Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Stu 2017

Skriveni šampioni: U godinu dana male i srednje tvrtke izvoz povećale za 5,5 milijardi kuna

Izvor: lider.media · Autor: Lider  

Skriveni šampioni: U godinu dana male i srednje tvrtke izvoz povećale za 5,5 milijardi kuna

Kada se govori o velikim svjetskim izvoznim velesilama, poput Njemačke i SAD-a, obično se pomisli na proizvode njihovih globalno poznatih kompanija – Bayera, Volkswagena, Applea, GM-a, GE-a… Ali izvozna snaga američkog i njemačkoga gospodarstva ne temelji se na njima, već na malim i srednjim tvrtkama. Istraživanja su pokazala da upravo one čine gotovo 90 posto američkih izvoznika, kao što velike zasluge za izvoz i trgovinski suficit u Njemačkoj imaju također tvrtke iz kategorije SME (small and medium- sized entreprises), koje su mnogima potpuno nepoznate i upravo zato ih zovu ‘skrivenim šampionima’.

Generatori rasta

Mala i srednja poduzeća smatraju se pokretačima europskoga gospodarstva jer stvaraju nova radna mjesta, potiču gospodarski rast te znatno pridonose društvenoj stabilnosti. U Europskoj uniji devet od deset poduzeća ulazi u kategoriju malog i srednjeg te su u njima dva od tri radna mjesta. Još je važnije što se smatra da mala i srednja poduzeća najviše potiču poduzetnički duh i inovacije u svim dijelovima Unije pa su stoga ključna za poticanje konkurentnosti i zapošljavanja.
U Hrvatskoj posluje više od 105 tisuća malih i srednjih tvrtki. Njihov je udio u ukupnom prihodu hrvatskoga gospodarstva oko 54 posto, zapošljavaju gotovo 70 posto radnika, a u izvozu sudjeluju s čak više od 50 posto. No njihov je glavni problem, uz poreznu politiku i administraciju – pristup financiranju.

Činjenica je da se ono što svijet klasificira SME-jem ne podudara potpuno s onime što je kategorija malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj, ali neovisno o tome i mi imamo svoje ‘skrivene šampione’, pogotovo u IT-u, turističkom, zdravstvenom, izvoznom i OiE segmentima. Prema dostupnim službenim podacima, u Hrvatskoj posluje više od 105 tisuća mikro, malih i srednjih tvrtki, koje čine 99 posto ukupno registriranih poduzeća. Njihov je udio u ukupnom prihodu hrvatskoga gospodarstva oko 54 posto, zapošljavaju gotovo 70 posto radnika, a u hrvatskom izvozu sudjeluju s čak više od 50 posto. Još su važnija za gospodarstvo naše zemlje ako se zna da mala i srednja poduzeća imaju pozitivne trendove u pogledu zapošljavanja i izvoza. U odnosu na godinu prije mala su poduzeća povećala broj radnika s 422.238 na 432.934, a srednja su zapošljavala 147.250 ili 2000 više. I dok je u tom sektoru zaposlenost povećana, dakle, za 12 tisuća radnih mjesta, velike kompanije u istom su razdoblju smanjile broj zaposlenih.

I izvozna statistika govori da su mala i srednja poduzeća motor koji generira rast i poboljšava hrvatsku platnu bilancu: u godinu dana njihov je izvoz povećan za ukupno 5,5 milijardi kuna. Dok su u istom razdoblju velika poduzeća povećala izvoz za oko četiri milijarde kuna. Da su upravo mala i srednja poduzeća pokretači europskoga gospodarstva i da će o njihovoj snazi ovisiti i konkurentnost EU, prepoznala je i Europska komisija još 2005. Dok je Hrvatska tek počinjala svoj put prema članstvu u EU, Europska komisija donijela je zanimljiv Vodič za korisnike o definiciji malih i srednjih poduzeća.

Pomoć EU

Zašto vodič kada se zna definicija malih i srednjih poduzeća? Riječ je o poduzećima koja imaju manje od 250 zaposlenih, čiji godišnji promet ne premašuje 50 milijuna eura ili čija ukupna godišnja bilanca ne prelazi 43 milijuna eura. Zato što je važno utvrditi kojim malim i srednjim poduzećima doista treba pomoć i kako ih poduprijeti i pružiti im adekvatnu potporu. Ta kategorija poduzetnika, naime, suočava se i s problemima koje sami ne mogu riješiti. U vodiču upozoravaju kako mali i srednji poduzetnici ‘mogu naići na teškoće u pristupu financijskim sredstvima i/ili ulaganjima u istraživanje i inovacije’. Jednako tako često moraju ‘prevladati strukturne zapreke kao što je manjak upravljačkih i tehničkih vještina, krutost tržišta rada i ograničeno znanje o prilikama za međunarodno širenje’.

Hrvatskim malim i srednjim poduzetnicima zapravo je najveći problem što nailaze na teškoće u pristupu financijskim sredstvima. Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzetnika proveo je 2016. istraživanje o uzrocima prekida poslovanja malih i srednjih poduzeća, pri čemu se pokazalo da je glavni problem, uz poreznu politiku i administraciju – pristup financiranju. Čak 51 posto malih i srednjih poduzeća prekinulo je poslovanje zbog toga što ne mogu brzo i efikasno pronaći kvalitetne izvore novca.

Kako do novca

SME segment u Hrvatskoj proteklih se godina suočavao s pitanjima likvidnosti i rasta loših kredita, što je neizbježno utjecalo na kreditne politike banaka te njihove investicijske planove i općenito poslovne aktivnosti. Međutim, nakon godina recesije pred poduzetnicima su bolji dani. Upravo je o potencijalima SME-ja bilo govora na nedavnoj konferenciji ‘Financije na dlanu’ koju je Addiko banka organizirala u Osijeku. Na njoj je predstavljena analiza prema kojoj mali i srednji poduzetnici ostvaruju najbolju kombinaciju rasta i profitabilnosti, najviše su poboljšali financijske rezultate, a usto su i najviše pridonijeli rastu izvoza i diversifikaciji hrvatskoga gospodarstva.

– Malo i srednje poduzetništvo strateška je odrednica Addiko banke jer predviđamo da će se hrvatski gospodarski rast temeljiti upravo na uzletu SME-ja, koji je po svojoj prirodi brži, fleksibilniji i inovativniji. Vjerujemo u taj segment gospodarstva, u kojem bilježimo kontinuiran rast plasmana i očekujemo da se taj trend nastavi – rekao je tom prilikom Nenad Mećava, izvršni direktor malog i srednjeg poduzetništva u Addiko banci.

Gledajući gospodarska kretanja i Addikove prognoze nastavka rasta BDP-a od tri posto u 2017. i 2018., rasta zaposlenosti, izglednog poboljšanja rejtinga, najave reformi te rekordne turističke sezone, općenito snažnije inozemne potražnje, robusne osobne potrošnje, sve povoljnijih uvjeta (re)financiranja, jačeg iskorištavanja fondova EU, rekordnih profita poduzeća te oporavka kreditiranja poduzeća uz labavljenje uvjeta financiranja malih i srednje velikih poduzeća, SME ima razloga za optimizam.

Banka prati ritam

– S obzirom na to da je SME strateška orijentacija Addiko banke, mnogo ulažemo u portfelj proizvoda i usluga koje razvijamo tako da izravno korespondiraju s potrebama današnjih klijenata – bilo da je riječ o digitalnim kanalima, kreditnim proizvodima bilo posebnim paketima – dodao je Mećava.

Na tom su tragu i posljednji potezi banke, koja je proširila svoju ponudu za male i srednje poduzetnike paketima ‘Addiko Plus’ i ‘Addiko Flat’, u sklopu kojih poduzetnici, kako kažu u banci, ‘dobivaju sve potrebne i najčešće korištene usluge: održavanje računa, mobilno i internetsko bankarstvo, kartice Visa Electron i Visa Business ili pogodnosti u platnom prometu, pri čemu paket ‘Flat’ jedini na tržištu pruža fiksne troškove za bezgotovinska kunska plaćanja bez obzira na broj i volumen transakcija te uključuje neograničeni kunski međubankovni platni promet putem internetskog i mobilnog bankarstva.

Prijašnja su istraživanja pokazala da je u Hrvatskoj broj odbijenih zahtjeva za kredite veći od prosjeka u zemljama EU, pa je hrvatskim malim i srednjim poduzetnicima sigurno dobrodošla odluka pojedinih banaka da dobiju strateško mjesto u planovima financiranja.

Da bi malo i srednje poduzetništvo bilo pokretač razvoja, treba mu omogućiti da da svoj doprinos, a jedna od ključnih točaka u tom smjeru sigurno je stvaranje i njegovanje poticajnog okružja i stimulativnih mjera, eventualnih poreznih olakšica uz ukidanje nepotrebne birokracije i parafiskalnih nameta. Drugim riječima, misao vodilja treba biti okružje otvoreno biznisu. To više što se ulaskom u EU Hrvatska zapravo i obvezala da će popraviti politiku prema srednjem i malom poduzetništvu, koje je u žarištu svih briselskih razvojnih politika.

Što mogu poduzetnici

Sami poduzetnici također moraju povući poteze kojima će si olakšati poslovanje. Prije svega moraju poduzeti korake kako bi se educirali, modernizirali i digitalizirali te tako bolje pripremili za povlačenje novca iz fondova EU koji su im na raspolaganju. Hrvatskoj je od 2014. do 2020. na raspolaganju 10,7 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova. Da bi novac došao do krajnjih korisnika i financirao poduzetničku ideju, osim odgovarajućeg natječaja, često je potrebno osigurati i vlastita sredstva.

– Europska komisija bankama je namijenila posebnu ulogu u uspješnom iskorištavanju novca iz fondova EU za poduzetnike zbog njihove mogućnosti da kvalitetnije detektiraju dobre i financijski održive projekte – kaže Ivana Matković Mikulić, savjetnica za fondove EU Addiko banke, dodajući kako je za projekt iznimno važno na vrijeme uključiti poslovnu banku koja klijentu može pomoći u definiranju financijske konstrukcije i strukturiranju projekta EU. Uz stvaranje okružja otvorenog biznisu, što je pod ingerencijom države, te pripremljenost samih malih i srednjih poduzetnika za povlačenje novca iz EU, banke će im efikasnije moći pomoći kao što to čine i u ostalim državama EU, gdje su i dalje preferirani izvor financiranja za 62 posto malih i srednjih poduzeća.


Komentari članka

Vezani članci

‘Gotovo sve hrvatske Vlade su u malim poduzetnicima vidjele bankomate, a ne partnere’

25.09.2018.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u RH je trenutno registrirano 149.052 aktivnih trgovačkih društava. Od tog broja, 145.312 čine mikro i mala društva, odnosno čine 97.5 posto od ukupnog broja. Zapošljavaju preko 432.934 ljudi

Prije sedam godina hitno joj je trebao prihod pa je osnovala tvrtku za održavanje grobova

24.09.2018.

Čuvar sjećanja je čak 2016. u SAD-u bio izabran među 20 najboljih projekata u svijetu. To je bio, prepričava, jedan franšizni sajam na kojem joj se dogodio klik u glavi

Carinici zatvorili ribarnicu zbog računa od 15 kuna: "Zatvaraju sve žive"

20.09.2018.

Ribarnica je zatvorena na dva tjedna zbog računa od 15 kuna. Vlasnica Ivanka Gabrica za Index kaže da račun zaista nije otkucala zbog loše internetske veze.

Kako se skromni irski pub na zagrebačkoj Savskoj cesti našao među 10 najboljih na svijetu

19.09.2018.

Događa se i to. Iako ne prečesto - ne odlaze samo Hrvati živjeti u Irsku, nego i Irci u Hrvatsku. Doduše, većina Hrvata u Irsku ide trbuhom za kruhom, a Irac iz naše priče - Adrian Sheridan - u Hrvatsku se doselio zbog ljubavi

Zatvorio kafić i otišao u Irsku: "Radim i uživam, a svaki tjedan sjedne 500€"

18.09.2018.

"Bila je to stalna borba s uvjetima poslovanja kod nas. Na plaću dvaput plaćaš porez, pa ide porez na dobit, pa porez na potrošnju, pa su PDV digli s 13 na 25 posto, pa je tu ZAMP... Odustao sam", priča Nedjeljko.

Tag cloud

  1. 1802 članka imaju tag hrvatska
  2. 1836 članka imaju tag turizam
  3. 1497 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 955 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 911 članka imaju tag trgovina
  8. 650 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 838 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 554 članka imaju tag maloprodaja
  17. 521 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 422 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 326 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 312 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP