Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Sij 2018

Slabiji rezultati poslovanja u hrvatskim slobodnim zonama

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz/H  

Slabiji rezultati poslovanja u hrvatskim slobodnim zonama

Rezultati poslovanja u hrvatskim slobodnim zonama slabe, a prihodi su pali za 14,5 posto, pokazuje Izvješće o poslovanju slobodnih zona u RH u 2016.

U slobodnim je zonama tijekom prošle godine poslovalo 115 tvrtki koje su zapošljavale 7492 radnika, odnosno u svakoj slobodnoj zoni prosječno su bila zaposlena 624 radnika. Ako se iz toga isključe podaci o Slobodnoj zoni Varaždin koja je prestala raditi sa zadnjim danom prosinca, na razini preostalih 11 slobodnih zona, u svakoj od njih prosječno je radilo 273 radnika.

Korisnik slobodne zone u prosjeku je zapošljavao 65 radnika što je osam više nego u prethodnoj godini. Ako se, međutim, iz statistike isključe podaci koji se odnose na Slobodnu zonu Varaždin, prosječni korisnik slobodne zone zapošljavao je 26 radnika ili 2 radnika manje nego prethodne godine.

Po izvješću, broj korisnika slobodnih zona u odnosu na prethodnu 2015. je smanjen za 16 posto dok je broj zaposlenih smanjen je za 3,2 posto.

Ukupni prihodi manji 14,5 posto

Ukupni prihodi korisnika slobodnih zona iznosili su oko 4,8 milijardi kuna što je 14,5 posto manje nego u prethodnoj godini. Dobit korisnika iznosila je 37,3 milijuna kuna, dok je u 2015. godini zabilježen gubitak od oko 110 milijuna kuna.

Korisnici kopnenih zona ostvarili su 3.8 milijardi kuna prihoda što je 17,2 posto manje nego u 2015. godini. Gubitak korisnika kopnenih slobodnih zona koji je u 2016. godini iznosio 32.2 milijuna smanjen je u odnosu na prethodnu godinu za 83,9 posto.

Ukupni prihodi korisnika lučkih slobodnih zona iznosili su 979,3 milijuna kuna ili 2,1 posto manje nego u 2015. godini, a ostvarena je dobit u iznosu od 69,5 milijuna što je 23,2 posto manje nego u prethodnoj godini.

Izvoz iz slobodnih zona u izvještajnom je razdoblju, uključujući i isporuku dobara na tržište EU iznosio je 3,5 milijardi kuna što je 8 posto manje nego 2015.. Udio izvoza u ukupnom prihodu korisnika, uključujući i isporuku dobara na tržište Europske unije, iznosio je 73,6 posto što je 5,2 posto više nego u 2015. godini.

Isporuka dobara na tržište EU iznosila je 2,7 milijardi kuna što je 6,8 posto manje nego u prethodnoj godini, dok je udio isporuke dobara na tržište EU korisnika u njihovom ukupnom prihodu iznosio je 57,5 posto što je 4,7 posto više nego u 2015. godini.

Na kopnu 8,4 posto manje prihoda

Korisnici kopnenih slobodnih zona ukupno su izvozom ostvarili 2.7 milijarde kuna prihoda što je 8,4 posto manje nego u prethodnoj godini. Udio izvoza korisnika kopnenih slobodnih zona u njihovom ukupnom prihodu iznosio je 74 posto odnosno 4,7 posto manje nego u prethodnoj godini.

Isporuka dobara na tržište EU korisnika kopnenih slobodnih zona u 2016. godini iznosila je 2,6 milijardi kuna što je 7 posto manje nego u 2015. godini. Udio isporuke dobara na tržište Europske unije u prihodima korisnika kopnenih slobodnih zona iznosi 69,3 posto ili 7,6 posto manje nego u prethodnoj godini.

Korisnici lučkih slobodnih zona ukupno su izvozom ostvarili 710,5 milijuna kuna prihoda što je 6,5 posto manje nego u prethodnoj godini. Udio izvoza korisnika lučki slobodnih zona u njihovom ukupnom prihodu u 2016. godini iznosio je 72,6 posto ili 3,3 posto manje nego u prethodnoj godini.

Isporuka dobara na tržište EU korisnika lučkih slobodnih zona u 2016. godini iznosila je 118.2 milijuna kuna što je 1,3 posto manje nego u 2015. godini. Udio isporuke dobara na tržište EU u ukupnom prihodu korisnika lučkih slobodnih zona iznosi 12,1 posto odnosno 0,2 posto više nego u prethodnoj godini.

Ulaskom u EU smanjena privlačnost poslovanja

Slobodna zona je dio teritorija RH koji je posebno ograđen i označen i u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete. Na kopnenom području osnivaju se temeljem koncesije koju daje Vlada, dok se slobodne zone u lučkim područjima osnivaju temeljem suglasnosti Vlade. Prve takve zone osnovane su još 1997. godine.
Međutim, u izvješću se napominje, kako je članstvom Hrvatske u EU za određeni broj poduzetnika koji su se do tada poslovali unutar slobodnih zona smanjena privlačnost poslovanja u tom režimu.

2016. poslovalo 12 slobodnih zona

U 2016. u Hrvatskoj je poslovalo 12 slobodnih zona: Krapinsko-zagorska, Podunavska slobodna zona Vukovar, Kukuljanovo, Luka Rijeka – Škrljevo, Osijek, Splitsko-dalmatinska, Varaždin, Zagreb, slobodna zona luke Ploče, luke Pula, luke Rijeka te luke Split.

Zadnjim danom prošle godine s radom u režimu slobodne zone prestala je poslovati Slobodna zona Varaždin čiji korisnici ostvaruju 60 posto ukupnih prihoda svih korisnika slobodnih zona, te je zapošljavala 60 posto svih radnika u slobodnim zonama.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska je u pet godina bez Državnog inspektorata zaposlila dodatna 664 inspektora

29.11.2018.

No razliku čini borba za kvalitetu (mesa, voća, povrća, potrošne robe….) i sprječavanje uništavanja domaćega uvozom bofla. To je suština postojanja jakoga Inspektorata, a ne jahanje na malim iznajmljivačima i poduzetnicima

Domaća IT tvrtka projektom vrijednim više od 38 milijuna kuna otvara preko 100 novih radnih mjesta

27.11.2018.

Kako je prilikom svečanog otvorenja istaknuo direktor tvrtke Krešimir Meštrić, ova će im investicija omogućiti dvostruko povećanje prihoda od prodaje i omogućiti daljnji razvoj u skladu s globalnim trendovima

Sergio Galošić: Pitanje nije možete li povećati plaće, vi morate povećati plaće

22.11.2018.

Problemi s kojima se hrvatsko gospodarstvo danas susreće su nedostatak srednjostrukovnog obrazovnog kadra, nedostatak visokoobrazovnog inženjerskog kadra, kontinuirano smanjenje novih učenika i studenata, odlazak radne snage i negativan prirodni prirast.

Škoda traži radnike u Hrvatskoj: Plaća 1000 eura bruto, iskustvo nije potrebno

20.11.2018.

Zahtjevi za posao zaista nisu naročiti. Razina i smjer završenog obrazovanja su nebitni, radno iskustvo na takvim poslovima je nepotrebno, a nije potrebno ni poznavanje češkog jezika.

Osim javne uprave, strance sada muči i manjak radnika

18.11.2018.

Inozemne trgovinske komore okupljaju 1300 tvrtki i traže bolje uvjete poslovanja.

Tag cloud

  1. 1832 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1188 članka imaju tag izvoz
  5. 788 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 970 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 660 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 797 članka imaju tag investicije
  10. 933 članka imaju tag EU
  11. 866 članka imaju tag svijet
  12. 842 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 750 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 449 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 336 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 240 članka imaju tag potpore
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast