Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Sij 2018

Slabiji rezultati poslovanja u hrvatskim slobodnim zonama

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz/H  

Slabiji rezultati poslovanja u hrvatskim slobodnim zonama

Rezultati poslovanja u hrvatskim slobodnim zonama slabe, a prihodi su pali za 14,5 posto, pokazuje Izvješće o poslovanju slobodnih zona u RH u 2016.

U slobodnim je zonama tijekom prošle godine poslovalo 115 tvrtki koje su zapošljavale 7492 radnika, odnosno u svakoj slobodnoj zoni prosječno su bila zaposlena 624 radnika. Ako se iz toga isključe podaci o Slobodnoj zoni Varaždin koja je prestala raditi sa zadnjim danom prosinca, na razini preostalih 11 slobodnih zona, u svakoj od njih prosječno je radilo 273 radnika.

Korisnik slobodne zone u prosjeku je zapošljavao 65 radnika što je osam više nego u prethodnoj godini. Ako se, međutim, iz statistike isključe podaci koji se odnose na Slobodnu zonu Varaždin, prosječni korisnik slobodne zone zapošljavao je 26 radnika ili 2 radnika manje nego prethodne godine.

Po izvješću, broj korisnika slobodnih zona u odnosu na prethodnu 2015. je smanjen za 16 posto dok je broj zaposlenih smanjen je za 3,2 posto.

Ukupni prihodi manji 14,5 posto

Ukupni prihodi korisnika slobodnih zona iznosili su oko 4,8 milijardi kuna što je 14,5 posto manje nego u prethodnoj godini. Dobit korisnika iznosila je 37,3 milijuna kuna, dok je u 2015. godini zabilježen gubitak od oko 110 milijuna kuna.

Korisnici kopnenih zona ostvarili su 3.8 milijardi kuna prihoda što je 17,2 posto manje nego u 2015. godini. Gubitak korisnika kopnenih slobodnih zona koji je u 2016. godini iznosio 32.2 milijuna smanjen je u odnosu na prethodnu godinu za 83,9 posto.

Ukupni prihodi korisnika lučkih slobodnih zona iznosili su 979,3 milijuna kuna ili 2,1 posto manje nego u 2015. godini, a ostvarena je dobit u iznosu od 69,5 milijuna što je 23,2 posto manje nego u prethodnoj godini.

Izvoz iz slobodnih zona u izvještajnom je razdoblju, uključujući i isporuku dobara na tržište EU iznosio je 3,5 milijardi kuna što je 8 posto manje nego 2015.. Udio izvoza u ukupnom prihodu korisnika, uključujući i isporuku dobara na tržište Europske unije, iznosio je 73,6 posto što je 5,2 posto više nego u 2015. godini.

Isporuka dobara na tržište EU iznosila je 2,7 milijardi kuna što je 6,8 posto manje nego u prethodnoj godini, dok je udio isporuke dobara na tržište EU korisnika u njihovom ukupnom prihodu iznosio je 57,5 posto što je 4,7 posto više nego u 2015. godini.

Na kopnu 8,4 posto manje prihoda

Korisnici kopnenih slobodnih zona ukupno su izvozom ostvarili 2.7 milijarde kuna prihoda što je 8,4 posto manje nego u prethodnoj godini. Udio izvoza korisnika kopnenih slobodnih zona u njihovom ukupnom prihodu iznosio je 74 posto odnosno 4,7 posto manje nego u prethodnoj godini.

Isporuka dobara na tržište EU korisnika kopnenih slobodnih zona u 2016. godini iznosila je 2,6 milijardi kuna što je 7 posto manje nego u 2015. godini. Udio isporuke dobara na tržište Europske unije u prihodima korisnika kopnenih slobodnih zona iznosi 69,3 posto ili 7,6 posto manje nego u prethodnoj godini.

Korisnici lučkih slobodnih zona ukupno su izvozom ostvarili 710,5 milijuna kuna prihoda što je 6,5 posto manje nego u prethodnoj godini. Udio izvoza korisnika lučki slobodnih zona u njihovom ukupnom prihodu u 2016. godini iznosio je 72,6 posto ili 3,3 posto manje nego u prethodnoj godini.

Isporuka dobara na tržište EU korisnika lučkih slobodnih zona u 2016. godini iznosila je 118.2 milijuna kuna što je 1,3 posto manje nego u 2015. godini. Udio isporuke dobara na tržište EU u ukupnom prihodu korisnika lučkih slobodnih zona iznosi 12,1 posto odnosno 0,2 posto više nego u prethodnoj godini.

Ulaskom u EU smanjena privlačnost poslovanja

Slobodna zona je dio teritorija RH koji je posebno ograđen i označen i u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete. Na kopnenom području osnivaju se temeljem koncesije koju daje Vlada, dok se slobodne zone u lučkim područjima osnivaju temeljem suglasnosti Vlade. Prve takve zone osnovane su još 1997. godine.
Međutim, u izvješću se napominje, kako je članstvom Hrvatske u EU za određeni broj poduzetnika koji su se do tada poslovali unutar slobodnih zona smanjena privlačnost poslovanja u tom režimu.

2016. poslovalo 12 slobodnih zona

U 2016. u Hrvatskoj je poslovalo 12 slobodnih zona: Krapinsko-zagorska, Podunavska slobodna zona Vukovar, Kukuljanovo, Luka Rijeka – Škrljevo, Osijek, Splitsko-dalmatinska, Varaždin, Zagreb, slobodna zona luke Ploče, luke Pula, luke Rijeka te luke Split.

Zadnjim danom prošle godine s radom u režimu slobodne zone prestala je poslovati Slobodna zona Varaždin čiji korisnici ostvaruju 60 posto ukupnih prihoda svih korisnika slobodnih zona, te je zapošljavala 60 posto svih radnika u slobodnim zonama.


Komentari članka

Vezani članci

Zagorski poduzetnici prvi u Hrvatskoj iskoristili program Kreditom do uspjeha

13.09.2018.

Korisnici su, dodala je, imali subvenciju na kamate 2 posto za prerađivačku industriju te jedan posto za uslužne djelatnosti

Nedostaje im 300.000 radnika: Tolika je panika da primaju sve koji dođu na posao

11.09.2018.

Najviše se traže radnici u građevinarstvu, za montažu proizvoda, vozači teretnih automobila, te u ugostiteljstvu.

Za pripravnike država plaća 50 % brutoplaće

06.09.2018.

Mjera pripravništva slična je mjeri za stručno osposobljavanje, ali nema gornjega ograničenja za visinu plaće

Svaki šesti nezaposleni u EU našao posao u prvom tromjesečju – zaposleno 2,8 milijuna ljudi

23.08.2018.

U prva tri ovogodišnja mjeseca bez posla je i dalje bilo 10,3 milijuna nezaposlenih. Ukupno je 3,4 milijuna nezaposlenih odnosno petina s kraja 2017. godine prešla u status ekonomski neaktivnog stanovništva.

U obrtu u lipnju 4,1 posto više zaposlenih

17.08.2018.

Statistika pokazuje da je broj zaposlenih porastao u 14 područja djelatnosti, i to od 1,2 posto u prerađivačkoj industriji i stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, do 13,5 posto u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Tag cloud

  1. 1802 članka imaju tag hrvatska
  2. 1836 članka imaju tag turizam
  3. 1497 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 955 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 910 članka imaju tag trgovina
  8. 650 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 837 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 553 članka imaju tag maloprodaja
  17. 521 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 422 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 326 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 312 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP