Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Lip 2019

Skrojen model za deblokadu, na potezu Uprava pa vjerovnici

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Suzana Varošanec  

Skrojen model za deblokadu, na potezu Uprava pa vjerovnici

Među dobavljačima i kooperantima 3. maja procirkulirao je dokument o prijedlogu sporazuma s vjerovnicima, oko kojeg su se i oponentni navodno počeli slagati.

Stvari su izgleda krenule u smjeru konačnog razjašnjenja prema deblokadi. Prve neslužbene informacije govore i da bi Vlada mogla to podržati, a na potezu je Uprava 3. maja. Može se očekivati da će direktor Edi Kučan, pod pritiskom ročišta za odlučivanje o stečaju (4. srpnja), uskoro uputiti prijedlog u formi ponude na očitovanje svima iz ove kategorije vjerovnika te na znanje Vladi.

Nakon što je Uprava odabrala pravnog savjetnika radi definiranja pravnog modela deblokade kako bi se izbjegao stečaj - odvjetničko društvo Ljubenko i partneri, koje je i pravni zastupnik vjerovnika predlagatelja stečaja 3. maja s ciljem nastavka poslovanja, definiran je i raspravljen model. U njemu se blokada (151 mil. kn) dijeli se na nekoliko grupa vjerovnika.

To su radnici, RH, OTP banka kojoj je 3. maj jamac za tražbinu prema Uljaniku, te dobavljači i kooperanti. Za prve tri kategorije rješenja se konstatiraju neovisno od prijedloga sporazuma, uz objašnjenje da su npr. radnici isti trošak u bilo kojem modelu, dok država kao vjerovnik na blokadi i "spasitelj" koji će dati interventni kapital za deblokadu, može se sama sa sobom izregulirati. Međutim, to nije slučaj s dobavljačima i kooperantima.

Njih dijele na dvije grupe, a ako ih 90% i više prihvati povlačenje blokade, u kratkom roku bit će namireni s 10% tražbine. Preostalih manje od 10% bili bi isplaćeni u cijelosti. Apetiti ne bi trebali rasti kod onih koji prihvaćanjem sporazuma "drže ključeve" deblokade, jer bi u suprotnom u stečaju svi dobili nula kuna, a svoj interes navodno bi pronašli u nastavku suradnje sa škverom. Ako ih 90% i više prihvati sporazum, za državu bi izlazna strategija iz stečajne zone predstavljala trošak od 12,5 mil. kn.

To je znatno ispod stečajnog troška procijenjenog na oko 37 mil. kn (bez radničkih tražbina). U tih 12,5 mil. kn, oko 6,2 milijuna tiče se 10%-tne isplate onima koji prihvaćaju sporazum, a ostatak se predviđa za 100%-tnu isplatu onima koji se protive. Budžet može još i nešto rasti, ali ne bitno, ako se pojave i neke nove blokade. Sudeći prema pozitivnom raspoloženju dobavljača i kooperanata, procjenjuju se velike šanse za uspješnost sporazuma, no ostaje za vidjeti što će donijeti kratki rokovi u kojima je osmišljena realizacija u vidu minuciozne tehničke operacije.

Brzo se može vidjeti kakav je odaziv vjerovnika, s tim da je relevantan čin potpisa i povlačenje s blokade, odnosno što će Fina pokazati tijekom srpnja na datum koji će biti točno određen. U 'operaciji' je glavni jedinstveni datum koji je zadnji dan za povlačenje tražbina s blokada, kad Fina pokazuje rezultat glede pitanja je li se postigla tražena većina povučenih, kako bi se isplatilo one koji se ne žele povući.

Kad ih isplati država, Fina objavljuje da je na taj dan prestala blokada. Kroz pokušaj nekih "stand stillova" ovo dosad u nas nije nikome uspjelo - ni Konzumu, Dalekovodu, Diokiju i Dalmacijavinu, i utoliko bi riječki škver bio prvi slučaj koji pokazuje kako se veliki dužnik može spasiti činom deblokade na jedan dan, uz pristanak vjerovnika.

Nove blokade postale bi nebitne zbog mehanizma predstečaja u kojem dobiva 360 dana za usuglašavanje oko restrukturiranja te nastavak pregovora s naručiteljima 4 broda, koji su izrazili načelni interes glede njihovog dovršetka. Za pozitivan rasplet samog modela smatra se bitnim i to što nije riječ o standardnom stečaju bez započetih velikih poslova te što se na istoj lokaciji ne predviđa druga vrsta djelatnosti.


Komentari članka

Vezani članci

U Šibeniku od danas radi desetorica Nepalaca i Filipinaca

05.03.2020.

Prvi strani radnici, a riječ je o desetorici Nepalaca i desetorici Filipinaca počeli su raditi u Iskra brodogradilištu Šibenik. Njihovim dolaskom riješen je problem manjka radnika na hrvatskom tržištu rada s kojim se suočio i nekadašnji NCP, tvrtka koja n

Propalim firmama smo samo lani platili dvije milijarde kuna

10.02.2020.

Iako je očito da državna jamstva često zaista dolaze na naplatu, tj. da se ne radi samo o pomoći kod dobivanja kredita pojedinog subjekta nego da država na kraju taj kredit i otplati, prošle godine izdano je jamstava u visini od 4,3 milijarde kuna.

Brodosplit isporučio brodske dijelove teže od 1.100 tona

03.02.2020.

Više od 1.100 tona teški dijelovi namijenjeni za ugradnju kruzera koji se gradi u Margheri kod Venecije u Italiji isporučeni su iz splitskog brodogradilišta koje je proizvelo te dijelove, priopćeno je u četvrtak iz Brodosplita

DIV Grupa Tomislava Debeljaka preuzima norveško brodogradilište

21.01.2020.

Brodogradilište Kleven poznato je po tome što je Hurtigrutenu isporučilo prva dva kruzera u svijetu na hibridni pogon. Već neko vrijeme su bili u financijskim problemima, a DIV Grupa vodila je osjetljive pregovore s vjerovnicima koji su preuzeli kontrolu

Zarađuju dvostruko više od hrvatskog prosjeka. Ali to nije sve!

20.01.2020.

Da brodogradnja nisu samo škverovi koji se bore za opstanak, potvrđuje primjer iz Rijeke gdje uspješno posluje 20-ak perspektivnih brodoprojektantskih tvrtki. U njima je zaposleno više od 700 mladih visokoobrazovanih brodograđevnih stručnjaka. Potražnja z

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2015 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1280 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1034 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 679 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 926 članka imaju tag kriza
  17. 598 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 498 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 358 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 313 članka imaju tag osijek
  31. 383 članka imaju tag hnb
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 286 članka imaju tag opg
  39. 385 članka imaju tag BDP
  40. 343 članka imaju tag recesija