u marketinške svrhe. Interesenata za proizvod, odnosno zastupstvo, ima. U Pittsburghu je uspostavio kontakte s mogućim američkim partnerima, interesenata ima i u Francuskoj i Njemačkoj, te Hrvatskoj. Jasno je da bi Nesu card mogao biti hrvatski izvozni proizvod.

Uzda se Vulama i u poticaje za poduzetnike i inovatore koje najavljuju i država i Grad Zagreb. Mjesečno Presencia može proizvesti 30.000 do 50.000 komada, preporučena cijena u maloprodaji bit će 96 kuna, a bude li sve po Vulaminim planovima, proizvod bi se na jesen mogao naći u trgovinama. Na kraju nam je Vulama otkrio i što znači »Nesu«. – Nebo, energija, sunce, univerzum, a skraćeno to marketinški dobro zvuči. Od početka smo htjeli da cijela priča oko Nesua bude pozitivna, usmjerena prema pozitivnoj energiji, pa smo se odlučili i za takav naziv, zaključio je Vulama.


Komentari članka

Vezani članci

Najbolji pametni mobiteli koje nitko neće kupiti

25.09.2019.

Možda zvuči okrutno, no Huawei je iz perspektive kupaca izgubio povjerenje.

Bojan Jerbić: Zašto je dramatično smanjen broj priznatih hrvatskih patenata

28.03.2019.

Broj patenata ipak ne odražava inovacijski učinak nekog društva. Međutim, moramo biti iskreni, Hrvatska nije razvojno i inovacijski orijentirana. Problemi leže u vrjednosnom sustavu skrivenom u zakonima, pravilnicima i drugim aktima koji uzrokuju negativn

Apple smanjuje proizvodnju iPhonea

10.01.2019.

To smanjenje ukazuje na slabiju potražnju za iPhone uređajima u Kini, najvećem svjetskom tržištu pametnih telefona, čiji se gospodarski rast usporava, između ostaloga, i zbog trgovinskog rata sa SAD-om

Prvi put od 2007. pala prodaja pametnih telefona

04.06.2018.

Do zasićenja je došlo slično kao što se to dogodilo u slučaju tableta i osobnih računala nekoliko godina ranije. "To ne znači da nije riječ o jakom tržištu - ono je ogromno - no to znači da prodavači moraju početi drugačije razmišljati"

I do sedam sati dnevno na mobilnom uređaju

16.10.2017.

Prema Counterpointovom istraživanju gotovo polovica ispitanika priznala je kako svoje pametne telefone koristi više od pet sati dnevno, a njih 26 posto više od sedam sati

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1253 članka imaju tag izvoz
  5. 853 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 990 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 973 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 585 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija