Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Tra 2020

Skrivena korporativna prijetnja bogatih kompanija nakon pandemije

Izvor: www.tportal.hr  

Skrivena korporativna prijetnja bogatih kompanija nakon pandemije

Pandemija koronavirusa SARS-CoV-2 natjerala je proteklih dana brojne svjetske vlade na najavu i uvođenje mjera i alociranje impresivnih iznosa kako bi se ublažile ekonomske posljedice širenja virusa te pomoglo kompanijama i poduzetnicima. Novac je namijenjen onima koji ne raspolažu dovoljnim rezervama, a trebaju isplatiti plaće ili dobavljače kako ekonomski ciklus ne bi stao u potpunosti. U trenucima u kojima se za državnu pomoć odvajaju deseci ili stotine milijardi eura i dolara, i kad poduzetnici jednoglasno zazivaju subvencije i olakšice, nije lako zamisliti i one kojima to jednostavno – ne treba. A ima ih.

Među najvećim svjetskim kompanijama postoji niz onih koje već godinama, pa tako i u ovim trenucima, najjednostavnije rečeno – ne znaju što bi s novcem. Radi se o korporacijama koje raspolažu velikim količinama gotovine, odnosno novca koji im je na raspolaganju u vrlo kratkom roku (depoziti na raznim računima, u bankama, ili sredstva u obliku financijskih instrumenata koji se vrlo lako mogu unovčiti).

Uobičajeno korporacije ne vole imati enormne iznose novca na računima jer takav novac često ne donosi nikakvu ili tek minimalnu zaradu. Isplativije je investirati sredstva u novi proizvodni pogon, prodajnu mrežu ili nešto treće. Ako ništa drugo, zarada se može isplaćivati i dioničarima, što je praksa koja se ovih dana zamjera brojnim američkim korporacijama. Nakon spašavanja državnim novcem u protekloj krizi, umjesto da čuvaju zaradu, one su u međuvremenu ostvarenu dobit isplaćivale dioničarima te se sada opet nalaze u poziciji da traže državnu pomoć.

No dio poznatih korporacija, a posebno je to karakteristično za sektor visoke tehnologije, posljednjih petnaestak godina jednostavno zarađuje puno brže i više nego što stižu odlučiti što s novcem. Enormni iznosi koje su neke kompanije prikupile velikim su dijelom i posljedica poreznih strategija. Dobar dio njih ima sjedište u Sjedinjenim Američkim Državama, a zarađuju na inozemnim tržištima. Kad bi tu svoju zaradu prebacile u SAD, na nju bi morale platiti porez, pa velike količine novca drže na računima u inozemstvu.

Takve kompanije, piše britanski tjednik The Economist, mogle bi u razdoblju nakon pandemije biti u posebno dobroj prilici da ojačaju svoje tržišne pozicije. Prema brojkama koje su prikupili u The Economistu, Microsoft, primjerice, raspolaže sa 134 milijarde dolara gotovine, Apple s više od 200 milijardi, Alphabet (krovna tvrtka Googlea) sa 120, a Facebook s više od 50 milijardi dolara.

Riječ je o kompanijama koje redovito posluju s prilično visokim maržama, a takvih osim u tehnološkom sektoru ima i u farmaceutskom, pa se među one koje imaju novca na raspolaganju uvrštavaju švicarski Roche, danski Novo Nordisk i američki Johnson & Johnson. Te bi kompanije u idućem razdoblju mogle iskoristiti nevolju drugih te pribjeći izravnim preuzimanjima ili osvajanju novih tržišnih udjela.

Za razliku od konkurenata, one se neće morati mučiti s pribavljanjem kapitala, dobavljači će ih preferirati kao kompanije koje sigurno plaćaju svoje obaveze, a u ovim trenucima ne moraju ni rezati rashode na istraživanje i razvoj te druge izdatke koji obično prvi stradaju u trenucima krize. Također, male kompanije, u ovom trenutku usmjerene isključivo na preživljavanje, neće im praviti probleme na tržištu, i ne pozabave li se vlasti u velikim ekonomijama potencijalnim problemom zloupotrebe položaja na tržištu, neki od ovih velikih igrača mogli bi lako postati još veći.

Ne ide, naravno, baš sve na ruku velikim igračima koji raspolažu zavidnim iznosima gotovine. Vlade i središnje banke najvećih ekonomija dosad su najavile jeftin i dostupan kapital u iznosu koji zajednički premašuje četiri bilijuna dolara. Među velikim igračima i konkurentima spomenutih kompanija postoje i oni koji će iskoristiti ove šanse i neće se tako lako dati izgurati s tržišta, no trenutak je svakako povoljniji za one koji su se proteklih godina suzdržali od bezglavih i nepromišljenih poteza i koji su imali sreće da ih zaobiđu neke druge nedaće.

Amazon.com je, primjerice, ovih dana najavio zapošljavanje čak 100 tisuća ljudi radi povećanih potreba za dostavom uslijed širokih mjera ograničavanja kretanja uvedenih kako bi se suzbila pandemija. Čak i usprkos kritikama zbog upitnih uvjeta u skladištima i zaštite koju pruža radnicima, ovaj gigant internetske trgovine nalazi se u boljoj poziciji od, primjerice, japanskog konglomerata Softbanka. Ta investicijska korporacija, poznata po ulaganjima u niz velikih imena tehnološke industrije, ali i velik broj malih tehnoloških kompanija s nadom da će neke od njih postati novi Facebook ili Google, prisiljena je bila prodati udjele u nekima od njih, vrijedne čak 41 milijardu dolara, kako bi izbjegla veće probleme u poslovanju.

Giganti naftne industrije koji su prikupili nešto gotovine mogli bi ovaj trenutak iskoristiti za preuzimanje manjih konkurenata, posebno ako se niske cijene crnog zlata zadrže dulje te zbog toga mnoge kompanije s višim troškovima proizvodnje zapadnu u probleme. Rascjep među onima koji u ovom trenutku imaju novca, i onih koji ga nemaju, vidljiv je i u proizvodnji aviona.


Komentari članka

Vezani članci

Postali su jedan od najtraženijih artikala na tržištu, a zagrebačka tvrtka to je prepoznala i sjajno im ide

29.05.2020.

Kemoplastika u svom pogonu u Zagrebu sad ‘sklapa’ i traženi artikl. Zahvaljujući mikrobicidnom djelovanju sredstvo posjeduje visoki dezinfekcijski učinak te uspješno reducira broj mikroorganizama s površina. Sredstvo je proizvedeno u njihovu zagrebačkom p

Dan D za europski turizam: Granice se otvaraju 15. lipnja

28.05.2020.

Slovenija je 15. svibnja postala prva europska zemlja koja proglasila kraj epidemije koronavirusa.

Nova pravila: ČETIRI sektora mogu dobiti pomoć, pad prihoda od 50 posto, nema isplate dividende do 2021.

28.05.2020.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izjavio je u utorak nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) da postoji konsenzus svih strana o potporama gospodarstvu za mjesece svibanj i lipanj.

Europska komisija predlaže 1850 milijardi eura ‘težak‘ paket pomoći gospodarstvu

28.05.2020.

Paket mjera za oporavak sastoji se od dva dijela - višegodišnjeg proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. i instrumenta za oporavak koji će se financirati zaduživanjem na tržištima kapitala uz jamstvo država članica. Ključni dio prijedloga je podizanje g

Stožer civilne zaštite ublažio ŠEST zabrana. Čekaju se preporuke HZJZ-a!

28.05.2020.

Zbog daljnjeg razvoja povoljne epidemiološke situacije Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske nastavio je s ublažavanjem mjera te je u srijedu donio tri Odluke:

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 704 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 354 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija