Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Pro 2018

Shema školskog voća za mnoge je proizvođače bila spasonosna

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Renata PRUSINA  

Shema školskog voća za mnoge je proizvođače bila spasonosna

Ovo je katastrofalna godina koju trebamo što prije zaboraviti, ne kažu, nažalost, samo repari, nego i voćari. Malo je njih ove godine uspješno utržilo svoje proizvode. - Zahvaljujući našoj upornosti i ministarstvu i regionalnoj upravi, uspjeli smo ući u Shemu školskog voća i to nas je, koji smo u toj shemi, ove godine spasilo. Imali smo sreće da je naša županija naše ideje prepoznala i preporučila školama da ugovore sklapaju s lokalnim proizvođačima. To je samo potvrda da puno ‘ključeva‘ stoji u rukame politike. Politika nam do sada nije htjela graditi skladišne kapacitete kad smo tražili, jer da je htjela, valjda bi ih do sada i izgradila, jer politika ima novac i može ga usmjeravati. No, zadovoljni smo što je napokon svijest u Hrvatskoj došla na nivo da je lokalna potrošnja jako važna za razvoj kratkih lanaca opskrbe. To je dobro za jedan dio plasmana naših proizvoda - rekao je Stjepan Zorić, predsjednik klastera Slavonska jabuka, dodajući kako su sad većina proizvoda, poglavito jabuke, mandarine i trešnje, u toj shemi - hrvatski proizvod.
- Na tome inzistiramo i dalje. Tvrdimo da Shema školskog voća nije samo za poboljšanje prehrane školske djece, nego je ona i mjera za pokretanje lokalnog tržišta prodaje - kaže Zorić ističući dobru suradnju s proizvođačima mandarina kojima Slavonci šalju jabuke, a oni u zamjenu šalju mandarine.
Neobrane jabuke

- Oni svoje škole opskrbljuju jabukama, a mi naše mandarinama. Tako je Hrvatska voćarska zajednica uspostavila dobru sinergiju na nivou cijele Hrvatske. Naše škole su oduševljene. Mandarina je ubrana pet dana prije dolaska u škole. Nikad svježiji plodovi nisu servirani djeci - kaže Zorić i dodaje kako voćarstvo može biti dobar hrvatski izvozni proizvod koji može otvoriti novih desetke tisuća radnih mjesta, ali pod uvjetom da se politika proizvodnje do kraja definira.
- Moramo odrediti što želimo proizvoditi i, dakako, izgraditi skladišne kapacitete za hlađenje i trženje voća. Evo samo jedan primjer hrvatskog apsurda. Ove smo godine imali situaciju da smo mogli ekološke višnje prodati po enormno dobroj cijeni, ali ni u jednom pogonu u Hrvatskoj niste mogli obrane višnje spakirati i pothladiti i sačuvati za transport. Veliko regionalno skladište od 5000 do 10.000 tona kapaciteta bilo bi vrlo dobar suport razvoju. Da smo se razvijali kako su se i druge zemlje razvijale, mogli smo do sada imati i 10.000 hektara voćnjaka u Slavoniji, što bi značilo 20.000 novih radnih mjesta i najmanje četiri vrste voća kao izvozni proizvod. Umjesto toga, voćnjaci se sada krče - tvrdi Zorić.
Nisu svi voćari zadovoljili uvjete i imali sreću uću u spasonosnu Shemu školskog voća. Ostali su voćari muku mučili s plasmanom jabuka ove godine za čiju su prvu klasu dobivali 1,5 kn, a za industrijsku 0,20 kn po kilogrami.
- To je sramotna cijena jer nas više košta ubiranje. I došli smo u nevjerojatnu situaciju da nakon dvije klimatski katastrofalne godine s devastiranim urodima voćari napokon dočekaju odličnu voćarsku godinu s rekordnim urodom u posljednjih pet godina od 100.000 tona, no katastrofalnih financijskih efekata proizvodnje. Velik dio voćara ove je godine definitivno odlučio odustati od proizvodnje jer se više ne može nositi sa situacijom da iz godine u godinu ne ostvarujemo prihod ni dohodak. Ne da nećemo ništa zaraditi, nego je uopće sramotna činjenica da 30 posto uroda nije ni obrano. Najmanje 30.000 tona jabuka u Hrvatskoj ostalo je neobrano - kaže Zorić opetovano upozoravajući da hitno moramo razviti lokalno tržište prodaje koje je ključ uspjeha bilo kakve hrvatske proizvodnje. Jer od samo pet hektara voćnjaka u Austriji ili Italiji mogu dobro živjeti cijele obitelji.
Dampinške cijene

- Činjenica da smo ušli na tržište od 500 milijuna potrošača u Europi nama ništa nije značila u pozitivnom smislu jer smo dobili konkurenciju svih zemalja EU-a koje su bile daleko naprednije u razvoju. Ne samo što su se tehnološki osposobili jer su imali suport u ruralnom razvoju pa su se razvijali preko fondova, uz potporu bankarskog sustava. Mogućnost financiranja projekata je u cijeloj priči presudna. Mi to nismo imali, ali smo se borili da naša proizvodnja jabuka u Hrvatskoj dođe na tehnološki nivo zemalja koje su već afirmirane kao dobri proizvođači. Jer, važno je, u konačnici, samo to jesi li konkurentan u proizvodnji ili nisi. A definicija konkurentnosti je sposobnost da proizvedete proizvod iste kakvoće i kvalitete i cijene kao što ga proizvodi netko drugi. Mi smo se trudili da budemo na tom tehnološkom nivou konkurentni - kaže Zorić ističući kako je najveći apsurd u cijeloj priči da je sektor voća i povrća i cjenovno konkurentan s ostalim proizvodima iz okruženja, što primjerice nije bio slučaj s kolegama mljekarima, koji nisu mogli mlijeko proizvesti po cijeni po kojoj ga je proizvodila Bavarska, Austrija ili Francuska.
- Ako nešto ne možete konkurentno proizvoditi, nemojte se ni truditi, i onda je opravdano da napustite tu proizvodnju ili ju smanjite. Ali u proizvodnji jabuka mi smo konkurentni. Bili smo spremni proizvoditi jabuku i za 35-40 eurocenti za kilogram i time biti zadovoljni, a jabuka je mogla u Hrvatskoj postati izvozni biznis s 50.000 tona koje možemo proizvesti za izvoz. No, to se nije dogodilo zato što nismo razvili tržište prodaje - komentira Zorić navodeći poznati razlog odnosa veletrgovaca prema voćarima.
- U trgovačkim centrima trži se 80 posto voća, ali jabuku ne možete prodati ako ju niste dali na akciji. Mi ne možemo našu proizvodnju bazirati na akcijskim cijenama jer tako propadamo. Istodobno, tim akcijskim cijenama trgovački centri privlače kupce koji im kupuju i druge proizvode i na nama ‘dvostruko‘ zarađuju. Postavljaju nam sve teže i teže uvjete otkupa pod krinkom slobodnog tržišta u EU-u ucjenjujući nas dampinškim cijenama poljskih jabuka. To nisu realne i objektivne cijene i druga tržišta poput, recimo, talijanskog štite se raznim mjerama. U Austriji, primjerice, ne postoji zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi, ali ne pada ni jednom trgovačkom centru na pamet da proizvođače u vrijeme sezone određenog voća ucjenjuje otkupom pod akcijskim cijenama jer na drugom tržištu može dobiti jeftnije. Priča trgovačkih centara da je ovo slobodno tržište i da svatko smije prodavati svašta svagdje i u bilo koje vrijeme jednostavno ne stoji. Ozbiljna ekonomija takvo što ne dopušta. Nema slobodnog tržišta, odnosno ima u okviru fer i korektnih odnosa. Moramo se pozivati na savjest i društvenu odgovornost - kaže Zorić dodajući kako takvom razmišljanju samo politika može stati na kraj.

Dobranić: Svima rodilo, pa je teško plasirati jabuku
- I kod nas su mnogi voćnjaci ostali neobrani. Proizvođači su za prvu klasu dobivali od 1,5 do 1,8 kn/kg, a za industrijsku jabuku 25 - 30 lipa i nisu ju ni brali - kaže Mladen Dobranić, dugogodišnji voćar iz Sv. Martina na Muri, jedan od osnivača udruge voćara za integriranu proizvodnju i predsjednik Udruge voćara i vinogradara Sv. Martin na Muri. Dodaje da su se jabuke prije mogle prodati u Sloveniji, ali je ove godine i njima rodilo pa ih nisu mogli otkupiti od naših voćara. Kod 70-80 posto voćara sjeverne Hrvatske industrijska je jabuka ostala neobrana, procjenjuje Dobranić, jer je bilo puno prve klase. "Imali smo iznimno velike urode prve klase po hektaru, prosječno iznad 40 t/ha. Imamo puno idareda, zlatnog delišesa i jonagolda, koje su dobro rodile. Dvije godine mi ovdje praktički uopće nismo imali uroda zbog mraza", kaže Dobranić, dodajući kako nema neke velike sreće od Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi i on ne vidi pomaka. "Kod nas u Međimurju, gdje je 650 hektara nasada, možda je malo lakše, jer imamo dvije ULO hladnjače, Regina PZ Čakovec i TMR Paško, kojima su dečki prodali jabuke, ali su pri tome prioritet imali oni koji tamo stalno daju jabuke, a drugi su se morali mučiti", kaže Dobranić ocjenjujući da je cijena jabuke vrlo slaba otkako smo ušli u EU. "Meni su obračunali 1,50 za prvu klasu idareda, a tek ću vidjeti koliki će biti kalo kad jabuka bude išla iz hladnjače na tržište, i pitanje je hoću li prosječno dobiti 1,20 za kilogram", rezigniran je Dobranić dodajući da bi, kako bi mu proizvodnja bila rentabilna, jabuku morao prodati za najmanje 2 kn/kg. "Procjenjujemo da se kod nas 200 ha jabuka iskrčilo jer su ljudi izgubili povjerenje i volju", kaže na kraju Dobranić.

Zatvoriti krug - izgraditi infrastrukturu
- Tamo gdje nije bilo dovoljne svijesti da se uspostavi sinergija proizvodnje i prodaje, trženja, tamo je uskočila država i “naredila”. Kao, primjerice, u Rumunjskoj, koja je zakonom odredila da strani trgovački centri moraju imati 51 % domaće proizvodnje. EU je, dakako, reagirao da to nije u skladu sa slobodom tržišta, ali taj je zakon u tri godine, koliko je već na snazi, postigao rezultate dok se “svađaju” s EU-om jer su u međuvremenu ojačali domaću proizvodnju i postigli cilj. No, postoje i suptilnije metode. U svakom slučaju, ovo je alarmantna situacija na nivou države i tražimo da Vlada RH intervenira - zaključuje Zorić dodajući kako bi se Hrvatska napokon trebala odrediti što želi proizvoditi jer ne možemo proizvoditi svašta. - Pojedine zemlje već su se afirmirale u proizvodnjama. Ali onda treba zatvoriti cijeli krug – izgraditi infrastrukturu - zaključuje Zorić


Komentari članka

Vezani članci

Uzgoj jagoda u tunelima - veći prinosi i više cijene

03.06.2019.

Ranijim pojavljivanjem plodova na tržištu postižu se znatno više cijene te uz veće prinose koji su također karakteristični za zaštićeni prostor, ovaj način uzgoja jagode može biti dosta rentabilan.

20 milijuna kuna za dolinu Neretve: Zašto Vlada subvencionira mandarine

24.05.2019.

Zapitali smo se zašto je baš mandarina godinama miljenica Vlade po pitanju davanja potpora te potražili mišljenje stručnjaka je li to opravdano.

U uzgoj goji bobica ušli kao "grlom u jagode", učili na greškama, a sad stiže prvi pravi urod

03.05.2019.

U uzgoj goji bobica Vedran Hero i Lovro Uher ušli su kao potpuni laici. "Grlom u jagode", kažu. No danas njihov nasad ulazi u četvrtu godinu, a prijavom na natječaj raspisan putem LAG-a Terra liburna planiraju nabaviti i strojeve potrebne za održavanje pl

Kupinovo vino Josipa Špoljara ove godine osvojilo petu zlatnu medalju

11.04.2019.

Uz 700 sadnica kupina, obitelj Špoljar ima zasađeno i 130 sadnica aronije te se bavi proizvodnjom kupina, kupinovog vina, prirodnog soka mješavine kupine i aronija

Hrvoje Pavlić sadi klapice, stare sorte trešanja kojima će istražiti i DNK

20.03.2019.

Mladi agronom Hrvoje Pavlić na imanju u zagrebačkim Šestinama sadi pedesetak trešanja klapica, tamošnjih starinskih sorti više genskih tipova i vremena dozrijevanja. Planira im istražiti DNK, rodnost i drugo kako bi se utvrdilo je li to naša autohtona vrs

Tag cloud

  1. 1913 članka imaju tag hrvatska
  2. 1925 članka imaju tag turizam
  3. 1531 članka imaju tag financije
  4. 1222 članka imaju tag izvoz
  5. 832 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 996 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 956 članka imaju tag trgovina
  8. 827 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 574 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija