Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Svi 2019

Sijemo kukuruz, a ne znamo hoće li uopće biti otkupljen

Izvor: www.agroklub.com · Autor: poljoprivredna televizija  

Sijemo kukuruz, a ne znamo hoće li uopće biti otkupljen

Optimalni su rokovi za proljetnu sjetvu ratarskih kultura. Članovi obitelji Vodička iz Bankovaca imaju nešto više od 20 hektara ratarskih površina, a ovaj tjedan odradili su sjetvu soje i kukuruza. Početak ratarske sezone bio je dobar, ali je poslije toga došlo nepovoljno vrijeme.

"Godina je krenula dosta čudno. Imali smo dobar period zimske brazde koju smo odlično odradili, a onda je došao period suše. To je nezapamćeno da pšenici u ovo doba godine fali vlage. Sva sreća kiša je došla, odradili smo pripremu i sjetva se odvija odlično. Malo nas kiša sada "zeza", ali ne ljutimo se mi na nju, da nije pala ne bi ništa naraslo", rekao je Josip Vodička.

Priprema tla obavlja se kratkom tanjuračom.

Nešto dublja sjetva ove godine
"Idemo sjetvospremačem, a iza njega odmah sijačicom. Sjetvospremač ide samo za sjetveni sloj nekih sedam centimetara dubine, a sjetva ide na malo veću dubinu od pet centimetara. Godina je čudna jer ne znamo hoće li biti sušna ili vlažna pa idemo s malo dubljom sjetvom. Trenutno sijemo kukuruz, sadi se na razmak 70 centimetara u redu", pojašnjava Josip.

Obitelj Vodička, obavlja sjetvu soje također na razmaku 70 centimetara između redova.

"Soja je okopavina i mi ju kultiviramo dva puta. Ne sadimo neku veliku površinu tako da ju stignemo kultivirati dva puta. Iskorištavamo ovo malo kiše što je palo, jer tlo se odlično priprema. Odmah idemo s osnovnom zaštitom u soji jer u soji je najveći problem korov", priča Josip.

Isto tako, poslije sjetve kukuruza poželjno je odmah obaviti zaštitu.

Najveći problem općenita neorganiziranost
"Najbolje vrijeme koje nam odgovara za ratarske kulture je slično prošloj godini, da ima i kiše i lijepog vremena da nema tuče i nevremena. Najveći je problem led, jer to kad dođe u poljoprivredi ostanete u sat vremena bez svega što ste cijelu godinu napravili", otkriva Josip.

Osim elementarnih nepogoda, u ratarstvu je, kaže, ogroman problem neizvjesnost oko otkupne cijene i općenita neorganiziranost kompletnog hrvatskog poljoprivrednog sektora.

"Nema reda u našoj poljoprivredi. Sijemo kukuruz, a ne znamo kakva će biti otkupna cijena i hoće li biti otkupljen ili neće. Poskupilo je sjeme, repromaterijal i gorivo. Gorivo je u prvoj polovici godine bilo dosta jeftinije, a kasnila je isplata poticaja. Što nam vrijedi što je gorivo jeftinije kada mi nemamo novaca da ga kupimo. Krenula je isplata poticaja - poskupjelo gorivo, gnojivo, sjeme, i opet su nam uzeli ono što su nam dali", priča Josip.

Goran Bosiočić napušta poljoprivredu i odlazi van
Sve te poteškoće mnoge ljude prisiljava na traženje sreće u drugim državama. Jedan od njih je Josipov dobar prijatelj i kum, Goran Bosiočić iz Oljasa, koji se poljoprivredom bavio 20-ak godina.

"Ovo je propast, ljudi svi odoše van i da obradujem ovu gospodu - idem i ja! Još mi je samo ostao traktor za prodati i onda sve pozdravljam pa neka glasaju sami za sebe. Polja su prazna, dva traktora, nas dvojica sami, nigdje nikoga nema! Ako misle da je tako dobro neka tako nastave. Taj njihov poticaj uvijek dođe u vrijeme kada sve poskupi. Preteško je pronaći i radnu snagu, ljudima je ljepše uzeti 700 kuna sa Zavoda za zapošljavanje, nego u dva dana to zaraditi. Nije mi žao ovo ništa napustiti. Svi nešto na druge prevaljuju, lažu, od kancelarije do kancelarije, administracije je previše. Čovjek ne može opstati. Gdje to vodi, ne znam", iskreno iznosi svoje mišljenje Goran Bosiočić.

Ne znamo ni mi kud to vodi, ali činjenica je da je ponekad tužna slika vidjeti kako plodna slavonska polja u jeku proljetne sjetve zjape prazna i zarasla.


Komentari članka

Vezani članci

Proizvedeno 8,7 % manje kukuruza

04.10.2019.

Ostvarena prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru je osam tona, što je manji prinos nego lani, kada je iznosio 9,1 tonu po hektaru. Pad proizvodnje procjenjuje se i kod soje, suncokreta i šećerne repe.

Prijavite se na javni poziv OBŽ za kreditiranje sjetve i stočarstva!

27.09.2019.

Održana je sjednica Povjerenstva za provedbu postupka javnog poziva za kreditiranje sjetve i stočarske proizvodnje na području Županije. Financijskih sredstava ima dovoljno, prijavite se!

Pčelarima godišnje 14,8 milijuna kuna

13.09.2019.

Želimo očuvanje zdrave, vitalne izvorne populacije pčela te podizanje konkurentnosti pčelarskog sektora kako bi se osigurao dovoljan broj pčelinjih zajednica za uspješno oprašivanje poljoprivrednih usjeva i samoniklog bilja

Potpisano 146 novih ugovora, projekti mladih poljoprivrednika vrijedni 45,7 milijuna kuna

10.09.2019.

Do sada su objavljena tri natječaja za operaciju 6.1.1. Iz prethodna dva natječaja ugovoreno je 644 projekata s ukupnim iznosom potpore od 242,12 milijuna kuna, a do sada je mladim poljoprivrednicima isplaćeno 198,44 milijuna kuna.

S berbom krenuli ranije jer jelenska divljač čini štete

10.09.2019.

Čekamo da vlaga padne kako bismo uštedjeli na troškovima sušenja. S berbom bismo trebali krenuti ovog tjedna, premda bismo mogli još malo pričekati. Razlog bržem početku je divljač. Štete koje čini jelenska divljač su enormne. Ni jedna osiguravajuća kuća

Tag cloud

  1. 1944 članka imaju tag hrvatska
  2. 1970 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1248 članka imaju tag izvoz
  5. 843 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag svijet
  7. 1009 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 837 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 863 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 566 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 548 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 428 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 261 članka imaju tag potpore
  25. 395 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 344 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 304 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 350 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija