Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Svi 2019

Sijemo kukuruz, a ne znamo hoće li uopće biti otkupljen

Izvor: www.agroklub.com · Autor: poljoprivredna televizija  

Sijemo kukuruz, a ne znamo hoće li uopće biti otkupljen

Optimalni su rokovi za proljetnu sjetvu ratarskih kultura. Članovi obitelji Vodička iz Bankovaca imaju nešto više od 20 hektara ratarskih površina, a ovaj tjedan odradili su sjetvu soje i kukuruza. Početak ratarske sezone bio je dobar, ali je poslije toga došlo nepovoljno vrijeme.

"Godina je krenula dosta čudno. Imali smo dobar period zimske brazde koju smo odlično odradili, a onda je došao period suše. To je nezapamćeno da pšenici u ovo doba godine fali vlage. Sva sreća kiša je došla, odradili smo pripremu i sjetva se odvija odlično. Malo nas kiša sada "zeza", ali ne ljutimo se mi na nju, da nije pala ne bi ništa naraslo", rekao je Josip Vodička.

Priprema tla obavlja se kratkom tanjuračom.

Nešto dublja sjetva ove godine
"Idemo sjetvospremačem, a iza njega odmah sijačicom. Sjetvospremač ide samo za sjetveni sloj nekih sedam centimetara dubine, a sjetva ide na malo veću dubinu od pet centimetara. Godina je čudna jer ne znamo hoće li biti sušna ili vlažna pa idemo s malo dubljom sjetvom. Trenutno sijemo kukuruz, sadi se na razmak 70 centimetara u redu", pojašnjava Josip.

Obitelj Vodička, obavlja sjetvu soje također na razmaku 70 centimetara između redova.

"Soja je okopavina i mi ju kultiviramo dva puta. Ne sadimo neku veliku površinu tako da ju stignemo kultivirati dva puta. Iskorištavamo ovo malo kiše što je palo, jer tlo se odlično priprema. Odmah idemo s osnovnom zaštitom u soji jer u soji je najveći problem korov", priča Josip.

Isto tako, poslije sjetve kukuruza poželjno je odmah obaviti zaštitu.

Najveći problem općenita neorganiziranost
"Najbolje vrijeme koje nam odgovara za ratarske kulture je slično prošloj godini, da ima i kiše i lijepog vremena da nema tuče i nevremena. Najveći je problem led, jer to kad dođe u poljoprivredi ostanete u sat vremena bez svega što ste cijelu godinu napravili", otkriva Josip.

Osim elementarnih nepogoda, u ratarstvu je, kaže, ogroman problem neizvjesnost oko otkupne cijene i općenita neorganiziranost kompletnog hrvatskog poljoprivrednog sektora.

"Nema reda u našoj poljoprivredi. Sijemo kukuruz, a ne znamo kakva će biti otkupna cijena i hoće li biti otkupljen ili neće. Poskupilo je sjeme, repromaterijal i gorivo. Gorivo je u prvoj polovici godine bilo dosta jeftinije, a kasnila je isplata poticaja. Što nam vrijedi što je gorivo jeftinije kada mi nemamo novaca da ga kupimo. Krenula je isplata poticaja - poskupjelo gorivo, gnojivo, sjeme, i opet su nam uzeli ono što su nam dali", priča Josip.

Goran Bosiočić napušta poljoprivredu i odlazi van
Sve te poteškoće mnoge ljude prisiljava na traženje sreće u drugim državama. Jedan od njih je Josipov dobar prijatelj i kum, Goran Bosiočić iz Oljasa, koji se poljoprivredom bavio 20-ak godina.

"Ovo je propast, ljudi svi odoše van i da obradujem ovu gospodu - idem i ja! Još mi je samo ostao traktor za prodati i onda sve pozdravljam pa neka glasaju sami za sebe. Polja su prazna, dva traktora, nas dvojica sami, nigdje nikoga nema! Ako misle da je tako dobro neka tako nastave. Taj njihov poticaj uvijek dođe u vrijeme kada sve poskupi. Preteško je pronaći i radnu snagu, ljudima je ljepše uzeti 700 kuna sa Zavoda za zapošljavanje, nego u dva dana to zaraditi. Nije mi žao ovo ništa napustiti. Svi nešto na druge prevaljuju, lažu, od kancelarije do kancelarije, administracije je previše. Čovjek ne može opstati. Gdje to vodi, ne znam", iskreno iznosi svoje mišljenje Goran Bosiočić.

Ne znamo ni mi kud to vodi, ali činjenica je da je ponekad tužna slika vidjeti kako plodna slavonska polja u jeku proljetne sjetve zjape prazna i zarasla.


Komentari članka

Vezani članci

Od 2010. isplaćeno 1,32 milijarde kuna poticaja za samozapošljavanje, čak 91 posto poduzetnika još radi

26.02.2020.

Broj tražitelja sredstava za poticanje samozapošljavanja raste iz godine u godinu, pokazuje to podatak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) koji je samo prošle godine isplatio 446 milijuna kuna koje je koristilo 8723 osoba.

HZZ: Mjeru samozapošljavanja u 2019. koristile 8.723 osobe, isplaćeno 446 milijuna kuna

24.02.2020.

Bespovratne potpore se mogu dodijeliti za otvaranje paušalnog obrta, "običnog" obrta, za samostalnu djelatnost, za društvo s ograničenom odgovornosti (d.o.o.), jednostavno društvo s ograničenom odgovornosti (j.d.o.o.), kao i za zadrugu.

Sve više visokoobrazovanih mladih seli iz gradskih u ruralna područja

13.02.2020.

Mlade poljoprivrednike cijele Slavonije i Baranje, a posebno one koji se u skorašnjoj budućnosti tek vide u toj grani, usrećila je vijest da će država subvencionirati kupnju zemlje za sve mlade koji se žele baviti poljoprivredom. Dio je to strateškog cilj

Uskoro natječaj za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda

05.02.2020.

Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu iznosi 1.000.000 eura.

Svi koji budu primljeni dobit će do 10.000 eura pa sve do 50.000 eura

03.02.2020.

Sam program povezat će startupe u Hrvatskoj s onima u još deset država srednje, istočne i južne Europe, a uključuje uz mentoriranje i pristup mreži kontakata na međunarodnoj razini i edukaciju.

Tag cloud

  1. 1973 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1276 članka imaju tag izvoz
  5. 864 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1021 članka imaju tag svijet
  7. 996 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 860 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 643 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 386 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 269 članka imaju tag potpore
  25. 357 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 384 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija