Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Pro 2008

Škverovi za kunu - što će se zapravo dogoditi s našim brodogradilištima?

Izvor: business.hr · Autor: Ines Sabalić  

Škverovi za kunu - što će se zapravo dogoditi s našim brodogradilištima?

Europska komisija odustala je od toga da traži da se hrvatska brodogradilišta prodaju najboljem ponuđaču, i pristala je da njihova početna ponuda bude jedna kuna.

Prvotni cilj zahtjeva Europske komisije bio je da kroz prodaju brodogradilišta najboljem ponuđaču, koji ne bi imao niti obvezu nastavljanja djelatnosti kao ni obvezu zadržavanja radnika, riješe golemi dugovi koje su napravila brodogradilišta u Poljskoj i u Hrvatskoj.

Međutim, sada su pristali da dugove na sebe preuzme država, odnosno hrvatski porezni obveznici. Podsjetimo, brodogradilišta su dužna dvije milijarde eura.

Potpredsjednik Vlade Polančec je rekao da će ulagač izabrati koji dio kreditnih obveza želi preuzeti, a ostatak, dugove koje su uprave brodogradilišta napravile prema bankama, domaćim bankama, past će na državni proračun.

Zamislimo, međutim, da novi kupac izabere da ne želi preuzeti kreditne obveze društva koje je kupio, i izjasni se u tom smislu. Visoki izvor rekao nam je, nakon izjava novinarima koje je dao potpredsejdnik Polančec, da će se ostatak dugovanja prebiti kroz otkup pomorskog dobra.

Zaključujemo, dakle, da će dio duga koja su brodogradilišta napravila jednostavno biti izbrisan, kroz virtualnu trgovinu pomorskim dobrom.

Dugove koje su brodogradilišta napravila, a koja će biti obaveza hrvatskih poreznih obveznika, Vlada će pregovorati s bankama, u nadi da će oni biti reprogramirani. Budući da će banke na to sasvim sigurno pristati, taj će se dug, za koji izvor ne želi dati posve preciznu brojku, pogurati negdje u budućnost.

Dakako, škverovi i sada traže nove kredite kako bi nastavili poslovanje. Izvor kaže da, makar ovo nije najsretnije rješenje, preuzeti dug neće ugroziti tečaj kune.

Novi vlasnik neće imati obavezu nastaviti djelatnost i neće imati obvezu socijalne klauzule. Što se tiče nastavka djelatnosti, očigledno da se očekuje da neka brodogradilišta neće preživjeti. To se vidi iz riječi našeg izvora, da za neka brodogradilišta postoji vrlo veliki interes nekoliko ulagača, dok ima nekih za koje ne postoji nikakav interes.

Tenderi će biti kompletno spremni 15. siječnja, kad se završe sve konzultacije s Bruxellesom. Iznimno, Bruxelles je dozvolio, da ako prvi krug privatizacije propadne, te neki škverovi ostanu neprodani, da se ide u drugi krug privatizacije. Ako taj drugi krug propadne, brodogradilište ide u stečaj.

Nije precizirano po kojim bi se pravilima odvio drugi krug privatizacije, i nije rečeno da bi on bio po istom modelu kao i prvi krug.

U privatizaciju ide svih šest brodogradlišta, s time da je Uljanik u boljoj situaciji, ali Europska komisija je svejedno malo sumnjičava, čak i kad je Uljanik u pitanju, jer nije sigurna da li će se i taj, najbolji hrvatski škver, moći odrzati profitabilnim u sljedećih nekoliko godina krize.

Uljanik bi bio u boljoj poziciji pogotovo kad je riječ o radničkim pravima, jer bi radnicima bilo ponuđeno 25 posto plus jedna dionica, dok bi 25 posto plus jedna dionica išlo na javni tender, dok bi se ostatak prodao na burzi.

Isključeno je, kaže izvor, da država na bilo koji način ostane prisutna u procesu privatizacije ili poslije.

Radnici padaju na teret novog vlasnika, koji preuzima cijelo društvo, i obavezuje se na dokapitalizaciju, a prezuima i kolektivne ugovore, te se mora ponašati prema Zakonu o radu. Možda, nije sigurno, ali možda, se može dobiti pomoć iz Bruxellesa za otpuštanja kojih će nesumnjivo biti. Novi ulagač morat će s 40 posto, a ne 50 posto, kako je to inače običaj, sudjelovati u ulaganjima.

Konačno, Polančec je dogovorio dobre razine smanjenja kompenzacije, na 400 tisuća Cgt(kompenzacijskih bruto tona, a to je parametar smišljen da se nađe prosjek između brodova različite složenosti). Taj nivo omogućuje, teoretski, opstanak svih škverova, makar u praksi, već se vidi, to neće biti moguće. Morat će se ići na fizičku likvidaciju nekih navoza, a ima se čak i u vidu što bi se i kako moglo provesti. Likvidacijom navoza Europskoj komisiji će se dokazati da se smanjuju kapaciteti.

Ali, ustupak je da će kapaciteti moći u sljedećih deset godina rasti do 480 tisuća CGT. To se nije nikada nikome dalo, nego se zemlje obavezivalo da ostanu na sniženoj razini kapaciteta deset godina.

Međutim, kako neće biti nezakonite državne pomoći upravama, prozivodnja će rasti samo ako će škverovi biti moderni, efikasni, profitabilni, i naravno, kad se izađe iz krize, ako se to zaista i dogodi, Bruxelles će progutati što će kapaciteti nešto narasti.


Komentari članka

Vezani članci

NOVI STRATEŠKI PARTNER GRADIT ĆE BRODOVE, OTPAO NEKRETNINSKI BIZNIS: Uz Brodosplit ozbiljnu ponudu uputio jedino Scenic Group

08.02.2019.

Bulić je naglasio da je nakon odabira Brodosplita, Scienic Group snažno podržao njihov ulazak u strateško partnerstvo. Kazao je kako su prije ulaska u posao odabira novog strateškog partnera napravili analizu svih relevantnih brodogradilišta u regiji, ali

I službeno objavljeno: ZA STRATEŠKOG PARTNERA ULJANIKA ODABRANA BRODOGRAĐEVNA INDUSTRIJA SPLIT

08.02.2019.

Kako stoji u šturoj informaciji, s izabranim strateškim partnerom pristupit će se zaključenju ugovora o uređenju međusobnih prava i obaveza s naglaskom na obvezu strateškog partnera da u suradnji s Uljanikom izradi prihvatljiv i provediv program restruktu

EU traži da se odvjetnici u Hrvatskoj mogu reklamirati

28.01.2019.

Europska komisija jučer je podijelila niz "packi" svojim članicama zbog nepridržavanja europske regulative, a mnoge od njih se odnose i na Hrvatsku.

Brodogradilištu 3. maj deblokiran račun

22.08.2018.

Brodogradilištu 3. maj je deblokiran račun, nakon što im je u petak tijekom dana blokiran, izvijestili su u utorak iz tog riječkog brodogradlišta koje posluje unutar Uljanik grupe

Brodogradilište 3. maj u prvom polugodištu ostvarilo gubitak od 151 milijun kuna

01.08.2018.

Brodogradilište 3. maj zabilježilo je u prvih šest mjeseci ove godine ukupne prihode od 109,5 milijuna kuna, što je oko 80 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija