Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Sij 2018

Slabiji rezultati poslovanja u hrvatskim slobodnim zonama

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz/H  

Slabiji rezultati poslovanja u hrvatskim slobodnim zonama

Rezultati poslovanja u hrvatskim slobodnim zonama slabe, a prihodi su pali za 14,5 posto, pokazuje Izvješće o poslovanju slobodnih zona u RH u 2016.

U slobodnim je zonama tijekom prošle godine poslovalo 115 tvrtki koje su zapošljavale 7492 radnika, odnosno u svakoj slobodnoj zoni prosječno su bila zaposlena 624 radnika. Ako se iz toga isključe podaci o Slobodnoj zoni Varaždin koja je prestala raditi sa zadnjim danom prosinca, na razini preostalih 11 slobodnih zona, u svakoj od njih prosječno je radilo 273 radnika.

Korisnik slobodne zone u prosjeku je zapošljavao 65 radnika što je osam više nego u prethodnoj godini. Ako se, međutim, iz statistike isključe podaci koji se odnose na Slobodnu zonu Varaždin, prosječni korisnik slobodne zone zapošljavao je 26 radnika ili 2 radnika manje nego prethodne godine.

Po izvješću, broj korisnika slobodnih zona u odnosu na prethodnu 2015. je smanjen za 16 posto dok je broj zaposlenih smanjen je za 3,2 posto.

Ukupni prihodi manji 14,5 posto

Ukupni prihodi korisnika slobodnih zona iznosili su oko 4,8 milijardi kuna što je 14,5 posto manje nego u prethodnoj godini. Dobit korisnika iznosila je 37,3 milijuna kuna, dok je u 2015. godini zabilježen gubitak od oko 110 milijuna kuna.

Korisnici kopnenih zona ostvarili su 3.8 milijardi kuna prihoda što je 17,2 posto manje nego u 2015. godini. Gubitak korisnika kopnenih slobodnih zona koji je u 2016. godini iznosio 32.2 milijuna smanjen je u odnosu na prethodnu godinu za 83,9 posto.

Ukupni prihodi korisnika lučkih slobodnih zona iznosili su 979,3 milijuna kuna ili 2,1 posto manje nego u 2015. godini, a ostvarena je dobit u iznosu od 69,5 milijuna što je 23,2 posto manje nego u prethodnoj godini.

Izvoz iz slobodnih zona u izvještajnom je razdoblju, uključujući i isporuku dobara na tržište EU iznosio je 3,5 milijardi kuna što je 8 posto manje nego 2015.. Udio izvoza u ukupnom prihodu korisnika, uključujući i isporuku dobara na tržište Europske unije, iznosio je 73,6 posto što je 5,2 posto više nego u 2015. godini.

Isporuka dobara na tržište EU iznosila je 2,7 milijardi kuna što je 6,8 posto manje nego u prethodnoj godini, dok je udio isporuke dobara na tržište EU korisnika u njihovom ukupnom prihodu iznosio je 57,5 posto što je 4,7 posto više nego u 2015. godini.

Na kopnu 8,4 posto manje prihoda

Korisnici kopnenih slobodnih zona ukupno su izvozom ostvarili 2.7 milijarde kuna prihoda što je 8,4 posto manje nego u prethodnoj godini. Udio izvoza korisnika kopnenih slobodnih zona u njihovom ukupnom prihodu iznosio je 74 posto odnosno 4,7 posto manje nego u prethodnoj godini.

Isporuka dobara na tržište EU korisnika kopnenih slobodnih zona u 2016. godini iznosila je 2,6 milijardi kuna što je 7 posto manje nego u 2015. godini. Udio isporuke dobara na tržište Europske unije u prihodima korisnika kopnenih slobodnih zona iznosi 69,3 posto ili 7,6 posto manje nego u prethodnoj godini.

Korisnici lučkih slobodnih zona ukupno su izvozom ostvarili 710,5 milijuna kuna prihoda što je 6,5 posto manje nego u prethodnoj godini. Udio izvoza korisnika lučki slobodnih zona u njihovom ukupnom prihodu u 2016. godini iznosio je 72,6 posto ili 3,3 posto manje nego u prethodnoj godini.

Isporuka dobara na tržište EU korisnika lučkih slobodnih zona u 2016. godini iznosila je 118.2 milijuna kuna što je 1,3 posto manje nego u 2015. godini. Udio isporuke dobara na tržište EU u ukupnom prihodu korisnika lučkih slobodnih zona iznosi 12,1 posto odnosno 0,2 posto više nego u prethodnoj godini.

Ulaskom u EU smanjena privlačnost poslovanja

Slobodna zona je dio teritorija RH koji je posebno ograđen i označen i u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete. Na kopnenom području osnivaju se temeljem koncesije koju daje Vlada, dok se slobodne zone u lučkim područjima osnivaju temeljem suglasnosti Vlade. Prve takve zone osnovane su još 1997. godine.
Međutim, u izvješću se napominje, kako je članstvom Hrvatske u EU za određeni broj poduzetnika koji su se do tada poslovali unutar slobodnih zona smanjena privlačnost poslovanja u tom režimu.

2016. poslovalo 12 slobodnih zona

U 2016. u Hrvatskoj je poslovalo 12 slobodnih zona: Krapinsko-zagorska, Podunavska slobodna zona Vukovar, Kukuljanovo, Luka Rijeka – Škrljevo, Osijek, Splitsko-dalmatinska, Varaždin, Zagreb, slobodna zona luke Ploče, luke Pula, luke Rijeka te luke Split.

Zadnjim danom prošle godine s radom u režimu slobodne zone prestala je poslovati Slobodna zona Varaždin čiji korisnici ostvaruju 60 posto ukupnih prihoda svih korisnika slobodnih zona, te je zapošljavala 60 posto svih radnika u slobodnim zonama.


Komentari članka

Vezani članci

U hrvatskom gradu niče najmodernija tvornica parketa u Europi: Investirali su milijune i zaposlili lokalno stanovništvo

16.01.2018.

U Đurđevcu završena prva faza izgradnje najmodernije tvornice parketa u Europi. Investirali su milijune, zaposlili lokalno stanovništvo, a tu ne planiraju stati.

Odbili investitore jer nisu obećali da će radnike plaćati barem 5.000 kn

15.01.2018.

U dvije gradske gospodarske zone radi oko 3000 ljudi, a problem su upravo niske prosječne plaće, posebno u obućarskoj industriji.

Rimac traži stotinu novih radnika

11.01.2018.

Rimac Automobili objavili su na svojim web stranicama da zapošaljavaju veliki broj inženjera i zanatlija

U dvije tvornice posao za 250 ljudi

09.01.2018.

U planu je gradnja nove tvornice drvne industrije. Austrijski investitor voljan je uložiti 20-ak milijuna eura, a cijeli posao rezultirao bi otvaranjem sto novih radnih mjesta

U Gunji bi željeli ulagati Tajvanci, Talijani, Nijemci

29.12.2017.

Riječ je o grupaciji s Tajvana Abacus Renewables, koja se bavi proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora, a zainteresirana je za kupnju Bioenergane Gunja, točnije ishođenje dokumentacije za realizaciju toga projekta

Tag cloud

  1. 1720 članka imaju tag hrvatska
  2. 1738 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1132 članka imaju tag izvoz
  5. 724 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 915 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 721 članka imaju tag investicije
  10. 894 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 383 članka imaju tag obrazovanje
  25. 367 članka imaju tag hnb
  26. 333 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 271 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija