Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Kol 2011

Sjeverozapadna Hrvatska s najvećom stopom zaposlenosti

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / H  

Sjeverozapadna Hrvatska s najvećom stopom zaposlenosti

Stope zaposlenosti i nezaposlenosti u pojednim dijelovima Hrvatske dosta se razlikuje, a najbolje pokazatelje između tri statističke prostorne jedinice ima Sjeverozapadna Hrvatska. Tako stopa zaposlenosti (postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu) za prvo ovogodišnje tromjesečje u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj iznosi 46,2 posto u odnosu na državni prosjek od 39,4 posto. U druge dvije statističke regije stopa zaposlenosti bitno je niža, u Jadranskoj Hrvatskoj iznosi 35,5 posto, a u Središnjoj i Istočnoj Hrvatskoj 34,9 posto.

Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku iz Ankete o radnoj snazi na razini triju prostornih jedinica za statistiku za prvo ovogodišnje tromjesečje. Stopa anketne nezaposlenosti (postotni udio nezaposlenih u aktivnom stanovništvu-radnoj snazi), koja je za prvi kvartal ove godine u Hrvatskoj, po metodologiji Međunarodne organizacije rada, iznosila 14,3 posto, u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj bitno je ispod državnog prosjeka i iznosi 9,8 posto. Istodobno stopa nezaposlenosti u Jadranskoj Hrvatskoj je 14,4 posto, a čak 20,9 posto u Središnjoj i Istočnoj Hrvatskoj.

Pritom treba napomenuti da se broj nezaposlenih prema Anketi o radnoj snazi bitno razlikuje od broja iz administrativnih izvora, odnosno Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). U prvom ovogodišnjem kvartalu prosječan broj nezaposlenih prema Anketi manji je za 88.000 od podataka HZZ-a.

Po podacima iz Ankete o radnoj snazi u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj u prvom tromjesečju ove godine bilo 652 tisuće zaposlenih i 71 tisuća nezaposlenih osoba. U Središnjoj i Istočnoj Hrvatskoj istodobno je bilo 381 tisuća zaposlenih i 101 tisuća nezaposlenih, a u Jadranskoj Hrvatskoj 443 tisuće zaposlenih i 74 tisuće nezaposlenih. Pritom treba imati u vidu da je u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj i najveći udio radno sposobnih osoba (radno sposobno stanovništvo čine osobe starije od navršenih 15 godina), njih 1.411.000 ili 37,6 posto ukupnog broja u Hrvatskoj. Slijedi Jadranska Hrvatska, s 1.247.000 osoba starijih od 15 godina, što je 33,3 posto te Središnja i Istočna Hrvatska s 1.093.000 ili 29,1 posto ukupnog radno sposobnog stanovništva u zemlji.

Promatrano unutar svake prostorne jedinice za statistiku druge razine, u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj najveći je udio ekonomski aktivnog u radno sposobnom stanovništvu, njih 51,2 posto, što je više od prosjeka Hrvatske koji iznosi 45,9 posto. Trenutačno aktivno stanovništvo ili radna snaga jesu zaposlene i nezaposlene osobe razvrstane prema ekonomskoj aktivnosti u referentnom tjednu. Stopa aktivnosti za Središnju i Istočnu Hrvatsku iznosi pak 44,1 posto, a


Komentari članka

Vezani članci

Znakovit početak lipnja: Brojni Nijemci, Talijani i Poljaci za kraći odmor biraju Hrvatsku

03.06.2026.

Ova turistička godina definitivno nije bez izazova, a osim geopolitičke situacije i inflacije, na ruku ne ide ni raspored blagdana koji su nešto ranije u odnosu na lani, kažu turistički djelatnici

Vrijednost nekretnina: Premium adresa nije najvažnija stvar na svijetu

27.05.2026.

Zagreb ostaje investicijsko središte, obala lifestyle odredište, a vrijednost se seli s prestižnih adresa na mikrolokacije

HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada

22.05.2026.

Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml

Panika u Vladi. Hoće li turistička sezona uspjeti spasiti proračun?

15.05.2026.

Vladajućima je bitno da ukupni promet u turizmu ne padne. Za dobit poduzeća manje ih je briga. Razlog je prilično jasan...

Izvoz u prva tri mjeseca veći za tri posto, a uvoz manji za 0,5 posto

11.05.2026.

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 6,4 milijarde eura, što je tri posto više nego u istom mjesecu lani, a uvoz je pao za 0,5 posto, na 11 milijardi eura, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavlje

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1575 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1253 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk