Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Pro 2008

Škverovi za kunu - što će se zapravo dogoditi s našim brodogradilištima?

Izvor: business.hr · Autor: Ines Sabalić  

Škverovi za kunu - što će se zapravo dogoditi s našim brodogradilištima?

Europska komisija odustala je od toga da traži da se hrvatska brodogradilišta prodaju najboljem ponuđaču, i pristala je da njihova početna ponuda bude jedna kuna.

Prvotni cilj zahtjeva Europske komisije bio je da kroz prodaju brodogradilišta najboljem ponuđaču, koji ne bi imao niti obvezu nastavljanja djelatnosti kao ni obvezu zadržavanja radnika, riješe golemi dugovi koje su napravila brodogradilišta u Poljskoj i u Hrvatskoj.

Međutim, sada su pristali da dugove na sebe preuzme država, odnosno hrvatski porezni obveznici. Podsjetimo, brodogradilišta su dužna dvije milijarde eura.

Potpredsjednik Vlade Polančec je rekao da će ulagač izabrati koji dio kreditnih obveza želi preuzeti, a ostatak, dugove koje su uprave brodogradilišta napravile prema bankama, domaćim bankama, past će na državni proračun.

Zamislimo, međutim, da novi kupac izabere da ne želi preuzeti kreditne obveze društva koje je kupio, i izjasni se u tom smislu. Visoki izvor rekao nam je, nakon izjava novinarima koje je dao potpredsejdnik Polančec, da će se ostatak dugovanja prebiti kroz otkup pomorskog dobra.

Zaključujemo, dakle, da će dio duga koja su brodogradilišta napravila jednostavno biti izbrisan, kroz virtualnu trgovinu pomorskim dobrom.

Dugove koje su brodogradilišta napravila, a koja će biti obaveza hrvatskih poreznih obveznika, Vlada će pregovorati s bankama, u nadi da će oni biti reprogramirani. Budući da će banke na to sasvim sigurno pristati, taj će se dug, za koji izvor ne želi dati posve preciznu brojku, pogurati negdje u budućnost.

Dakako, škverovi i sada traže nove kredite kako bi nastavili poslovanje. Izvor kaže da, makar ovo nije najsretnije rješenje, preuzeti dug neće ugroziti tečaj kune.

Novi vlasnik neće imati obavezu nastaviti djelatnost i neće imati obvezu socijalne klauzule. Što se tiče nastavka djelatnosti, očigledno da se očekuje da neka brodogradilišta neće preživjeti. To se vidi iz riječi našeg izvora, da za neka brodogradilišta postoji vrlo veliki interes nekoliko ulagača, dok ima nekih za koje ne postoji nikakav interes.

Tenderi će biti kompletno spremni 15. siječnja, kad se završe sve konzultacije s Bruxellesom. Iznimno, Bruxelles je dozvolio, da ako prvi krug privatizacije propadne, te neki škverovi ostanu neprodani, da se ide u drugi krug privatizacije. Ako taj drugi krug propadne, brodogradilište ide u stečaj.

Nije precizirano po kojim bi se pravilima odvio drugi krug privatizacije, i nije rečeno da bi on bio po istom modelu kao i prvi krug.

U privatizaciju ide svih šest brodogradlišta, s time da je Uljanik u boljoj situaciji, ali Europska komisija je svejedno malo sumnjičava, čak i kad je Uljanik u pitanju, jer nije sigurna da li će se i taj, najbolji hrvatski škver, moći odrzati profitabilnim u sljedećih nekoliko godina krize.

Uljanik bi bio u boljoj poziciji pogotovo kad je riječ o radničkim pravima, jer bi radnicima bilo ponuđeno 25 posto plus jedna dionica, dok bi 25 posto plus jedna dionica išlo na javni tender, dok bi se ostatak prodao na burzi.

Isključeno je, kaže izvor, da država na bilo koji način ostane prisutna u procesu privatizacije ili poslije.

Radnici padaju na teret novog vlasnika, koji preuzima cijelo društvo, i obavezuje se na dokapitalizaciju, a prezuima i kolektivne ugovore, te se mora ponašati prema Zakonu o radu. Možda, nije sigurno, ali možda, se može dobiti pomoć iz Bruxellesa za otpuštanja kojih će nesumnjivo biti. Novi ulagač morat će s 40 posto, a ne 50 posto, kako je to inače običaj, sudjelovati u ulaganjima.

Konačno, Polančec je dogovorio dobre razine smanjenja kompenzacije, na 400 tisuća Cgt(kompenzacijskih bruto tona, a to je parametar smišljen da se nađe prosjek između brodova različite složenosti). Taj nivo omogućuje, teoretski, opstanak svih škverova, makar u praksi, već se vidi, to neće biti moguće. Morat će se ići na fizičku likvidaciju nekih navoza, a ima se čak i u vidu što bi se i kako moglo provesti. Likvidacijom navoza Europskoj komisiji će se dokazati da se smanjuju kapaciteti.

Ali, ustupak je da će kapaciteti moći u sljedećih deset godina rasti do 480 tisuća CGT. To se nije nikada nikome dalo, nego se zemlje obavezivalo da ostanu na sniženoj razini kapaciteta deset godina.

Međutim, kako neće biti nezakonite državne pomoći upravama, prozivodnja će rasti samo ako će škverovi biti moderni, efikasni, profitabilni, i naravno, kad se izađe iz krize, ako se to zaista i dogodi, Bruxelles će progutati što će kapaciteti nešto narasti.


Komentari članka

Vezani članci

Što će brodograditelji bez brodogradilišta?

18.05.2019.

Nakon dugogodišnje ponosne tradicije brodogradnje u Puli i Rijeci, tamo se više neće niti upisivati učenike za brodograđevna zanimanja. Zašto i bi: u tamošnjim brodogradilištima je više od 4.000 radnika ostalo bez posla.

Odlični rezultati Lenca u prvom kvartalu

14.05.2019.

Nakon pozamašnog gubitka od 21,5 milijuna kuna, s koliko se podvuklo lanjsku poslovnu godinu, remontno brodogradilište »Viktor Lenac« ponovo je u uzlaznoj financijskoj putanji.

Uljanik Brodogradilište ide u stečaj

14.05.2019.

Trgovački sud u Pazinu u ponedjeljak je odlučio da se pokreće stečaj Uljanik Brodogradilišta

Proglašen stečaj za društvo Uljanik Tesu

09.05.2019.

U Pazinu je jutros proglašen stečaj za društvo "Uljanik Tesu", koje je djelovalo unutar Uljanik grupe, a za podne je sazvano ročište društva "Uljanik Strojogradnja Dizel"

Mladi poljoprivrednici: Više ne ulažu u hektare, nego u dizajn i web-trgovine

06.05.2019.

Nova generacija poljoprivrednika shvatila je da se u poljoprivredi isplati vlastita prerada onoga što se uzgoji. Shvatila je također da u tome treba biti kreativan i inovativan, razvijati menadžerske vještine i koristiti se suvremenom tehnologijom, prije

Tag cloud

  1. 1897 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1524 članka imaju tag financije
  4. 1218 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 925 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 848 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 493 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 333 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 327 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija