Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Ruj 2018

Skoro 30 tisuća tvrtki i obrta oslobađa se plaćanja članarine TZ-ima, ali tek u izbornoj 2020.

Izvor: lider.media · Autor: Sergej Abramov  

Skoro 30 tisuća tvrtki i obrta oslobađa se plaćanja članarine TZ-ima, ali tek u izbornoj 2020.

Želite li najprije dobru vijest ili lošu? Evo dobre, pa da barem malo možete uživati: prijedlogom Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, koji je trenutno u procesu savjetovanja s javnošću, propisat će se da gotovo 27,5 tisuća tvrtki i obrta neće više imati obvezu plaćati članarinu turističkim zajednicama. Loša vijest je da će plaćanje članarine prestati tek 2020. godine. Predsjednica udruge izvoznika softvera CISEx Tajana Barančić upozorila je na ovaj apsurd na društvenim mrežama.

– Prijedlogom izuzeća tih djelatnosti Vlada je rekla u biti: ‘Da, fakat nema smisla da ti sektori uplaćuju, nemaju ništa od turizma. Lijepo od vas da ste to do sada godinama plaćali, ali kad već jeste, pa dajte još 2018. i 2019. Možete prestati u 2020. i podsjećamo da je to izborna godina pa nemojte zaboraviti tko vas je oslobodio tog nameta.’ Nije bilo dovoljno gospodo? A šta kažete na ove podatke: čak sedam od 21 sektora koji se oslobađaju turističke, u 2017. godini poslovali su s gubicima od ukupno 193 milijuna kuna. Ti sektori su zapošljavali 5.819 ljudi, ali su platili 1,2 milijuna kuna HTZ-u svake godine, platit će i ove (i plaćaju mjesečnu akontaciju), a bome će platiti i sljedeće godine ako ostane ovakav prijedlog zakona i početka primjene tek od 2020. – upozorila je Tajana Barančić na Facebooku i pozvala zainteresirane da se uključe u javno savjetovanje oko ovog zakonskog prijedloga i zatraže da se oslobađanje obveze plaćanja članarine turističkim zajednicama počne primjenjivati promptno.

Prijevoznici, IT-ovci i računovođe oslobođeni članarine

Djelatnosti koje će, ako zakon bude prihvaćen u ovakvom obliku, od 2020. biti oslobođene plaćanja članarine HTZ-u su: pomorski i obalni prijevoz robe (50.2 prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti), prijevoz robe unutrašnjim vodenim putovima (50.4), uslužne djelatnosti u vezi s vodenim prijevozom (52.22), izdavanje imenika i popisa korisničkih adresa (58.12), izdavanje računalnih igara (58.21), izdavanje ostalog softvera (58.29), djelatnosti koje slijede nakon proizvodnje filmova, videofilmova i televizijskog programa (59.12), računalno programiranje. savjetovanje i djelatnosti povezane s njima (62), informacijske uslužne djelatnosti (63), računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske djelatnosti i porezno savjetovanje (69.2), fotografske djelatnosti (74.2), prevoditeljske djelatnosti i usluge tumača (74.3), iznajmljivanje videokaseta i diskova (77.22), pomoćne djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti (90.02), umjetničko stvaralaštvo (90.03), rad sportskih objekata (93.11), fitness centri (93.13), ostale sportske djelatnosti (93.19), pranje i kemijsko čišćenje tekstila i krznenih proizvoda (96.01), frizerski saloni i saloni za uljepšavanje (96.02) te djelatnosti za njegu i održavanje tijela (96.04).

Prema podacima koje je Tajana Barančić prikupila sa servisa Fininfo, u ovih 21 djelatnosti registrirano je 27440 tvrtki i obrta (12788). Na ime članarina turističkim zajednicama tvrtke (ne i obrti) samo lani su uplatile preko 20 milijuna kuna. Nije nevažno spomenuti da 3100 od tih tvrtki posluje s gubitkom, da ih 3697 imaju godišnje prihode niže od 100 tisuća kuna te da ih 10586 zapošljava pet ili manje ljudi. IT industrija je, prirodno, najviše zainteresirana za ovo smanjenje neporeznih davanja, jer je samo lani uplatila na ime ovih članarina više od 10 milijuna kuna. Premda se u ukupnim prihodima od preko 11 milijardi kuna tih djelatnosti to ne čini previše, riječ je o 2280 kuna po zaposlenom, odnosno o svoti koja je mogla ostati svakom od zaposlenika tvrtki iz djelatnosti 62 i 63 po NKD-u.

Banke – novi obveznici

Logika oslobađanja od članarine turističkim zajednicama jasna je čim se pogledaju djelatnosti, jer u pravilu nisu povezane s turizmom. IT usluge, proizvodnja igara i softvera, frizerski saloni i saloni za uljepšavanje, računovodstvo – ništa od toga ne ovisi o turizmu i doista nema razloga da dijelom svojih prihoda financira rad turističke zajednice.

Svejedno, među djelatnostima koje će ostati obveznici plaćanja članarine turističkim zajednicama i dalje ima onih koje s turizmom nemaju puno veze, poput održavanja i popravka motornih vozila, poštanskih i kurirskih djelatnosti, proizvodnj filmova, videofilmova i TV programa te prikazivanja filmova, uređenja i održavanja krajolika, emitiranja programa, trgovine na veliko informacijsko-komunikacijskom opremom, itd. Ima i jedna kategorija novih obveznika. To su banke, jer predlagač zakona zaključuje da im se prihod od transakcija i naknada bitno povećava za vrijeme turističke sezone.

Turističke zajednice lani su prikupile 872,6 milijuna kuna od boravišnih pristojbi i još 310,2 milijuna kuna od članarina, odnosno 1,18 milijardi kuna ukupno. To ih, međutim, nije previše smetalo da odugovlače s pripremom ovog zakona te ga tek sad izrade i to s odgođenim rokom stupanja na snagu, iako je poslovnoj zajednici, osobito zainteresiranim ‘softverašima’, najavljivan još za 2017. godinu.


Komentari članka

Vezani članci

Turističku članarinu ne plaća čak 50 tisuća iznajmljivača

12.10.2018.

Zbog slabe kontrole 53% ih nije poštivalo zakon. Sad bi novi zakoni to trebali postrožiti.

Prihodi od turzima su u prvih šest mjeseci 2018. godine veći za 10 posto

01.10.2018.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prvih šest mjeseci 2018. godine, prihodi od stranih turista iznosili su 3 milijarde eura, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 10 posto, odnosno prihodovano je 276 milijuna eura vi

Što je uspjeh Vatrenih značio za hrvatski turizam?

05.08.2018.

Provjerili smo je li to konkretno utjecalo na turističke brojke. Hrvatska turistička zajednica Indexu je dostavila informacije koje su prikupili od svojih stranih predstavništva.

JEDAN OD IZDAŠNIJIH PRIHODA TZ-a

03.08.2018.

Boravišna pristojba za 2019. godinu u smještajnim objektima bit će 25 POSTO VIŠA

Hrvatska je porezima odlučila uništiti i turizam

27.07.2018.

Propast ekonomije dovela je do toga da turizam u Hrvatskoj - iako u usporedbi s drugim zemljama nemamo bog zna kakve prihode - čini čak 20 posto BDP-a. I što sad? Sada im treba nakačiti što više poreza, naknada i pristojbi dok svi koji žive od turizma ne

Tag cloud

  1. 1810 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1500 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 916 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 846 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 399 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP